Forum Klix.ba

Bobi wrote: ↑22/06/2024 10:29 Hrvatska Vlada svojim vratolomnim izjavama kao nisu oni krivi a to sto je Dalmacija spojena na struju preko druge drzave nikom nista . Kao nemaju vod po svojoj teritorji za juzne dijelove ali zato imaju mooooooooooooooost koji spaja . Ma i oni se peru ko ih ne zna .

ZoomZoomKiwi wrote: ↑22/06/2024 18:19 Objašnjeno je par postova unazad.

Elektroenergetski sistemi su takvi da se uvijek mora proizvoditi koliko se troši, odnosno trošiti koliko se proizvodi.

Ne smije doći ni do viška ni do manjka jer tada je ugrožena stabilnost sistema.

Male fluktuacije, zbog nemogućnosti predviđanja potrošnje mimo određenih okvira, su kompenzirane tzv. kondenzatorskim baterijama ali i drugim sistemima, gdje nam komplet Europa služi kao buffer. Zato i jesmo uvezani, između ostalog.

Jučer smo mi gurali ogromnu količinu energije kroz CG i Albaniju do Grčke, pošto njihovi sistemi nisu bili adekvatni za njihovu vlastitu potrošnju, kod njih su se dešavali lokalni ispadi, dok to nije postalo previše i onda je Albanija i CG komplet pala zbog manjka električne energije.
Za nas je to značilo da nam je potrošač od 500 i kusur MW odjednom nestao.
Proizvodnja je, zbog nemogućnosti plasiranja viška energije negdje drugo, morala naglo biti zaustavljena, te je zbog krajnjeg viška od 200MW na kraju čitav sistem ugašen jer je to bit zaštite.
Da se sistem nije ugasio, s tolikim viškom, frekvencija bi skočila za više Hz, a to je smrt za komplet sistem i sve uređaje na njemu, pa i one u tvojoj kući.
Da bi se to izbjeglo, a nije bilo drugog načina, moralo se sve ugasiti.

Ovakve situacije su prilično rijetke, ali eto, dese se.

Uglavnom, sva sreća pa se desilo, i to bez ikakve štete, što znači da je sve odrađeno kako treba.

Entropio wrote: ↑22/06/2024 18:41

ZoomZoomKiwi wrote: ↑22/06/2024 18:19 Objašnjeno je par postova unazad.

Elektroenergetski sistemi su takvi da se uvijek mora proizvoditi koliko se troši, odnosno trošiti koliko se proizvodi.

Ne smije doći ni do viška ni do manjka jer tada je ugrožena stabilnost sistema.

Male fluktuacije, zbog nemogućnosti predviđanja potrošnje mimo određenih okvira, su kompenzirane tzv. kondenzatorskim baterijama ali i drugim sistemima, gdje nam komplet Europa služi kao buffer. Zato i jesmo uvezani, između ostalog.

Jučer smo mi gurali ogromnu količinu energije kroz CG i Albaniju do Grčke, pošto njihovi sistemi nisu bili adekvatni za njihovu vlastitu potrošnju, kod njih su se dešavali lokalni ispadi, dok to nije postalo previše i onda je Albanija i CG komplet pala zbog manjka električne energije.
Za nas je to značilo da nam je potrošač od 500 i kusur MW odjednom nestao.
Proizvodnja je, zbog nemogućnosti plasiranja viška energije negdje drugo, morala naglo biti zaustavljena, te je zbog krajnjeg viška od 200MW na kraju čitav sistem ugašen jer je to bit zaštite.
Da se sistem nije ugasio, s tolikim viškom, frekvencija bi skočila za više Hz, a to je smrt za komplet sistem i sve uređaje na njemu, pa i one u tvojoj kući.
Da bi se to izbjeglo, a nije bilo drugog načina, moralo se sve ugasiti.

Ovakve situacije su prilično rijetke, ali eto, dese se.

