pyrocool1 wrote: ↑19/10/2020 00:31
Za 10-tak dana ce ce biti jasno da li ima posljedica sirenja zaraze ili ne. To ce biti neki odgovor i put ka rjesenju i saznanju koliko je ovo opasno. Svuda u svijetu pa tako i kod nas. Ajmo malo zdravog razuma a ne neko u klin a neko u plocu. Posto sam po prirodi optimista nadam se da nece biti eksplozije potrebe za bolnickim lijecenjem. U suprotnom, bice gadno otrijeznjenje. Znam od danas za poprilicnan broj ljudi kojih jos nema u statistikama a zalegli su u (za sad a nadam se tako i ostane) krevete u kuci.
Pa i jeste i nije tako. Jedan od mojih prvih postova na ovoj temi još nekad u martu je bio da ćemo tek nakon otprilike godinu dana moći podvući neke crte i sublimirati određene rezultate.
Dakle kažem na prvu to djeluje tako, nagli skok broja oboljelih u nekom periodu, potom očekivani period 10-15 dana procjene i onda pozicioniranje stvari, te izvođenje zaključaka.
Dobijeni rezultati će svakako dati izvjesne odgovore i smjernice za dalje postupke, ali zašto u konačnaci to nije dobra baza za planiranje dugoročnijih mjera?
Period oktobra je inače period kada tek počinju sezone respiratornih virusa, zapravo one počnu nešto ranije sa povratkom djece u školske klupe što uslovljava početak cirkulacije najprije Rinovirusa među ljudskom populacijom. Kasnije će se početi pojavljivati i ostali respiratorni virusi.
U ovom periodu ne može se generalno govoriti o značajnijoj incidenci respiratornih virusa, sigurno sve tamo nekad do kraja novembra.
Osim toga ljudi općenito dobro podnose resp. infekcije u ovom periodu, pa se može reći da je sve do kraja decembra relativno mala smrtnost. To se dijelom može objasniti i rasterećenjem tokom ljetnog perioda, ojačanim imunitetom. . .
Problem nastaje obično u drugoj polovini januara, februaru i traje do kraja marta. Naravno uvijek može bii odstupanja koju sedmicu prije ili kasnije.
Tada se javlja ogroman skok Ari, Sari i ILI oboljenja praćenih vrlo često velikim povećanjem smrtnosti. Zašto je tada smrtnost najveća? Jesu li tada virusi najubojiti? Dokaza nema, al ono što se zna jeste da je čovjekov organizam tada puno osjetljiviji nego li u prethodnim mjesecima.
Tada smo već u periodu kada je iza nas nekoliko mjeseci iscrpljujuće borbe sa raznim virusima i bakterijama, aerozagađenje je veliko, sunca ima jako malo, to je dio godine sa najizraženijom depresijom, mikroambijetalni i klimatski uslovi pogoduju širenju virusa. Jednostavno organizam je već premoren, a imuni sistem poprilično istrošen.
Povećanje smrtnih ishoda je samo logična posljedica svega pobrojanog.
Kakve veze sad ima ovo povećanje smrtnosti sa
Covid-19 pandemijom?
Pa isto bi se moglo desiti i u ovom slučaju. Čak bi se moglo desiti da broj pozitivnih slučajeva opadne ali da klinička slika bude znatno ozbiljnija sa povećanjem smrtnih ishoda. Tada bi se u računici mogla dobiti slika da je virus dosta ozbiljniji i smrtonosniji, isto kao što bi se sad mogla dobiti slika da je virus oslabio i da je najgore iza nas.
Također tu je i faktor starosne strukture oboljelih koji ima važnu ulogu.
Zbog toga treba nekako pregurati ovu zimu, odigrati pametno i oprezno bez panike u nekoj ravnoteži između provođena razumnih mjera i odvijanja normalnog života.
Panika i pretjerana opuštenost su put ka haosu i to se mora izbjeći u svakom slučaju.
U martu, odnosno aprilu naredne godine, moći ćemo podvući neke crte, vidjeti šta smo i gdje smo i ja se nadam zaključiti pandemiju uz neki novi vid borbe puno puno rasterećniji koji će nas nositi ka totalnoj normalizaciji naših života.
