Senilni akademik

[Skijash]

njegova ozbiljnost i stručnost se može vidjeti i iz posljednje recenzije knjige
Hakije Zoranića

Vidio sam dosta ofirnih metoda reklamiranja knjiga, ali tvoja baš vrijeđa.

dakle, po njemu mogu pljuvati samo diletanti i zlonamjernici, trebamo biti sretni što uz Enevera Imamovića, Mustafu Imamovića imamo živog i historičara tog kalibra

Filipovića se ne kritikuje zbog nestručnosti, nego zato što je prelivoda. Kada Tunjo daje intervju za novine u Sarajevu, Dodik mu je eksponent velikosrpske politike kojom upravlja Beograd. Kada Tunjo daje intervju za novine u Beogradu, Dodik je čovjek sa kojim se može doći do dogovora.

To što je neko pun činjenica, pretpostavki i anegdota kao kakva enciklopedija , ne vrijedi puno kad je pokvaren.

[JBT]

BLIC Tunjologija

Piše: Vildana SELIMBEGOVIĆ
25/05/11 09:27

O životu Muhameda Filipovića postoji jedinstveno svjedočanstvo: kazivanje samog Muhameda Filipovića, napisao je u svom "Času lobotomije" Tarik Haverić.
Od izlaska Haverićeve knjige, Filipović nam je skoro svake sedmice nudio nova svjedočanstva o svome životu, (pre)često dijametralno suprotna, no prije neki dan je izgleda uspio prevazići samog sebe (što je zaista pothvat!). U intervjuu za Press - objavljenom i u izdanju za Republiku Srpsku, jer ipak je riječ o "jednom od najvećih bošnjačkih intelektualaca", kako o sebi svjedoči sam akademik - saznali smo i najnoviju verziju njegovog duhovnog i političkog angažmana. Akademik Filipović se zapravo svih ovih krvavih godina borio da BiH ostane u Jugoslaviji, a protiv "zapadnjačkih lopova" (akademikova konstrukcija), jer je akademik shvatio da "početkom devedesetih u BiH nije uvažena njihova (srpska; op.aut.) politička volja". Kobnu grešku napravio je Alija Izetbegović "odlukom o odvajanju od Jugoslavije u kojoj su bili rešeni nacionalni problemi Srba, Hrvata i Bošnjaka". Ova najnovija akademikova vizura prošlosti zapravo je zbog budućnosti: "Srbi treba da vode računa o svom položaju i pravima u BiH da ne bi doživeli ono što su doživeli 1941." Naravno, akademik zorno vodi računa o publici kojoj je njegov intervju namijenjen, pa tumači i politike "zapadnjačkih lopova": američka pomoć je "da te bog sačuva", ali ni Evropa nije čemu (mada joj akademik daje neskrivenu prednost naspram SAD-a) pa ne treba "srljati u EU". Kao i uvijek, najznakovitiji su onako baš akademski opisi živih i mrtvih: Aliji Izetbegoviću je "mnogo puta rekao da nije sultan i da odluke ne donosi sam" (bilo bi zanimljivo čuti je li mu to rekao i kad je njega imenovao za ambasadora BiH u Velikoj Britaniji); Željko Komšić nije izabran za člana Predsjedništva BiH već ga je tamo postavio Zlatko Lagumdžija (onih 330.000 glasačkih listića očito nisu akademska mjera), no svakako je najzanimljiviji opis Milorada Dodika: "prilično se dobro snalazi", veli akademik, "kao i svi Lijevčani". Pa onda nudi svoje svjedočanstvo: riječ je o poslovnim ljudima s kojima se može dogovarati! ANUBiH bi, ako već hoće ostati u bilo kakvoj vezi s naukom, zaista morala što prije uvesti posebnu katedru za izučavanje tunjologije. Haverićevoj knjizi mogu se suprotstaviti silna Tunjina svjedočanstva iz bogate riznice Dnevnog avaza, novine koja se ubi braneći Bošnjake i Izetbegovića taman onoliko koliko i akademik Filipović

[Baudelaire]

Kod nas u narodu postoji nekakvo nepisano pravilo da ne smiješ a reći na nekog ko je po nečemu ispred tebe. To što je Tunjo akademik ne znači po defaultu da je dobar čovjek, a ja radije ljude dijelim na dobre i loše. Čovjek koji u javnim istupima podržava Momčila Krajišnika, koji priča o savezu sa Srbijom, sa ljudima koji su ubili veliki broj članova moje porodice za mene je mrtav čovjek. Džaba mu sve što je napravio u životu kad nije ostao čovjek, to je jedino što se pika.

[JBT]

Problem kod "akademika iz begovskih famillija" (sto Tunjo malo pa malo naglasava) je da misle da je cinjenicno stanje ovisno o nacinu prezentacije "odabranih" . Vrijeme je to odavno pregazilo. Losiji su i od prodavaca novina na Ferhadiji.

[Sezam]

Tunjo, kakav god da je, je ucinio nas narod kulturoloski i historijski bogatijim.

[Baudelaire]

Ja gnjide nikad neću cijeniti. Tunji je jučer nebo bilo crveno, danas je zeleno, sutra će bit bijelo, a ono ustvari plavo. I ne smeta mi što mijenja političke opcije pred svake izbore, mada je i to dokaz jada u kojem se našao, smeta mi što laže. Kako ga nije stid da napiše onakav merhametli tekst o Krajišniku? Jel se pita Tunjo kako se osjeća bilo ko ko je izgubio bližnjeg kad pročita onakve stvari? Nek nas Bog sakloni i sačuva naših akademika.

[MuaDib]

Ovdje treba pojednostaviti stvari i vidjeti ih sa nutralnog stanovišta razmišljanje Muhameda Filipovića u datom vremenskom periodu. Razmišljanje Filipovića te 1991. godine je išlo u smijeru pošto su se Milošević i Tuđman dogovorili o podjeli Bosne, kroz raspad Jugoslavije, bolje je Miloševiću ponuditi više. A to više jeste ostanak Bosne u Jugoslaviji, i to je u tom momentu bio strateški cilj dok se ne riješi srpsko-hrvatski sukob. U suprotnom u Bosni, a ne u Hrvatskoj će se on prelomiti, što se i pokazalo odabirom puta bez strategije. Put u nezavisnost zasnovan na obećanjima je klasična ludost, i to se pokazalo nepravednim mirovnim sporazumom, i stvaranjem isključivo srpskog entiteta na 49% BiH.

[Baudelaire]

Jest, a ovako bi imao srpski entitet nad 100% teritorije.

