Forum Klix.ba

_Reds_ wrote: ↑29/03/2022 09:47

VladaFBiH wrote: ↑29/03/2022 09:33
https://www.theguardian.com/world/2016/ ... -pollution
https://www.worldscientific.com/doi/10. ... 8117500166

dovoljno?

Jeste, Peking i Sarajevo ko jaje jajetu.

hvala na stručnom odgovoru - za mene je daljnja diskusija završena.

VladaFBiH wrote: ↑29/03/2022 09:53

_Reds_ wrote: ↑29/03/2022 09:47
Jeste, Peking i Sarajevo ko jaje jajetu.

hvala na stručnom odgovoru - za mene je daljnja diskusija završena.

e mi tvog stručnog odgovara, pa bolan što nisi odgovorio na druga pitanja, kako zagađenje ima u drugim gradovima u kotlini koje nemaju visokih zgrada?

Stručnjak kreni od pojma smog, i onda ga poveži sa Sarajevom, pa nastavi dalje niz kotlinu Bosne, ti hop pa u Peking, svijetski, a naš.

_Reds_ wrote: ↑29/03/2022 09:56

VladaFBiH wrote: ↑29/03/2022 09:53

hvala na stručnom odgovoru - za mene je daljnja diskusija završena.

e mi tvog stručnog odgovara, pa bolan što nisi odgovorio na druga pitanja, kako zagađenje ima u drugim gradovima u kotlini koje nemaju visokih zgrada?

Stručnjak kreni od pojma smog, i onda ga poveži sa Sarajevom, pa nastavi dalje niz kotlinu Bosne, ti hop pa u Peking, svijetski, a naš.

da ti nacrtam šta se dešava kada se zrak susretne s zgradama
https://miro.medium.com/max/1400/1*OXXz ... LHUdw.jpeg
https://www.sweco.fi/wp-content/uploads ... oinnit.jpg
https://clqtg10snjb14i85u49wifbv-wpengi ... ashing.gif
https://clqtg10snjb14i85u49wifbv-wpengi ... shing2.gif

a sve je vezano za nešto što se zove Dinamika fluida...

VladaFBiH wrote: ↑29/03/2022 10:06

_Reds_ wrote: ↑29/03/2022 09:56

e mi tvog stručnog odgovara, pa bolan što nisi odgovorio na druga pitanja, kako zagađenje ima u drugim gradovima u kotlini koje nemaju visokih zgrada?

Stručnjak kreni od pojma smog, i onda ga poveži sa Sarajevom, pa nastavi dalje niz kotlinu Bosne, ti hop pa u Peking, svijetski, a naš.

da ti nacrtam https://miro.medium.com/max/1400/1*OXXz ... LHUdw.jpeg a sve je vezano za nešto što se zove Dinamika fluida...

Hajde ti dinamiku malo primjeni u Sarajevu. Za početak mi reci koji vjetar u Sarajevu u većini slučjave donosi promjenu, i čisti kotlinu ?
Da li je problem magla ili je problem smog ?

VladaFBiH wrote: ↑29/03/2022 09:26

Haris.ba wrote: ↑29/03/2022 09:05

Kako su stari neboderi zaustavili strujanje zraka? Ja bas neki dan setao uz Miljacku Otokom pored tih starih nebodera. Siba li siba uz Miljacku.

pogrešan mjesec (a srećom i godina jer dugo nije bila bolja što se tiče vjetra) za šetnju - šetaj dec/jan kada imaš temperaturnu inverziju... sjeti se zime 2015/2016 kada se smog nije diglo skoro 2 mjeseca

A zasto je ova godina bila bolja po pitanju toga? Zasto je bila magla / smog u Sarajevu kada je kraj grada bila na M. Dvoru?

Mi smo uradili jednu (ako se ne varam) studiju i mislim da je lose iskoristena.

Rezultat (kod politike) je bio samo puka zabrana visokih zgrada a moguce je da trebamo i na nizim raditi nesto. Mozda ni 5 zgrada u nizu sa 5 spratova nije dobro nego treba jedna 5 druga 7 treca 3. Ne znam previse o tome, znam samo da sam u onoj analizi vidio par takvih primjera iz drugih gradova.

Onda u Sarajevo Toweru se mogla napraviti neka supljina da omoguci strujanje zraka (jos jedan od primjera iz studije).

Meni kao laiku je iz studije vidljivo da se RP mora praviti za vece povrsine, zbog orijentacije ulica, povezivanja otvorenih prostora itd.