Uglavnom, sva sreća pa se desilo, i to bez ikakve štete, što znači da je sve odrađeno kako treba.

Fascinantno.

A ko tacno je ugasio to kad je skontao da postoji taj visak koji se ne moze izbaciti?
Postoje li neke metode kako da se unisti visak?

Peryton_ wrote: ↑22/06/2024 18:48 Mislim da su zastite poluautomatske koje ti daju vremena da ti ugasi sistem a ako to ne uradi prelazi u full automatski mod i gase sve. Bar tako danas na kafi veli ovaj komso sto radi u TE. Jucer radio 36h ukupno iz nocne u 24orku,haman su vec pred jutro na slutili sranje.

Saopštenje NOSBiH-a za ispad dijela EES BiH 21.06.2024.g
Utvrđuju se okolnosti ispada dijela Elektroenergetskog sistema (EES) BiH, koji se dogodio danas u 12:25h, a prema prvim informacijama, došao je zbog problema u prenosnoj mreži u regionu i preopterećenja ključnih 400kV interkonektivnih vodova.

To je za direktnu posljedicu imalo kaskadno prenošenje poremećaja na EES BIH.

Sličan scenario desio se i 20.06.2024. godine, kada je došlo do problema u EES Grčke, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore. Pravovremenom intervencijom operativnog osoblja i lokalizacijom problema na granici sa Crnom Gorom spriječeno je širenje raspada elektroenergetskog sistema BiH.

S obzirom na to da se u današnjim okolnostima poremećaj kaskadno prenio i na Hrvatsku sa kojom Bosna i Hercegovina ima najveći broj interkonektivnih dalekovoda, nije bilo moguće spriječiti raspad elektroenergetskog sistema BiH.

Trenutno je cijeli region pogođen kaskadnim ispadom dalekovoda i to: BiH, Albanija, Crna Gora, Hrvatska, te dio Srbije.

Vrše se operativni koraci ka postepenom uključenju konzuma i proizvodnih jedinica, energizacijom glavnih 400kV i 220kV transformatorskih stanica iz pravca Ugljevika i Tuzle ka Banja Luci, Sarajevu i Mostaru, te od Hrvatske ka Mostaru 4, Prijedoru 2, Kaknju, Jablanici.

Normalizaciju stanja otežavaju visoki naponi u 400kV i 220kV mrži, koji onemogućuju uključenje dalekovoda.

Napominjemo da je, prije današnjeg incidenta, elektroenergetski sistem BiH, koji je pod konstantnim nadzorom operativnog osoblja NOSBiH-a, radio u punom kapacitetu, sa normalnim pogonskim parametrima ključnih elektroenergetskih objekata u Bosni i Hercegovini.

Vraćeno je napajanje svih 400kV trafostanica i većine 220kV trafostanica. Vrši se postepeno ubacivanje proizvodnje u koordinaciji sa centrima upravljanja proizvodnje i postepeno ubacivanje konzuma u koordinaciji sa operativnim područjima elektroprenosa i nadležnim operatorima distributivnog područja. Očekuje su ubrzo normalizacija stanja.

14:59 NOSBiH je kompletirao energizaciju svih 400kV i 220kV transformatorskih stanica te dao naloge i upute centrima upravljanja proizvodnjom i operativnim područjima elektroprenosa BiH za sukcesivno uključivanje proizvodnih objekata i konzumnih transformatorskih stanica 110kV. Finalizira se normalizacija stanja i uključivanje preostalih dalekovoda koji su u pogonu.

ZoomZoomKiwi wrote: ↑22/06/2024 18:19 Objašnjeno je par postova unazad.

Elektroenergetski sistemi su takvi da se uvijek mora proizvoditi koliko se troši, odnosno trošiti koliko se proizvodi.

Ne smije doći ni do viška ni do manjka jer tada je ugrožena stabilnost sistema.