[JoseMujica]

Jest, a ovako bi imao srpski entitet nad 100% teritorije.

kako onda objašnjavaš da na Kosovu nema entiteta? U Crnoj Gori nema entiteta, u Hrvatskoj nema entiteta, u Sloveniji nema entiteta, pa ni u Makedoniji nema entiteta? A btw nema ih ni u Srbiji?

[ultima_palabra]

Ko je pročitao "Čas lobotomije" može se samo podsmjehnuti tezama o Tunjinoj stručnosti...

[Ronnie O'Sullivan]

Koliko bljuvotina o covjeku na jednom mjestu...svaka mu je na mjestu posebno ona o SDP-u.

[Baudelaire]

Jest, a ovako bi imao srpski entitet nad 100% teritorije.

kako onda objašnjavaš da na Kosovu nema entiteta? U Crnoj Gori nema entiteta, u Hrvatskoj nema entiteta, u Sloveniji nema entiteta, pa ni u Makedoniji nema entiteta? A btw nema ih ni u Srbiji?

A kako ti misliš da bi Srbija oslabila do te mjere da bi se mi hladno mogli otcijepiti?

[JoseMujica]

Jest, a ovako bi imao srpski entitet nad 100% teritorije.

kako onda objašnjavaš da na Kosovu nema entiteta? U Crnoj Gori nema entiteta, u Hrvatskoj nema entiteta, u Sloveniji nema entiteta, pa ni u Makedoniji nema entiteta? A btw nema ih ni u Srbiji?

A kako ti misliš da bi Srbija oslabila do te mjere da bi se mi hladno mogli otcijepiti?

Nije samo pitanje slabljenja Srbije, već i slaganja međunarodne situacije da ti konstelacija odnosa velikih sila bude na ruku...zato Albanci i jesu čekali do 1999- godine da se redefinira uloga NATO-a i srede prilike u Rusiji.

A bolje čekati i 100 godina nego prebrojavati mrtve bez postignutog cilja (ako smo ga tada uopće imali)...brojimo ih već 15-20 godina i još nismo do kraja došli, niti smo i dan danas definirali politički cilj. To je, po mom mišljenju , opasnije nego bilo šta drugo.

[Baudelaire]

Sreća pa su takvi bili manjina i na onom sudbonosnom referendumu i hvala Bogu da je razum prevladao. Ne mogu da vjerujem da bilo ko zdrave pameti, nakon što ti neko ubije hiljade i hiljade sugrađana smatra da je bolje bilo ući s njim u alijansu u kojoj ćeš dati apsolutno sve. I svaka čast Tunji na svemu, sve mu ja na mjestu, pogotovo ovo o Momčilu Krajišniku. Sa tim merhametom što je ubo, ma hej. Nadam se da će i kakav merhametli proglas po pitanju Mladića da napravi, red je.

[JoseMujica]

razumijem te i nisam daleko od istog stava, ali kada bih razmišljao emocionalno....u politici nema mjesta emocijama a mi sad tabirimo polikitu...čitaj malo i razmišljaj glavom a ne srcem......a za početak ti preporučujem Čerčilove memoare, pa nakon toga ratne prepiske: Čerčil-Staljin, Staljin-Ruzvelt, Ruzvelt-Čerčil....kad shvatiš da nema crno-bijelih slika javni se

pusti se priča s TV-a i iz novina...to je propagandni materijal za mase...ne dozvoli sebi da budeš samo dio mase, ma kako se zvala i kojom zastavom mahala.

poz

[Baudelaire]

Odvoji sad ovo od politike, jel ovo za Krajišnika gnusna laž i jel time čovjek sam sebe diskredituje? Muhamed ima problem sa svakim ko se ne slaže sa njim, sam je kriv što ga narod nikad nije prihvatio ko svog vođu. Gdje je ono bolje grob nego rob vrijeme? Od neobrazovanih a bezobraznih i umišljenih ljudi gori su jedino obrazovani bezobrazni i umišljeni ljudi, a akademik je upravo takav.

[Penicilin]

dakle, pričaj šta hočeš, Muhamed Filipović uz Dr Adema Handžića i Muhameda Hadžijahića spada u najbolje predratne i regionalno priznate bošnjačke historičare, rame uz rame sa najznačajnijim imenima te obasti:
kod srba Relje Novakovića, Sime Ćirkovića, Vladimira Čorovića ili kod hrvata Vjekoslav Klaić, Ferdo Šišić, Franjo Rački
dakle tih 9 imena iz sve tri nacije su NAJZNAČAJNIJI predratni hsitoričari južnoslavenksog govornog područja
a ti i dalje omalovažavaj, ništa novo kod Bošnjaka, da pljuju sami po sebi

Ne znam koje si struke ali očigledno da se u istoriju razumiješ ko Mara u kriv k..c. Stavit Tunju uz rame sa ljudima koje si nabrojao je biser nad biserima. Tunjo nikada u životu nije napisao ništa što ima veze sa istorijskom naukom. Njegova naglabanja i tumačenja istorije poput onoga što je napisao u Ko smo mi Bošnjaci muslimani i drugim pamfletima su u domenu beletristike ali nikako istorijografije. On je jedan nadriakademik koji je sebi uzeo za pravo da kroji i tumači istoriju kako mu je ćejf (kao i Zulfikarpašić) ali to mu ne daje mjesto među naučnicima istorijografske nauke. On je samozvani istoričar. Međutim to ga ne čini stvarnim istoričarom iako takvi ko ti misle da je patriotski budalama davati kredit za njihovu budalaštinju.
Da ne bi daljle diskutovali evo ti pa pogledaj sam.
Bobliografija Muhameda filipovića:
"Lenjin - monografija njegove misli"
"Religija i moral"
"Etički osnovi humanizma";
"Marksizam i savremena filozofija";
"Marksistička filozofija";
"Safet Krupić-filozof,esejist i književni kritičar";
"Filozofija jezika I i II";
"Bošnjačka politika"-Svjetlost 1996 godine
"Bosna i Hercegovina-najvažnije geografske, demografske,historijske, kulturne i političke činjenice", Copact-E, Sarajevo 1997 godina
"Tunjina nedovršena priča-Banjaluka u kazivanju Muhameda Filipovića",Emin Krkić 1999;
"Pokušaj jedne duhovne biografije" (Aicena, Sarajevo, 1999)
"Bio sam Alijin diplomata I i II" (Delta, Bihać, 2000)
"Deset predavanja o ideji Evrope" (Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 2000)
"Jedno dugo, dugo putovanje uz Lim i oko Pestera" (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
"Komunizam i nostalgija" (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
"Pitanje odgovornosti za rat u BiH", Svjetlost
"Islam i teror" (El-Kalem, Sarajevo, 2002)
"Metodologija znanosti i znanstvenog rada" (Svjetlost, Sarajevo, 2004)
"Tragedija Bosne"
"U susret stogodišnjici Merhameta",Prosperitet 2011 godina;
"Povijest i naše mišljenje o njoj";
"Historija duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine, knjige I,II,III,IV", Svjetlost 2005;
"Devetnaest etida o Mihailu Bahtinu", Svjetlost 2005
"Bosanski duh lebdi nad Bosnom",Prosperitet 2006 godina

To su stvari kojima se bavio Tunjo!