Treba nam vise pravila a ne samo ovdje mozes ovdje ne mozes graditi i kada mozes onda napravis sta god hoces. Ako ti i ne odgovara RP mozes promjeniti pa napraviti ili napraviti pa promjeniti. Svejedno kojim redosljedom, dobit ces sta zelis.


https://journals.ametsoc.org/view/journ ... b_body=pdf

ovaj clanak je zanimljiv, podaci pokazuju da povecanje urbanizacije moze utjecati da se brze prekine temperaturna inverzija. Naravno nije preporuka da se nasilu gradi jer to nece rijesiti problem ali je zanimljivo da urbanizacija moze imati efekat suprotan od onoga sto mozda ocekujemo.


Eh sad sve ovo sto mozemo uraditi da se poboljsa (ubrza) razbijanje temperaturne inverzije ne znaci da je nece biti. A kada se desi ako nastavimo zagadjivati imat cemo smog i uzasan kvalitet zraka. Ako prestanemo zagadjivati onda ce i temperaturna inverzija biti manji problem, tj u tom periodu nece biti previse zarobljenih cestica koje negativno utjecu na kvalitet zraka.

Haris.ba wrote: ↑29/03/2022 09:49

VladaFBiH wrote: ↑29/03/2022 09:26

pogrešan mjesec (a srećom i godina jer dugo nije bila bolja što se tiče vjetra) za šetnju - šetaj dec/jan kada imaš temperaturnu inverziju... sjeti se zime 2015/2016 kada se smog nije diglo skoro 2 mjeseca

sarlo wrote: ↑29/03/2022 09:45
Mozda bi trebali da sibaju jace, odnosno sire.

Na Otoci bi trebalo da postoje "ruze vjetrova". Tu se sudaraju vjetrovi koji se formiraju na padinama Trebevica sa vjetrovima sa Igmana.

Sedamdesetih je tu izgradjeno 6 nebodera i vise zgrada na L. Katastrofa.

Ovi sam cuo od strucnjaka. Pravih strucnjaka sa pravim diplomama, pravim priznanjim itd.

Temperaturna inverzija bi bila tu i sa zgradama i bez zgrada.

Ja vjerujem da vjetrokoridori imaju efekta. Ali, mi je nevjerovatno kako se jedan mali skup objekata navodi kao glavni problem, a ne gleda se citava slika. Miljacka krivuda znacajno bas od Pofalica. Isto i glavna gradska magistrala. U citavom tom rejonu su pravljeni neboderi i zgrade. Otoka iza ledja ima brda. Kako je ona mogla uticati sama na sprecavanje protoka zraka dalje Sarajevskom dolinom kada je otvoreno skroz sa druge strane Miljacke?

Ateista wrote: ↑29/03/2022 09:46 Realno, svaki od faktora utice na svoj nacin i ne moze se ni jedan zanemariti.
....

Sve su to mali koraci, nista od ovoga nece rijesiti problem u potpunosti, ali hoce poboljsati situaciju.

Bas tako. Nema srebrenog metka koji rjesava problem. Sve mora, ali sa mjerom.

Evo, hocemo sada blokirati one Efendiceve nebodere ispod televizije? Konkretan problem.

Da, definitivno nema jednostavnog rjesenja, tacnije nema nikako potpunog rjesenja, mozemo samo ublaziti problem i tu treba odvagati prednosti i mane raznih pojedinacnih rjesenja.

Sa efendicevim neboderima nisam upoznat detaljno pa ne bih komentarisao nesto o cemu ne znam, ali mogu pretpostaviti da je to bila vise politika nego struka kad su mu zabranili gradnju.

k4mi wrote: ↑29/03/2022 10:15
Meni kao laiku je iz studije vidljivo da se RP mora praviti za vece povrsine, zbog orijentacije ulica, povezivanja otvorenih prostora itd.

Pa to postoji nekih 50ak godina već to što predlažeš. Zove se npr. prostorni plan. Imamo danas Prostorni plan kantona Sarajevo. Pa imamo Urbanistički plan grada Sarajevo. I time se između ostalog bavi upravo time što pišeš.

https://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov. ... voda_0.pdf

Pogledati npr. Generalni urbanistički plan Sarajeva usvojen 1965.

Pogledati mrežu saobraćajnica. Mnoge stvari će se shvatiti.Pogledati sjevernu zaobilaznicu Sarajeva, pogledati južnu zaobilaznicu. Svaka izbacuje tranzit izvan doline Miljacke.

@Haris.ba
Jedan pogresno postavljen "sirok" neboder moze uvecati zagadjenje zraka za vise desetine puta (razne studije).

Kljucni emitent zagadjenja u Sarajevu je saobracaj motorima sa unutrasnjim sagorjevanjem.