Male fluktuacije, zbog nemogućnosti predviđanja potrošnje mimo određenih okvira, su kompenzirane tzv. kondenzatorskim baterijama ali i drugim sistemima, gdje nam komplet Europa služi kao buffer. Zato i jesmo uvezani, između ostalog.

Jučer smo mi gurali ogromnu količinu energije kroz CG i Albaniju do Grčke, pošto njihovi sistemi nisu bili adekvatni za njihovu vlastitu potrošnju, kod njih su se dešavali lokalni ispadi, dok to nije postalo previše i onda je Albanija i CG komplet pala zbog manjka električne energije.
Za nas je to značilo da nam je potrošač od 500 i kusur MW odjednom nestao.
Proizvodnja je, zbog nemogućnosti plasiranja viška energije negdje drugo, morala naglo biti zaustavljena, te je zbog krajnjeg viška od 200MW na kraju čitav sistem ugašen jer je to bit zaštite.
Da se sistem nije ugasio, s tolikim viškom, frekvencija bi skočila za više Hz, a to je smrt za komplet sistem i sve uređaje na njemu, pa i one u tvojoj kući.
Da bi se to izbjeglo, a nije bilo drugog načina, moralo se sve ugasiti.

Ovakve situacije su prilično rijetke, ali eto, dese se.

Uglavnom, sva sreća pa se desilo, i to bez ikakve štete, što znači da je sve odrađeno kako treba.

studeni76 wrote: ↑22/06/2024 18:26

Entropio wrote: ↑22/06/2024 18:05 Ima li neko ko se razumije da objasni… kako je moguce da zbog kvara u Albaniji nestane struje u Bosni? A kao mi proizvodimo i vise nego doboljno pa cak i prodajemo visak.

Objasnio ti je kolega. Bas to sto proizvodimo je i dovelo do ovog, imali smo i više nego nam treba

ZoomZoomKiwi wrote: ↑22/06/2024 18:45

Entropio wrote: ↑22/06/2024 18:41
Fascinantno.

A ko tacno je ugasio to kad je skontao da postoji taj visak koji se ne moze izbaciti?
Postoje li neke metode kako da se unisti visak?

Dispečer je tatamata, naravno uz pomoć SCADA sistema koji nadzire komplet EE sistem u cijeloj državi i svim proizvodnim, prenosnim, trafo i distributivnim postrojenjima.

Automatika je ovdje uradila svoje.

Malo ću banalizovati ali otprilike je to tako.
U milisekundi kada je registrovan višak koji se više nije mogao upiti/kompenzirati, svi proizvodni generatori su otišli u prazan hod, tada je došlo do totalnog pada proizvodnje i onda je bukvalno sve ugašeno.

Prazan hod za HE nije nešto posebno, bukvano se voda iz jednog kanala skrene u drugi (banalizujem), ali je problem u TE, jer trebaš sad ogromnu količinu toplotne energije i višak pare negdje izbaciti, pa se ide na emergency shutdown koji je pomalo nasilan ali ima svoj redoslijed. Bukvalno su ugušili kotlove.

Iznenađen sam pozitivno kako su brzo pokrenuli sve opet.

ljubijankic wrote: ↑22/06/2024 15:10 Treba jednu nuklearnu elektrana uraditi, bataliti TE

nekome wrote: ↑22/06/2024 14:39 .... ove smradove iz EU treba hladno ignorisati po ovom pitanju

- U prethodnih osam godina bilježi se stalni pad proizvodnje uglja u FBiH. Nekada se proizvodilo šest miliona tona godišnje, sada skoro upola manje. Zašto je to tako? Aktuelna Vlada FBiH, ali i ona prethodna nisu imali niti imaju sada neki ozbiljan plan kada su u pitanju rudnici. Jednostavno, vode se time da rudarstvo zbog dekarbonizacije ide u prošlost te da ne treba ulagati u ovaj sektor. To je pogrešno, proces dekarbonizacije u BiH neće biti završen do 2050. godine. Mi još dugo vremena moramo temeljiti proizvodnju električne energije na uglju, uprkos svemu – kaže Bičakčić.
Prema njegovima riječima, novo rukovodstvo EPBiH koliko-toliko je smanjilo pad proizvodnje u rudnicima.

https://faktor.ba/ekonomija/ekonomija/b ... bih/189257

Njemačka je u 2022. godini proizvodila znatno više struje u termoelektranama na ugalj čiji je udio u proizvodnji dosegnuo 33,3 posto, pokazuju podaci Destatisa.