A historičari kao evo primjera radi Husnija Kamberović (za kojeg ti vjerovatno nikada nisi čuo zato što se ne promoviše po Avazovim feljtonima) se bave ovakvim temama:

Objavljene knjige
1. Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine. Tešanj 2000.
2. Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac 2002.
3. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine. Zagreb-Sarajevo 2003.
4. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine (drugo izdanje). Sarajevo 2005.
5. Mehmed Spaho (1883-1939). Politička biografija. Sarajevo: Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2009.
Članci i rasprave
1. Prilog proučavanju odnosa između Jugoslavije i Albanije od 1945. do 1948. godine. Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br. XXXI/1991, Sarajevo 1991, str. 185 – 201. Rezime na njemačkom jeziku (Der Beitrag zur Erforschung der Verhältnisse zwischen Jugoslawien und Albanien von 1945 bis 1948)
2. Radna obaveza u Bosni i Hercegovini od 1947. do 1952. godine. Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, vol. 26, Zagreb 1993, str. 177 – 186. Rezime na njemačkom jeziku (Arbeitspflicht in Bosnien-Herzegowina von 1947 bis 1952)
3. Intenzitet prelaska radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1953. godine. Prilozi. Institut za istoriju, br. 27, Sarajevo 1991 (štampano u Beču 1994), str. 145 – 159. Rezime na engleskom jeziku (The Intensity of Labour Force Schift from Agriculture into Industry in Bosnia and Hercegovina from 1945 to 1953)
4. Četnički pokret – oruđe velikosrpske politike. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata. Sarajevo 1994, str. 287 – 291
5. The unending fascism. In: “Why”. Publication for human rights and peace, No. 6, Sarajevo 1995, p. 21
6. Deagrarizacija i urbanizacija u Bosni i Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata. Urbano biće Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1996, str. 161 – 167. Rezime na engleskom jeziku (Abandonment of the Village and Urbanization in Bosnia and Hercegovina after the Second World War)
7. Srbija i Bosna i Hercegovina od 1878. do 1914. godine. Bosna i Hercegovina i svijet, Sarajevo 1996, str. 143 – 153. Rezime na engleskom jeziku (Serbia and Bosnia and Hercegovina 1878 – 1914)
8. Muhamed Hadžijahić o zadacima historiografije poslije Drugog svjetskog rata. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918 – 1986). Zbornik priloga sa skupa održanog 22.6.1996. Sarajevo 1997, str. 41 – 47
9. Štamparija Vilajeta Hercegovačkog i list “Neretva” 1876. godine. ODJEK, god. L, br. 1, 2, 3, Sarajevo 1997, str. 83
10. Mostar sredinom 19. vijeka. Hercegovina, časopis za kulturno i historijsko nasljeđe, br. 9, Mostar 1997, str. 104 – 108
11. O nekim inicijativama za reviziju agrarne reforme u Bosni i Hercegovini 1941 – 1942. godine. Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br. XXXIV/1996-1997, Sarajevo 1997, str. 79 – 85
12. Građansko društvo u Bosni i Hercegovini – porijeklo i kontekst. 99. Revija slobodne misli, br. 9 – 10, septembar – decembar 1997, str. 48 – 56. (u koautorstvu sa dr. Iljasom Hadžibegovićem) [ Ovaj je rad preveden i objavljen i na engleskom jeziku pod naslovom: Organization of the Civil Society in Bosnia and Herzegovina – Origines and Context] .
13. Zemljišni posjedi obitelji Fadilpašić. Prilog historiji bosanskih begova. Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, vol. 30, Zagreb 1997, str. 175 – 183. Rezime na njemačkom jeziku (Vom Grundstückbesitz der Familie Fadilpašić. Beitrag zur Geschichte der bosnischen Begs)
14. Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine. Časopis za suvremenu povijest. God. 30, br. 1, str. 95 – 104, Zagreb 1998. Rezime na engleskom jeziku (The Emigration of Poles from Bosnia and Hercegovina in 1946)
15. Osnovna obilježja gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine od 1945. do 1953. godine. Časopis za suvremenu povijest. God. 30, br. 2, str. 359 – 376, Zagreb 1998. Rezime na engleskom jeziku (Basic Features of Economic Development of Bosnia and Hercegovina from 1945 to 1953)
16. Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1945. godine. Hercegovina. Časopis za kulturno i historijsko nasljeđe, br. 10, Mostar 1998, str. 171 – 182.
17. Rasprave o bosanskim granicama 1946. godine. Prilozi. Institut za istoriju, br. 28, Sarajevo 1999, str. 203 – 209. Rezime na engleskom jeziku (Diskussions on the Bosnian Boarders in the Year 1946)
18. Bošnjaci Šipova u razdoblju austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878 – 1918. godine. Bošnjaci Šipova kroz historiju. Zbornik radova sa prvog naučnog simpazija “Bošnjaci Šipova kroz historiju” održanog 21. novembra 1998. godine u Sarajevu. Zenica 1999, str. 93 – 109.
19. Stari grad u Gradačcu i kula Husein-kapetana Gradaščevića (saradnji sa Sabirom Husedžinović i Zahidom Hećimović - Kamberović). U: Kula Husein-kapetana Gradaščevića. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992/95. Sarajevo 1999, str. 4 - 21)
20. Radovi na kompleksu starog grada Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu (u saradnji sa Sabirom Husedžinović i Zahidom Hećimović - Kamberović). U: Kula Husein-kapetana Gradaščevića. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992/95. Sarajevo 1999, str. 21 - 33)
21. Sudbina džamije u Gradačačkoj tvrđavi i pokušaj njene obnove 1891 – 1909. godine. Prilozi za orijentalnu filologiju, 49/1999, Sarajevo 2000, str. 253 – 264.
22. Kontroverze o bosanskim begovima. Diwan. Časopis za kulturu. God. IV, dvobroj 5-6, Gradačac 2001, str. 27-40
23. "Prozor" u prošlost ili "ogledalo" suvremenosti. Postoje li bosanskohercegovačka i bošnjačka historiografija? Godišnjak BZK Preporod. God. I, Sarajevo 2001, str. 313-317.
24. Zemljoposjednička elita u Bosni i Hercegovini na prijelazu iz 19. u 20. vijek. Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić. Zagreb 2003, str. 207-216.
25. Nova istraživanja o strukturi zrmljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini u vremenu austrougarske uprave. U: Naučni skup: Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990.-2000. ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga CXX, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 36. Sarajevo 2003, str. 161-174.
26. Pripreme za Kongres. U: Almanah 1992.-2002. Izd. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Priredio i uredio Fadil Ademović. Sarajevo 2003, str. 45-47.
27. “Turci” i “kmetovi” – mit o vlasnicima bosanske zemlje. Historijski mitovi na Balkanu. Zbornik radova. Sarajevo 2003, str. 67-84.
28. Glas za bosanskohercegovačku historiografiju. U: Naučni skup Historiografija u Bosni i Hercegovini od 1990. do 2003. (Mostar 24-26. oktobar/listopad 2003). Sarajevo, 2003, str. 5-9.
29. Uloga socijalne elite u građenju i očuvanju bošnjačkog identiteta u 20. vijeku. U: Ljudska pr ava. Časopis za sve pravno-političke probleme, broj 3-4, godina 4, Sarajevo 2003, str. 107-111.