Smanjenje zagadjenja ce se postici:

1. Urbanistickim mjerama. Vjetrokoridorima, Urbanistickim planovima koje ce praviti struka itd

2. Mjerama usmjerenim na sabracaj. Ubrzavanje saobracaja kroz Grad, ogranicenjima koristenja motornih vozila, povratkom tramvaja, skupljom registracijom za dizelase, itd.

Treceg nema jer su sve druge mjere sa beznacajnim efektima.

P.s.
Ako se prekine dotok plina iz nehvaljene Rusije najesen dolazi do dramatizacije. Smrzavacemo se, trovati.

sarlo wrote: ↑29/03/2022 11:26 @Haris.ba
Jedan pogresno postavljen "sirok" neboder moze uvecati zagadjenje zraka za vise desetine puta (razne studije).


P.s.
Ako se prekine dotok plina iz nehvaljene Rusije najesen dolazi do dramatizacije. Smrzavacemo se, trovati.

Je li pričamo o Sarajevo tauveru? Obližnja tri nebodera? Butmirovim neboderima? Hotelu Bristol? Neboderima na Čvili...

Helem, kako pametni na kraju ispadoše oni što se mogu grijati na ugalj, drva i pelet. A ovi toplinaši i plinari?

Za ekologoju prirodni plin je zakon.
Ko je ocekivao da se ovo moze desiti.

Inverteri i toplotne pumpe su po nasim cijenama struje jos uvijek bolji izbor od uglja. I mnogo komforniji.

drug_profi wrote: ↑29/03/2022 12:07 Inverteri i toplotne pumpe su po nasim cijenama struje jos uvijek bolji izbor od uglja. I mnogo komforniji.

Dok je rudara.....

Neodrživo je planirati dugoročno sa tim cijenama.

Haris.ba wrote: ↑29/03/2022 13:01

drug_profi wrote: ↑29/03/2022 12:07 Inverteri i toplotne pumpe su po nasim cijenama struje jos uvijek bolji izbor od uglja. I mnogo komforniji.

Dok je rudara.....

Neodrživo je planirati dugoročno sa tim cijenama.

Struja ce uvijek kod nas biti jeftinija od okruzenja. jedino je mi u regiji imamo dovoljno za svoje potrebe.
Dok recimo plina nemamo nikako svog i onda je narocito lose dugorocno planirati grijanje na plin.
Ispada da je pelet najbolji sa oba aspekta, ali samo ako imas svoju peletaru.

drug_profi wrote: ↑29/03/2022 13:04

Struja ce uvijek kod nas biti jeftinija od okruzenja. jedino je mi u regiji imamo dovoljno za svoje potrebe.
Dok recimo plina nemamo nikako svog i onda je narocito lose dugorocno planirati grijanje na plin.
Ispada da je pelet najbolji sa oba aspekta, ali samo ako imas svoju peletaru.

Veoma optimisticne procjene.

Da ne bude off topic - Vlada treba da zakopa spalionicu smeca, konacno otkoci instalacije solara sto vise proceduralno i razmisli o gradnji skladista plina na teritoriji kantona.

Haris.ba wrote: ↑29/03/2022 14:10

drug_profi wrote: ↑29/03/2022 13:04

Struja ce uvijek kod nas biti jeftinija od okruzenja. jedino je mi u regiji imamo dovoljno za svoje potrebe.
Dok recimo plina nemamo nikako svog i onda je narocito lose dugorocno planirati grijanje na plin.
Ispada da je pelet najbolji sa oba aspekta, ali samo ako imas svoju peletaru.

Veoma optimisticne procjene.

Da ne bude off topic - Vlada treba da zakopa spalionicu smeca, konacno otkoci instalacije solara sto vise proceduralno i razmisli o gradnji skladista plina na teritoriji kantona.

Skladiste plina praviti od nule nije rentabilno, kako sam shvatio. Veliku rupu treba izbusiti i to bi kostalo toliko da bi plin bio jos skuplji. Svuda u svijetu se koriste napusteni rudnici, ali kod nas se desavaju narodne bune ako to predlozis.

Struja ovdje sluzi za kupovinu socijalnog mira i koliko god da poskupljuje za građanstvo uvijek ce biti u rangu najisplativijih energenata. Osim ako ne otkrijemo vlastito plinsko polje.

drug_profi wrote: ↑29/03/2022 14:56 Skladiste plina praviti od nule nije rentabilno, kako sam shvatio. Veliku rupu treba izbusiti i to bi kostalo toliko da bi plin bio jos skuplji. Svuda u svijetu se koriste napusteni rudnici, ali kod nas se desavaju narodne bune ako to predlozis.