Proizvodnja električne energije u termoelektranama na ugalj porasla je lani za 8,4 posto, utvrdio je statistički ured, prenosi Hina.

Ugalj je s 33,3 posto udjela u ukupnoj proizvodnji bio zastupljeniji nego u 2021. kada je njegov udio iznosio 30,2 posto.

Na drugom je mjestu vjetar s udjelom od 24,1 posto, većim za 2,5 postotnih bodova nego u 2021. i povećanjem proizvodnje za 9,4 posto, izračunao je Destatis, napominjući da je 2021. bila godina s malo vjetra.

Regulator za mreže objavio je u petak da u Njemačkoj trenutno struju proizvodi 14 elektrana na ugalj i jedna na naftu nakon što je vlada donijela odluku kojom se dopušta prodaja struje iz tih elektrana.

https://balkans.aljazeera.net/news/worl ... a-na-ugalj

-Chesterfield- wrote: ↑22/06/2024 01:50

belfy wrote: ↑22/06/2024 00:58
kako visak proizvodnje moze uticati na frekvenciju iste?

### Osnovni Principi:

1. **Frekvencija Mreže**:
- Elektroenergetski sistemi funkcionišu na standardnoj frekvenciji (50 Hz u Evropi, 60 Hz u Sjevernoj Americi).
- Frekvencija se određuje brzinom rotacije generatora koji proizvode struju.

2. **Balansiranje Proizvodnje i Potrošnje**:
- U svakom trenutku, proizvodnja električne energije mora biti jednaka potrošnji kako bi se frekvencija održala stabilnom.
- Kada proizvodnja nadmašuje potrošnju, dolazi do povećanja frekvencije.

### Višak Proizvodnje:

1. **Mehanizam Povećanja Frekvencije**:
- Zamislimo agregat (generator) koji radi na sinhronu brzinu kako bi održavao frekvenciju na 50 Hz.
- Ako postoji višak energije, generator se počinje brže okretati jer nema dovoljno opterećenja (potrošnje) da ga uspori.
- Ovo povećava frekvenciju iznad 50 Hz.

2. **Učinak na Mrežu**:
- Svi generatori povezani u mreži moraju raditi sinhronizovano na istoj frekvenciji.
- Ako neki generatori počnu raditi brže zbog viška proizvodnje, cijela mreža pokušava pratiti tu višu frekvenciju.
- Ovo može dovesti do destabilizacije mreže jer se povećava rizik od kvara ili oštećenja opreme koja nije dizajnirana za rad na višoj frekvenciji.

### Primjer:

- **Praktični Scenario**:
- Zamislimo da hidroelektrana proizvodi više energije nego što je trenutno potrebno.
- Višak energije znači da generatori hidroelektrane rade bez dovoljno otpora (manje opterećenja na mreži), što ih navodi da se brže okreću.
- Ovo uzrokuje porast frekvencije u mreži.

### Kontrolni Mehanizmi:

1. **Automatski Regulatori**:
- **Primarna Regulacija**: Generator ima ugrađene regulatore koji smanjuju proizvodnju kada frekvencija raste.
- **Sekundarna Regulacija**: Centralni kontrolni centar može narediti smanjenje proizvodnje ili preusmjeravanje viška energije u skladišta (baterije, pumpne hidroelektrane).

2. **Efekti i Mjere**:
- **Oprema**: Elektronski uređaji su dizajnirani za rad na tačnoj frekvenciji. Odstupanja mogu uzrokovati kvarove.
- **Stabilizacija**: Operator mreže može preduzeti mjere kao što su smanjenje proizvodnje ili aktiviranje potrošačkih sistema koji mogu brzo apsorbovati višak energije.