30. Neki primjeri iz svakodnevnog života begovske elite u Bosni i Hercegovini na prijelazu iz 19. u 20. vijek. U: Zbornik radova Mire Kolar-Dimitrijević. Zbornik radova povodom 70. godina rođenja. Izdavač: Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb 2003, str. 251-256
31. Pismo mostarskoga biskupa Alojzija Mišića upućeno zemaljskom poglavaru Oskaru Potioreku 1913. godine. u: Prilozi br. 33, Sarajevo Institut za istoriju, 2004., str. 211-218;
32. Gajret 1903.-1941. (Predgovor u: Muslimansko kulturno i prosvjetno društvo “Gajret” 1921-1941. Analitički inventar. Sarajevo Arhiv Bosne i Hercegovine, 2004., str. V-XIV);
33. Stanje historiografije u Bosni i Hercegovini. Prispevki za novejšo zgodovino. Zgodovinopisje v državah naslednicah SFRJ 1991.-2003., Letnik XLIV, Številka 2, Ljubljana Institut za novejšo zgodovino, 2004., str. 103 – 111.
34. Savremena bošnjačka elita: između elite i marginalnih grupa. Znakovi vremena. Časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu. Sarajevo : Naučnoistraživački institut “Ibn Sina”, 2005, br. 26/27, str. 148-162.
35. Istorijski razvoj poštanskog, telegrafskog i telefonskog saobraćaja u Bosni i Hercegovini (Historic Develepment of the Postal, Telegraphic and Telephone Traffic in BIH). U: Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo 2005 (Joint Stock Company BH Telecom Sarajevo 2005). Sarajevo : BH Telecom, 2005., str. 7-35
36. Ubojstvo Franza Ferdinanda u Sarajevu 1914. – Devedeset godina poslije. u: Prilozi Instituta za istoriju, br. 34, Sarajevo 2005, str. 13-22.
37. Čija je bosanska zemlja? u: Strogo pov., Sarajevo, septembar 2005, broj 5, str. 12-19
38. Historija Univerziteta Al-Azhar u časopisu Biser. U: Život i djelo Muhameda Bekira Kalajdžića. Naučni skup, Mostar, 21. novembra 2002. Izd. BZK Preporod etc, Mostar 2005, str. 41-43.
39. Zemljoposjednička elita u Bosni i Hercegovinina prijelazu iz 19. u 20. vijek. Historiografski vidici, I, Forum Bosnae, 32/05, Sarajevo 2006, str. 28-60.
40. Sjaj i bijeda bosanskih begova. U: Strogo pov., Sarajevo, februar 2006, broj 10, str. 40-49
41. Istorijska podsjećanja: «Katolicizam se mora pomagati». U: Strogo pov., Sarajevo, juni 2006, broj 13, str. 31-35
42. Najnoviji pogledi na Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini. U: 60 godina od završetka Drugog svjetskog rata – kako se sjećati 1945. Zbornik radova. Sarajevo : Institut za istoriju, 2006, str. 25-35.
43. Opće napomene o problemima historije Bosne i Hercegovine. U: Prilozi, br. 35. Sarajevo: Institut za istoriju, 2006, str. 217-222.
44. Josip Broz Tito i političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine od sredine šezdesetih do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća. U: Tito i Bosna i Hercegovina. Regionalni naučni skup. Zbornik radova. Sarajevo : Savez društava Tito u Bosni i Hercegovini, 2007, str. 201-223
45. Između kritičke historiografije i i ideološkog revizionizma. U: Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije. Zbornik radova. Sarajevo: Institut za istoriju, 2007, str. 11-19.
46. Karakteristike društva u Bosni i Hercegovini neposredno nakon Drugog svjetskog rata. U: Naučni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBIH-a. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2007, str. 214-226.
47. Neke napomene o prethistoriji rata u Bosni i Hercegovini i građenju sjećanja na rat. U: Elaboracija sjećanja na rat kao zaloga za budućnost Bosne i Hercegovine. Sarajevo 2008, str. 67-74.
48. Hrvatska misao u Bosni i Hercegovini 1913 - 1914. godine – model građenja nacionalnog identiteta. U: Historijska traganja, br. 1, Sarajevo : Institut za istoriju, 2008, str. 83-99)
49. Stavovi rukovodstva komunističkog pokreta u Bosni i Hercegovini o sukobu sa Informbiroom 1948. godine. U: Istorijsko NE staljinizmu. Okrugli stol. Zbornik radova. Sarajevo: Savez društava Tito u Bosni i Hercegovini, 2008, str. 129-146
50. Stajališta muslimanske elite prema hrvatskim i srpskim političkim programima i njihovim nosiocima. U: Bošnjačka pismohrana, svezak 7, broj 23-26, Zagreb 2007./2008, str. 58-64.
51. Politička djelatnost Mehmeda Spahe od 1929. do 1939. godine, U: Historijska traganja, br. 2, Sarajevo : Institut za istoriju, 2008, str. 143-190)
52. Bošnjaci 1968: politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta. U: Rasprave o nacionalnom identitetu. Zbornik radova. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009, str. 59-81.
53. Sedamnaesta i dvadeseta sjednica CKSKBiH i diskusije o nacionalnom pitanju. U: Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka. Zbornik radova. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009, str. 241-295.
54. Projugoslavenska struja među muslimanskim političarima 1918. godine. U: Historijska traganja, br. 3, Sarajevo:Institut za istoriju, 2009, str. 91-105
55. Stav političke elite o nacionalnom identitetu Muslimana u Bosni i Hercegovini sredinom 1960-ih godina. U: Prilozi, br. 38, Sarajevo: Institut za istoriju, 2009, str. 165-191. 56. Crtice iz društvenog, ekonomskog i porodičnog života porodice Alibegović koncem 19. stoljeća. U: Historijska traganja, br. 4, Sarajevo:Institut za istoriju, 2009, str. 35-114.
57. „Naučni doprinos prof. dr. Mustafe Imamovića istraživanju bosanskohercegovačke historije“. Mustafa Imamović. 45 godina naučnog i publicističkog rada. Zbornik radova. Sarajevo/Gradačac 2010, 19-24.
58. Ko će naslijediti Džemala Bijedića? Razgovor Cvijetina Mijatovića i Edvarda Kardelja na Brionima 27. januara 1977. godine. U: Prilozi, Sarajevo, Institut za istoriju, 2010, 147-165
59. Konstruiranje disidentske slike u komunističkom pokretu u Bosni i Hercegovini: Slučaj Avde Hume,u: Disidentstvo u suvremenoj povijesti. Kisić Kolanović, Nada; Radelić, Zdenko; Spehnjak, Katarina (ur.), Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2010., 147.-161.
60. „Izbor Džemala Bijedića za predsjednika SIV-a 1971. godine“. U: Zbornik radova sa naučnog skupa 60 godina Muzeja hercegovine u Mostaru, Mostar 2010, 71-82
61. „Bošnjaci i stvaranje jugoslavenske države 1918. godine“. u: Godina 1918. Prethodnice. Zbivanja. Posljedice. Zbornik radova. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010, 195-206.
Prikazi
1. Galib Šljivo: Bosna i Hercegovina 1813 – 1826. Banjaluka 1988, u: Istorijski zbornik, br. 9, Banjaluka 1988, str. 203 – 205
2. Muhsin Rizvić: Između Vuka i Gaja. Sarajevo 1989, u: Istorijski zbornik, br. 10, Banjaluka 1989, str. 227 – 229
3. Ibrahim Tepić: Bosna i Hercegovina u ruskim izvorima (1856 – 1878). Sarajevo 1988, u: Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, sv. 29/1989. Sarajevo 1989, str. 203 – 206
4. Darko Bekić: Jugoslavija u hladnom ratu. Odnosi s velikim silama 1949 – 1955. Zagreb 1988, u: Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, sv. 30/1990. Sarajevo 1990, str. 203 – 205
5. Enes Pelidija: Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira 1699 – 1718. Sarajevo 1989, u: Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, vol. 23/1990. Zagreb 1990, str. 304 – 306
