Forum Klix.ba

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/01/2025 20:45

konektovan wrote: ↑26/01/2025 20:45

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/01/2025 20:44

Za koga govoris

A za Hakiza, vidis da smo i ja i paelrmo iznad u isto vrijeme post objavili.

Ja konto Doni Brasko

konektovan wrote: ↑26/01/2025 20:29

stubrijez wrote: ↑26/01/2025 14:56 Meni je najjadnije Sarajevo.

Kad ti to napises,..ima neku tezinu sigurno.

DebelinJoe wrote: ↑26/01/2025 21:01

Bosanski Šamac mogao je biti Tešanj na kub. Fenomenalan geografski položaj, uz dvije velike rijeke, luka, ravnica, uz granicu Evropske unije, željeznička pruga Šamac - Sarajevo, granični prelaz. Sve, ali baš sve...

I šta su sadašnji stanovnici Šamca (bez Bosanskog) napravili, nakon što su protjerali Bošnjake i uništili sve što je izgledalo kao industrija, recimo Energoinvestova fabrika bojlera MEBOŠ? I čemu se posvetili? Pa nacionalizmu. Naselja i ulice su nazvali Njegoševo, Braće Jugovića, Obilićevo, Nemanjića, Draže Mihailovića...

Šta očekivati od takvog mjesta napunjenog nacionalizmom osim da bude zadnja selendra i rupetina...

DebelinJoe wrote: ↑26/01/2025 21:01

Bosanski Šamac mogao je biti Tešanj na kub. Fenomenalan geografski položaj, uz dvije velike rijeke, luka, ravnica, uz granicu Evropske unije, željeznička pruga Šamac - Sarajevo, granični prelaz. Sve, ali baš sve...

I šta su sadašnji stanovnici Šamca (bez Bosanskog) napravili, nakon što su protjerali Bošnjake i uništili sve što je izgledalo kao industrija, recimo Energoinvestova fabrika bojlera MEBOŠ? I čemu se posvetili? Pa nacionalizmu. Naselja i ulice su nazvali Njegoševo, Braće Jugovića, Obilićevo, Nemanjića, Draže Mihailovića...

Šta očekivati od takvog mjesta napunjenog nacionalizmom osim da bude zadnja selendra i rupetina...

Haris.ba wrote: ↑26/01/2025 18:19

sehohari wrote: ↑26/01/2025 17:53

azurna_obala wrote: ↑26/01/2025 15:02 Bosanski Šamac....još im zgrade i ulice liče na period poslije Drugog svjetskog rata...bez žive duše.

Zar nije tako općenito u ovim sjevernim mjestima?

Meni na primjer nikad nije bilo razumljivo zašto je Vojvodina ikad bila bogatija, a kada vidim one niske kuće jednospratnice kod njih, ili po Slavoniji, prva asocijacija mi je siromaštvo.

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/01/2025 18:18 Vares se jedini popravio od otvaranja teme do danas

Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Sociolog wrote: ↑26/01/2025 02:40 Bosanska Kostajnica

Haris.ba wrote: ↑26/01/2025 18:19

sehohari wrote: ↑26/01/2025 17:53

azurna_obala wrote: ↑26/01/2025 15:02 Bosanski Šamac....još im zgrade i ulice liče na period poslije Drugog svjetskog rata...bez žive duše.

Zar nije tako općenito u ovim sjevernim mjestima?

Meni na primjer nikad nije bilo razumljivo zašto je Vojvodina ikad bila bogatija, a kada vidim one niske kuće jednospratnice kod njih, ili po Slavoniji, prva asocijacija mi je siromaštvo.

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/01/2025 18:18 Vares se jedini popravio od otvaranja teme do danas

Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

sehohari wrote: ↑26/01/2025 21:35

Haris.ba wrote: ↑26/01/2025 18:19

sehohari wrote: ↑26/01/2025 17:53

Zar nije tako općenito u ovim sjevernim mjestima?

Meni na primjer nikad nije bilo razumljivo zašto je Vojvodina ikad bila bogatija, a kada vidim one niske kuće jednospratnice kod njih, ili po Slavoniji, prva asocijacija mi je siromaštvo.

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/01/2025 18:18 Vares se jedini popravio od otvaranja teme do danas

Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

stubrijez wrote: ↑26/01/2025 21:42

sehohari wrote: ↑26/01/2025 21:35

Haris.ba wrote: ↑26/01/2025 18:19

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?



Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

Stvar mentaliteta, ne dokazuju se svi spratnoscu...

sehohari wrote: ↑26/01/2025 21:47

stubrijez wrote: ↑26/01/2025 21:42

sehohari wrote: ↑26/01/2025 21:35

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

Stvar mentaliteta, ne dokazuju se svi spratnoscu...