### Zaključak:

Višak proizvodnje električne energije direktno utiče na frekvenciju mreže povećanjem brzine rotacije generatora, što dovodi do povećanja frekvencije. Da bi se to kontrolisalo, koriste se automatski regulatori i centralizovani sistemi za balansiranje mreže kako bi se održala stabilnost i spriječili kvarovi na opremi i mreži.

Entropio wrote: ↑22/06/2024 19:05 Zanimljivo ocam.

Sad mi tek nije jasno zasto lokalni mocnici prave hidroelektrane kad mi ionako imamo previse.

Da li dispecer ili SCADA sistem moze remote ugasiti hidroelektranu ili vjetrenjacu ili mora zvati gazdu i reci de malo ugasi previse imamo?

Entropio wrote: ↑23/06/2024 21:00 Cijelu noc nisam spavao zbog ove teme. Ako se mora tacno onoliko proizvoditi koliko se trosi, kako je to moguce… ne moze se predvidjeti da li ce neka firma upaliti neku masinu danas a sutra ugasiti, da li ce neko puniti svoj elektricni auto… kako se postigne da uvijek ima dovoljno, a da nema ni viska kad se ne moze tacno predvidjeti koliko ce se trositi.

Entropio wrote: ↑23/06/2024 21:00 Cijelu noc nisam spavao zbog ove teme. Ako se mora tacno onoliko proizvoditi koliko se trosi, kako je to moguce… ne moze se predvidjeti da li ce neka firma upaliti neku masinu danas a sutra ugasiti, da li ce neko puniti svoj elektricni auto… kako se postigne da uvijek ima dovoljno, a da nema ni viska kad se ne moze tacno predvidjeti koliko ce se trositi.

grafit wrote: ↑23/06/2024 21:20

Entropio wrote: ↑23/06/2024 21:00 Cijelu noc nisam spavao zbog ove teme. Ako se mora tacno onoliko proizvoditi koliko se trosi, kako je to moguce… ne moze se predvidjeti da li ce neka firma upaliti neku masinu danas a sutra ugasiti, da li ce neko puniti svoj elektricni auto… kako se postigne da uvijek ima dovoljno, a da nema ni viska kad se ne moze tacno predvidjeti koliko ce se trositi.

To je kompleksna tema jer je nemoguće u potpunosti predvidjeti odnos proizvodnje-potrošnje.

Zato Elektroprivrede izrađuju bilanse i planiraju proizvodnju El. energije iz svojih elektrana + moguće je viškove i manjkove na satnoj, dnevnoj i mjesečnoj osnovi energije kupiti-prodati preko berzi u regionu npr: Cropex i Hupex.

Takođe NOSBiH ima unaprijed ugovoreno balasiranje sistema sa proizvođačima El. energije koji se prijave na tender za pružanje tzv. pomoćnih usluga.

Isto tako NOSBiH izrađuje unaprijed dijagram proizvodje i potrošnje za dane unaprijed i svaki dan otprilike do 19 sati se izrađuje "vozni red elektrana" i zaprimaju se prijave potrošača koji su direktno priključeni na prenosnu mrežu Elektroprenosa, naponskog nivoa 110, 220 i 400KV.

elcaliente wrote: ↑23/06/2024 20:54 Nema smisla praviti nove TE u BiH jer se ta struja nece moci prodavati na evropskom trzistu.
Proizvodi koji budu bilo pravljeni sa tom strujom biti ce optereceni vecom carinom.

Nuklerarni reaktor nam niko nece prodati iz sigurnosnih razloga niti u BH postoji intelektualni kapacitet za projektovanje, gradnju i odezavanje nuklearke.

Voda, vjetar, sunce i biomasa tu se BiH treba koncentrisati i na univerzitetima izucavati i skolovati.