6. Iljas Hadžibegović: Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. vijeka. Sarajevo 1990, u: Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, vol. 24/1991. Zagreb 1991, str. 294 – 296
7. Drago Roksandić: Vojna Hrvatska: La Chroatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom carstvu (1809 – 1813), I – II. Zagreb 1988, u: Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, br. 25/26, Sarajevo 1990, str. 356 – 359
8. Nikša Stančić: Gajeva “Još Horvatska ni propala” iz 1832 - 1833. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda. Zagreb 1989, u: Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, br. 25/26, Sarajevo 1990, str. 359 – 364
9. Osvoboditeljnaja borba narodov Bosnii i Gercegovini i Rossija 1850 – 1864. Moskva 1985, i 1865 – 1875, Moskva 1988, u: Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, br. 25/26, Sarajevo 1990, str. 364 – 369
10. Marijan Maticka: Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945 – 1948, u: Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, sv. 31/1991. Sarajevo 1991, str. 228 – 229.
11. Iljas Hadžibegović: Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. vijeka. Sarajevo 1990, u: Preporod br. 22/509, Sarajevo 15.11.1991, str. 17.
12. Nusret Šehić: Bosna i Hercegovina 1918 – 1925, Privredni i politički razvitak. u: Preporod br. 4/515, Sarajevo 15.2.1992, str. 23
13. Božena Vranješ - Šoljan: Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu vijeka (Socijalno – ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890 – 1914). Zagreb 1991, u: Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, br. 27, Sarajevo 1991, (Tiskan u Beču 1994) str. 221 – 222.
14. Mustafa Memić: Bošnjaci – Muslimani Sandžaka i Crne Gore, Sarajevo 1996, u: VII Skupština BZK Preporod. Preporodovi proljetni susreti Sarajevo ’97, Sarajevo 1997, str. 155 – 160.
15. Mustafa Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997, u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 28, Sarajevo 1999, str. 246 – 248.
16. Adnan Jahić: Muslimanske formacije Tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu. Tuzla 1995, u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 28, Sarajevo 1999, str. 251 – 253
17. Robert J. Donia: Islam pod Dvoglavim orlom. Muslimani Bosne i Hercegovine 1878 - 1914. Izdavači: ZORO, Zagreb i Institut za istoriju, Sarajevo, 2000, str. 250, u: KUN, Oslobođenje, Godina LVII, Broj 19336, Nedjelja 17.XII 2000, str. 6.
18. Galib Šljivo: Bosna i Hercegovina 1854 – 1860. Landshut 1998, u: Hercegovina. Časopis za kulturno i historijsko nasljeđe, br. 13 - 14, Mostar 2001, str. 335 – 340.
19. Smotra hrvatske povijesne znanosti (Prvi kongres hrvatskih povjesničara, Zagreb 8.12. – 11.12.1999). u: Hercegovina. Časopis za kulturno i historijsko nasljeđe, br. 13 - 14, Mostar 2001, str. 345 – 350. [ Isti je tekst objavljen u Prilozima Instituta za istoriju, br. 30, Sarajevo 2001, str. 321 -325]
20. Časopis za suvremenu povijest, 33, br. 1, Zagreb 2001. u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 30, Sarajevo 2001, str. 284 - 291
21. Stradalnička sudbina Bošnjaka i Albanaca (Prikaz knjige Harun Crnovršanin - Nuro Sadiković: Sandžak - porobljena zemlja (Bosna, Sandžak i Kosovo kroz historiju). Izd. Bosanska riječ, Wupertal 2001, str. 770 (Preporod, br. 8/729, Sarajevo 15. april 2002, str. 22)
22. Historija političkih odnosa u BiH u periodu austrougarske vladavine. Što je jednomu pravo, to drugima nije poćudno i obrnuto (Zoran Grijak: Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2001). Oslobođenje, 2.V. 2002, KUN, str. 2.
23. Knjiga koja razbija predrasude (Damir Agičić: Hrvatsko-češki odnosi na prijelazu iz IX. u XX. vijek, Zagreb 2000) Hrvatska misao. Časopis za umjetnost i znanost, br. 22, izdavač Matica Hvatska, Sarajevo 2002, str.158 - 161). Isti porikaz je obavljen u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 31, Sarajevo 2002, str. 220 – 222.
24. Povijest obitelji (Salih Karahodžić: Karahodžići iz Tešnja, Tešanj 2002). Preporod, broj 20/741, Sarajevo 15. oktobra 2002, str. 18.
25. Zoran Grijak: Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2001. u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 31, Sarajevo 2001, str. 265 – 268.
26. Jerzy Holzer: Komunizam u Evropi. Povijest pokreta i sustava vlasti. Zagreb 2002. u: Prilozi. Institut za istoriju, br. 31, Sarajevo 2002, str. 248 – 250
27. Grijak, Zoran, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2001. U: Austrian History Yearbook 34 (2003)., pp. 342-343.
28. Emina Memija: Od slike do knjige. Iz historije pisama, štampe i biblioteke. Izdavač: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. Sarajevo 2003, str. 198, u: Prilozi. Institut za istoriju, br.32, Sarajevo 2003, str. 360-361.
29. Život i predavanja u uvjetima opsade (David M. Berman: “Heroji Treće gimnazije. Ratna škola u Sarajevu 1992-1995”, Izdavač: Institut za istoriju, Sarajevo 2004). U: Oslobođenje, 3.VI. 2004, KUN, str. 2)
30. Esad Zgodić, Bosanska politička misao. Austrougarsko doba. Knjiga prva. Izdavač: DES. Sarajevo 2003., str. 611. U: Časopis za suvremenu povijest, 36, br. 2, Zagreb Hrvatski institut za povijest, 2004., str. 780-781;
31. Uzeir Bavčić, Merhamet (1913-2003), Sarajevo, 2003., str. 320. U: Prilozi br. 33, Sarajevo, Institut za istoriju, 2004, str. 310-313.
32. Smail Čekić, Revolucionarni rad KPJ u Vojsci Kraljevine Jugoslavije. Sarajevo 2004., str. 958. U: Prilozi br. 33, Sarajevo Instituta za istoriju u Sarajevu, 2004., str. 334-335.
33. Život i predavanja u uvjetima opsade (David M. Berman: “Heroji Treće gimnazije. Ratna škola u Sarajevu 1992-1995”, Sarajevo, 2004., str. 233.). U: Oslobođenje, 3.VI 2004., KUN, str. 2.
34. Esad Zgodić, Bosanska politička misao. Austrougarsko doba. Knjiga prva. Izdavač: DES. Sarajevo 2003, str. 611. U: Prilozi Instituta za istoriju u sarajevu, br. 33, Sarajevo 2004, str. 308-309. (djelomično izmijenjen prikaz objavljen i u Časopis za suvremenu povijest, 36, br. 2, Zagreb 2004, str. 780-781.)
35. S.A. Romanjenko: Jugoslavija, Rossija i slavjanskaja ideja”. Vtoraja polovina XIX i naćalo XX veka. Moskva 2002,. u: Prilozi Instituta za istoriju, br. 34, Sarajevo 2005, str. 401-405
36. Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. Slavonsko Brod 2005. u: Prilozi Instituta za istoriju, br. 34, Sarajevo 2005, str. 405-407
37. Mirko D. Grmek, Louise L. Lambrichs, Buntovnici iz Villefranchea. Pobuna jednog bataljona SS trupa septembra 1943. Sarajevo: ArmisPrint, 2005, 509 str. u: Časopis za suvremenu povijest, 38, br. 1, Zagreb 2006, str. 334-337.
38. Norman M. Naimark i Holly Case (ur.): Jugoslavija i njeni historičari. Razumijevanje balkanskih ratova u 1990-im. Zagreb : Srednja Europa, 2005, 229 stranica.. Preveli Krešimir Krnic, Draženka Kešić i Silvije Devald. U: Prilozi, br. 35. Sarajevo: Institut za istoriju, 2006, str. 335-337.