Možda kulture?

Ne znam, ni ovdje u Njemačkoj ne postoji takav tip gradnje. Ako je jednospratno (a najčešće nije), onda je makar široko.

To je tipični centralno-istočnoevropski stil gradnje, imaš ga u Vojvodini, Slavoniji, ali i u Mađarskoj npr.

sehohari wrote: ↑26/01/2025 21:31
Kreševo i Usora.

sehohari wrote: ↑26/01/2025 21:47 Ne znam, ni ovdje u Njemačkoj ne postoji takav tip gradnje. Ako je jednospratno (a najčešće nije), onda je makar široko.

To je tipični centralno-istočnoevropski stil gradnje, imaš ga u Vojvodini, Slavoniji, ali i u Mađarskoj npr

Osim narodnih graditelja, poseban uticaj na formiranje kuće ovog tipa imala je i državna feudalna vlast, koja je propisima diktirala uslove prilikom formiranja naselja i položaja kuća na parceli. Kuća je morala biti postavljena na uličnoj regulacionoj liniji, užom stranom okrenuta ulici, a razmak između kuća morao je biti najmanje 17 metara, zbog opasnosti od požara. Prema položaju na placu, postavljena je uzduž, na granici suseda, pa je vremenom dobila naziv „kuća dužom“ i „kuća na brazdu“.

Građena je od materijala koji je bio tu, na dohvat ruke : zemlje, trske, slame, krupne i sitne pleve. Na drvetu se štedelo. Drvo se koristilo samo toliko koliko je bilo nepohodno za krovnu građu i za stolariju.

sehohari wrote: ↑26/01/2025 22:22 Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

sehohari wrote: ↑26/01/2025 22:22 Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

banjaluka078 wrote: ↑26/01/2025 21:45 Glamoč nedostaje u anketi. Možda je jedino Bosansko Grahovo jadnije od njega.

Haris.ba wrote: ↑26/01/2025 22:52

sehohari wrote: ↑26/01/2025 22:22 Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

Bugojno je bilo u sistemu namjenske industrije. Fabrika sa 7000 zaposlenih i sa civilnim programom.

Mnogi ti gradovi Bugojno, Novi Travnik, Vitez su nastali i razvili se zbog namjenske, a potaknuto izmjestanjem iz Srbije nakon 1948. Da li je i koliko uticalo i to sto je kasnije Branko Mikulic bio iz tog kraja?
I onda ako nije odradjena privatizacija dobro, kao sto nisu, imas strukturne probleme u lokalnoj ekonomiji.

Procitas najnovije strategije razvoja svih tih opcina i tamo ces naci uglavnom razvoj turizma i izgradnju poslovnih zona. Neke konkretnije vizije nema.

stubrijez wrote: ↑26/01/2025 23:00

sehohari wrote: ↑26/01/2025 22:22 Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

Sve to govori da je SRBiH bila dio sistema. U svim tim gradovima je bila neka bazna ili namjenska industrija, ove gotivnije fabrike prehrambene, tekstilne i namjestaj to se instaliralo pride u opcinama predominantno partizanskih simpatizera. Novi sistem to nije znao i htio poduprijeti vec je pokradeno i propalo i to sto je bilo.

HelaS wrote: ↑26/01/2025 22:50 Ta "jadna", mala mjesta, i ne mogu biti drugačija i razvijenija, jer nemaju dovoljno radno sposobnog stanovništva, nemaju dovoljno privrednih kapaciteta kojim bi punili budžet, kojim bi razvijali ekonomiju i razvijali se. Nisu lokalne zajednice odgovorne za smanjen broj stanovnika, koliko su odgovorni najviši nivoi vlasti, jer nisu donijeli dugoročne strategije razvoja, jer se novac iz državnih fondova raspoređuje odozgo prema dolje, što je nonsens, pa nerazvijeni dobiju najmanje. Ne postoje državni poticaji bilo kojeg načina za razvoj malih i nerazvijenih, pa su ovi, uglavnom, prepušteni sebi, stihiji i prirodnim bogatstvima. Vjerujem da svaki nerazvijeni načelnik lokalnih zajednica sanja neki rudnik na svojoj teritoriji, ili jak vjetar i slične prirodne pogodnosti, ne bi li ostvario koju marku prometa. Dakle - za "jad" i nerazvijenost malih mjesta kriva je država, nisu oni...

sehohari wrote: ↑26/01/2025 23:05
Tvornica je bila najveća, ali ne i jedina stvar u Bugojnu.
Imao si i fabriku elektronike, kožaru, građevinsko preduzeće Gorica, drvna industrija, jbg.