Ne bi to bilo takva vrsta skladišta da bi išlo podzemno skladište. Ne trebaju nama polugodišnje zalihe.

drug_profi wrote: ↑29/03/2022 14:56 Struja ovdje sluzi za kupovinu socijalnog mira i koliko god da poskupljuje za građanstvo uvijek ce biti u rangu najisplativijih energenata. Osim ako ne otkrijemo vlastito plinsko polje.

To funkcioniše dok funkcioniše - mamuza se polumrtva kobila pa do iznemoglosti.
A, i da otkrijemo vlastito plinsko polje - to ne bi bilo u državnom vlasništvu da se može manipulisati cijenama za domaćinstvo ko sa elektroprivredama.

Istina, pretpostavljeni domaci plin bi bio pod koncesijom, ali se i koncesija moze napraviti u interesu trzista.
Sto se tice struje: valjda je svakom pametnom jasno da ce se termoblokovi vremenom raspasti i da treba graditi nove kapacitete, ali sa niskom cijenom struje to nije moguce.
Tako da jeste - mamuzanje mrtve kobile.
Međutim mislim da ce i tad struja biti najpovoljniji energent.

Vidio sam Štetu kako provaljuje u trolejbus

Jedno pitanje u vezi naknada za porodilje, pošto vidim da su u TK izglasali neke izmjene zakona.
Ako sam dobro shvatio (procitao) , u KS naknadu od 1000 KM (minus porez) primaju sve porodilje bez obzira na radno-pravni status i visinu primanja?

Zlocin&Kazna wrote: ↑30/03/2022 07:18 Jedno pitanje u vezi naknada za porodilje, pošto vidim da su u TK izglasali neke izmjene zakona.
Ako sam dobro shvatio (procitao) , u KS naknadu od 1000 KM (minus porez) primaju sve porodilje bez obzira na radno-pravni status i visinu primanja?

Da, sve porodilje, s tim sto zaposlene dobijaju od svog poslodavca neku cifru odredjenu pravilnikom, a ostatak do 1000 od kantona.

drug_profi wrote: ↑30/03/2022 08:22

Zlocin&Kazna wrote: ↑30/03/2022 07:18 Jedno pitanje u vezi naknada za porodilje, pošto vidim da su u TK izglasali neke izmjene zakona.
Ako sam dobro shvatio (procitao) , u KS naknadu od 1000 KM (minus porez) primaju sve porodilje bez obzira na radno-pravni status i visinu primanja?

Da, sve porodilje, s tim sto zaposlene dobijaju od svog poslodavca neku cifru odredjenu pravilnikom, a ostatak do 1000 od kantona.

Zar nije da zaposlene od poslodavca dobijaju nešto preko te cifre od kantona?

thekupus wrote: ↑30/03/2022 08:31

drug_profi wrote: ↑30/03/2022 08:22

Da, sve porodilje, s tim sto zaposlene dobijaju od svog poslodavca neku cifru odredjenu pravilnikom, a ostatak do 1000 od kantona.

Zar nije da zaposlene od poslodavca dobijaju nešto preko te cifre od kantona?

Kako sam ja shvatio, Kanton dodaje do 1000.

Mislim da Kanton svima daje tu cifru oko 1.000 KM, a na poslodavcu je hoće li još nešto dodati. Zaposlene u javnom sektoru i državnim firmama, uglavnom dobiju razliku do pune plate. Tako je bilo i do sada kada su ti iznosi bili manji. Ovaj podsticaj je dobro došao nezaposlenim ženama i onima koje su, ili zbog male plate, ili zbog odnosa poslodavca, dobijale manji iznos. Olakšica je ovo i poslodavcima i podstrek za veće zapošljavanje žena jer Kanton pokriva dobar dio troškova porodiljskog odsustva.

Dakle, ideja je da SVE porodilje imaju godinu dana 1000 KM/mjesecno (ako poslodavac ne isplacuje nikako ili manje, onda kanton uskoci).

Zlocin&Kazna wrote: ↑30/03/2022 09:38 Dakle, ideja je da SVE porodilje imaju godinu dana 1000 KM/mjesecno (ako poslodavac ne isplacuje nikako ili manje, onda kanton uskoci).

Mislim da Kanton daje 1.000 KM kako god. Da li će poslodavac nešto dodati od sebe je na poslodavcu. U javnom sektoru i državnim firmama, tamo gdje je plata veća od 1.000 KM, poslodavac obično doda razliku do pune plate. Recimo, ako je plata 1.500 KM, Kanton da 1.000 KM, a poslodavac može dodati još 500 KM, može manje, može i više ako baš hoće. Sve je na poslodavcu. Žena ima zagarantovanih 1.000 KM od Kantona, a ostalo je do poslodavca. U principu, mislim da po Zakonu nije dužan ništa.