39. Muhidin Džanko, Safvet-beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet: Vitez pera i mejdana). Intelektualna povijest i ideologijska upotreba djela. Sarajevo : Sarajevo Publishing, 2006, str. 279. U: Prilozi, br. 36. Sarajevo: Institut za istoriju, 2007, str. 232-234
40. Harun Crnovršanjin i Nuro Sadiković, Dr. Mehmed Spaho. Državnik i borac za BiH. Frankfurt na Majni: Sandžačka riječ, 2007, str. 541 U: Prilozi, br. 36. Sarajevo: Institut za istoriju, 2007, str. 241-244
41. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. godine. Zbornik radova sa naučnog skupa «Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u borbi za autonomiju Bosne i Hercegovine». Gradačac : BZK Preporod, 2007, str. 198. U: Prilozi, br. 36. Sarajevo: Institut za istoriju, 2007, str. 284-286
42. Mustafa Imamović, Knjige i zbivanja. Sarajevo: Magistrat, 2008, 746 str. U: Prilozi, br. 37. Sarajevo: Institut za istoriju, 2008, str. 253-254..
43. Bahrudin Bijedić, The Windy City: Konzulove depeše. Sarajevo: Istorijski arhiv, 2007, 381 str. u: Prilozi, br. 37. Sarajevo: Institut za istoriju, 2008, str. 265-267.
44. O Galijaševićevoj knjizi «Na tragovima tešanjske prošlosti». U: Publicističko-historiografsko djelo Alije Galijaševića. Zbornik radova sa okruglog stola. Tešanj 2009, str. 74-78
45. Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu. Narodna vlada i Glavni odbor Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu. Inventari i građa. Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 2008. u: Prilozi, br. 38, Sarajevo; Institut za istoriju, 2009, str. 286-288.
Historiografski tekstovi objavljivani u štampi
1. O granicama između Vojvodine i Hrvatske. Nedjelja, Sarajevo 15.7.1990, str. 40.
2. Izbori u Jugoslaviji 1945. godine: Nekad bilo sad se spominjalo. Nedjelja, Sarajevo 16.9.1990, str. 21 – 22.
3. O prvom hadžu naših ljudi poslije rata: Hadžije iz Jugoslavije u Egiptu 1949. godine. Preporod, br. 8/495, Sarajevo 15.april 1991, str. 10.
4. Priča o izbjeglicama: Jugoslaveni u Austriji 1946 – Više od sjećanja. Nedjelja, br. 66, Sarajevo 26. maja 1991, str. 24 – 25.
5. Sudski proces članovima Uprave Vakufa u Sarajevu 1946. godine. Preporod, br. 12/499, Sarajevo 15. juni 1991, str. 11.
6. Historiografija na raskršću – Opasna šutnja. Nedjelja, br. 75, 28. juli 1991, str. 33
7. Islam je spasio Muslimane. Preporod br. 15/502, Sarajevo 1. avgust 1991, str. 9.
8. Muslimansko-srpski odnosi i cjelovitost Bosne. Muslimanski glas, br. 17, 16. avgust 1991, str. 4.
9. Jugoslavija i demokracija – Uslov: saradnja elita. Nedjelja, br. 78, 18. avgust 1991, str. 9.
10. Protumuslimanska nasilja 1918. i 1919. godine. Preporod, br. 17/504, Sarajevo 1.septembar 1991, str. 9.
11. Napadi na muslimanske kuće i imanja 1919. i 1920. godine. Preporod, br. 18/505, Sarajevo 15. septembar 1991, str. 9.
12. Odnos Muslimana Bosne i Hercegovine prema NDH 1941 – 1945. godine. Preporod, br. 19/506, Sarajevo 1. oktobra 1991, str. 9.
13. Muslimani Bosne i Hercegovine u državnoj upravi za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Preporod, br. 20/507, Sarajvo 15. oktobar 1991, str. 10.
14. Uloga “Merhameta” u povijesti Muslimana. Preporod, br. 21/508, Sarajevo 1991, str. 22.
15. Stranačka raspodjela institucija – Zvona zvone znanosti. Nedjelja, br. 89, Sarajevo 3. novembra 1991, str. 29.
16. Obnova Bosanske države. Preporod, br. 4/515, Sarajevo 15. februara 1992, str. 1, 3.
17. Muslimani i teritorijalna cjelovitost BiH. Preporod, br. 7/518, Sarajevo 1. aprila 1992, str. 10.
18. Novi genocid. Preporod, br. 9/520, Sarajevo 1. maja 1992, str. 6.
19. Posljednji ratni Bajram. Preporod, br. 10/521, Sarajevo 1. juni 1992, str. 7.
20. Doba zlatnih ljiljana. Preporod, br. 11/522, Sarajevo 1. juli 1992, str. 3.
21. Prema izvoru genocida. Preporod, br. 12/523, Sarajevo 15. juli 1992, str. 5.
22. Pokrštavanje muslimana. Preporod, br. 1 – 2/ 536 – 537, Sarajevo 1. i 15. marta 1993, str. 13.
23. Grobnice na Grbavici. Preporod, br. 7-8/542-543, Sarajevo 1. i 15. aprila 1993, str.11.
24. Vitez od Bosne – Husein-beg Gradaščević. Istina o BiH, br. 15, Sarajevo , str. 19.
25. Tvrtko I – Bosna na vrhuncu moći. Istina o BiH, br. 16, Sarajevo 7.12.1994, str. 20 – 21.
26. Značaj muslimanskog autonomnog pokreta od 1899. do 1909. godine. Muallim, br. 26, Sarajevo, novembnar 1994, str. 19.
27. Husrev-beg: Gazija i vakif. Istina o BiH, br. 17, Sarajevo 20.12.1994, str. 26.
28. Mehmed-paša Sokolović. Istina o BiH, br. 18, Sarajevo 3.1.1995, str. 26.
29. Dvorci bosanskih begova. Muallim, br. 27, Sarajevo, decembar 1994, str. 20.
30. Hercegovački pašća Rizvanbegović. Istina o BiH, br. 20, Sarajevo 1.2.1995, str. 28.
31. Prvi bošnjački novinar. Istina o BiH, br. 22, Sarajevo 16.2.1995, str. 27.
32. Mehmed-beg Kapetanović – Ljubušak od Vitine. Istina o BiH, br. 24.
33. Mula Mustafa Bašeskija – sarajevski hroničar. Istina o BiH, br. 27, Sarajevo 23.3.1995, str.24 .
34. Plemićke porodice: Ferhadpašić. Muallim, br. 29 – 30, februara i mart 1995, str. 20 – 21.
35. Smail-aga Čengić – junak iz Gacka. Istina o BiH, br. 31, Sarajevo 20.4.1995, str. 25.
36. Omer paša Latas i Bošnjaci. Muallim, br. 31, Sarajevo april 1995, str. 20.
37. Derviš-paša Teskeredžić. Muallim, br. 34 – 35, Sarajevo juli – avgust 1995, str. 18.
38. Odnos Bošnjaka prema NDH (1941 – 1945). Gradina, god. II, br. 13, juli 1995, Tešanj 1995, str. 16 – 17.
39. Bošnjaci – junaci na glasu. Sudjelovanje Bošnjaka u gušenju Prvog srpskog ustanka 1804 – 1813. Preporod, br. 9-58, septembar 1995, Sarajevo 1995, str. 47.
40. Gledaj nemoj ocrniti obraz – o sudbini Hifzi – bega Đumišića. Sumejja, God. III, br. 13, Sarajevo novembar 1995, str. 27.
41. Gradaščevići. Muallim, br. 39, Sarajevo decembar 1995, str. 21.
42. Grbavica i Vraca su naše. Sumejja, br. 14, Sarajevo januar 1996, str. 31.
43. Ni Bosna bez Hrvatske ni Hrvatska bez Bosne (zašto je još uvijek nedovoljno osvijetljena uloga Adem-age Mešića u povijesti Bosne). Domovina, Sarajevo siječanj 1996, str. 25.
44. Muhamed Hadžijahić o zadacima bošnjačke historiografije. Muallim, br. 44 – 45, Sarajevo maj-juni 1996, str. 22 – 23.
45. Gradaščevići. Preporod, br. 3/586, Sarajevo mart 1996, str. 36.
46. Muhamed Hadžijahić 1918 – 1986. Preporod, br. 8.591, Sarajevo 1. juli 1996, str. 18.
47. Parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini 1910 – 1990. godine (feljton objavljen u listu Ljiljan, br. 189, 28.8. – 4.9.1996, str. 23 – 25; br. 190, 4.9. – 11.9.1996, str. 24 – 25; br. 191, 11.9. – 18.9. 1996, str. 23 – 25.).
48. Rasprave o bosanskim granicama 1946. godine (feljton objavljivan u listu Oslobođenje, Sarajevo 17. V 1998, KUN, str. 7; 24.V 1998, KUN, str. 8; 31.V 1998, KUN, str. 6; 7.VI 1998, KUN, str. 3.).
49. Husein-kapetan Gradaščević. Bosanski velikan. (Korak. Glasilo Udruženja građana za zaštitu tekovina borbe za BiH. Godina I, br. 3, juli-septembar 2003, str. 37-39.
50. Džemal Bijedić (1977.-2007.). 30 godina nejasnoće. Dani, br. 501, Sarajevo 19.01.2007, str. 36-39.
51. Kultura sjećanja u Iranu. U: Preporod. Islamske informativne novine, br. 3/893, Sarajevo 1. februara 2009, str. 46

Polemike
1. Muslimani i NDH. Odgovor na tvrdnje gospodina Tomislava Jonjića u “Preporodu” br. 21/508 od 1. novembra1991. Preporod, br. 22/509, Sarajevo 15. novembar 1991, str. 17.
2. Sporne tvrdnje. Preporod, br. 4/515, Sarajevo 15. februar 1992, str. 27.
3. Ko politizira historiografiju u BiH. Odgovor Dubravku Lovrenoviću. Dani, br. 597, 21.11.2008, str. 62-64.
4. Historičar bez premca. Odgovor Dubravku Lovrenoviću. Dani, br. 599, 5.12.2008, str. 68-69.
5. Lekcija o konstruirnaju povijesti: Kako Slobodan Šoja konstruira povijest i kako se sada varamo. Oslobođenje, utorak 10. novembar 2009, str. 12-13.

[Komrad]

Sreća pa su takvi bili manjina i na onom sudbonosnom referendumu i hvala Bogu da je razum prevladao. Ne mogu da vjerujem da bilo ko zdrave pameti, nakon što ti neko ubije hiljade i hiljade sugrađana smatra da je bolje bilo ući s njim u alijansu u kojoj ćeš dati apsolutno sve. I svaka čast Tunji na svemu, sve mu ja na mjestu, pogotovo ovo o Momčilu Krajišniku. Sa tim merhametom što je ubo, ma hej. Nadam se da će i kakav merhametli proglas po pitanju Mladića da napravi, red je.

Gledas stvari sa pogresne distance ... niko normalan sa ove vremenske distance nebi pristao DANAS na bilo kakvu uniju sa Srbijom ja cak ne bih pristao ni u EU sa njima ali iz perspektive prije rata stvari su izgledale totalno drugacije...

Previse stvari gledas emotivno a emocijama u politici nema mjesta...
Na koga su se Bosnjaci mogli oslonuti 1992? Hrvatska, Slovenija su imale na koga a na koga smo mi?
Uz to smo mi jedno multetnicko drustvo i da li smo mogli racunari na recimo 80% ili 90% podrske gradjana za otcjepljenje kao Hrvatska i Srbija? itd... mogu ti nabrojati jos hiljadu razloga zbog kojih se trebalo ici srednjim putem
ali je danas kasno za to ... a srednji put je savez nezavisnih drzava

[ultima_palabra]

ali je danas kasno za to ... a srednji put je savez nezavisnih drzava

To nije ni bilo na stolu...

[Komrad]

ali je danas kasno za to ... a srednji put je savez nezavisnih drzava

To nije ni bilo na stolu...

Bilo je na stolu ali kao Savez drzava eh sad zavisnih ili ne pitanje je ...
Ali to je po meni nesto na cemu je trebalo insistirati

[palermo]

Bilo je na stolu ali kao Savez drzava eh sad zavisnih ili ne pitanje je ...
Ali to je po meni nesto na cemu je trebalo insistirati

Haj, ne budali, ili ti je 15 godina, ili nas zajebavaš, nema treće varijante. Jebo ga život, ovdje ljudi pišu kao da je otada prošlo 100 godina pa nema onih koji se tih dana jako dobro sjećaju.

Zamisli , molim te, po njemu je to nešto na čemu je trebalo insistirati....kome jadan da insistiraš...sa čim da insistiraš....

[Krasniqi]

‎"Dodju tako vremena, kada pametni zaćute, budale progovore, a fukara se obogati.'' .. 'Ivo Andrić'

[Komrad]

Bilo je na stolu ali kao Savez drzava eh sad zavisnih ili ne pitanje je ...
Ali to je po meni nesto na cemu je trebalo insistirati

Haj, ne budali, ili ti je 15 godina, ili nas zajebavaš, nema treće varijante. Jebo ga život, ovdje ljudi pišu kao da je otada prošlo 100 godina pa nema onih koji se tih dana jako dobro sjećaju.

Zamisli , molim te, po njemu je to nešto na čemu je trebalo insistirati....kome jadan da insistiraš...sa čim da insistiraš....

A sa cime smo isli u rat?
I da po meni je trebalo insistirati na tom muslimansko-srpskom dogovoru o savezu drzava sta je sporno?

[palermo]

A sa cime smo isli u rat?
I da po meni je trebalo insistirati na tom muslimansko-srpskom dogovoru o savezu drzava sta je sporno?

O kojem savezu država pričaš, jadan ne bio, pa onog trenutka kada je postalo jasno da Slovenije nema više u Jugoslaviji sva priča o savezu država je završena.

Pa nismo mi ni išli u rat, mi smo jarane, ako nisi znao da ti čika palermo opet kaže, bili napadnuti.......i jedino što nam je ostalo je da se branimo. Ponekad nemušto, ponekad nespretno, počesto sa velikim žrtvama,...... sve u svemu herojski, ljudski....

[Komrad]

O kojem savetu država pričaš, jadan ne bio, pa onog trenutka kada je postalo jasno da Slovenije nema više u Jugoslaviji sva priča o savezu država je završena.

Pa nismo mi ni išli u rat, mi smo jarane, ako nisi znao da ti čika palermo opet kaže, bili napadnuti.......i jedino što nam je ostalo je da se branimo. Ponekad nemušto, ponekad nespretno, počesto sa velikim žrtvama,...... sve u svemu herojski, ljudski....

Hoces mi reci da je ovo sto je Izmetbegovic uradio prava stvar... iako je znao da cemo to golemo platiti?