Najjadnija mjesta, gradovi, općine u BiH

[konektovan]

Za koga govoris

A za Hakiza, vidis da smo i ja i paelrmo iznad u isto vrijeme post objavili.

Ja konto Doni Brasko

Ma vidi,..ima takvih jos ovdje. Samo neki cesce pisu po razlicitim pdf pa ih je lakse upratiti. Ali evo meni, Hakiz i stubrijez dominiraju nekim pesimizmom, negativnoscu..

[DebelinJoe]

Bosanski Šamac mogao je biti Tešanj na kub. Fenomenalan geografski položaj, uz dvije velike rijeke, luka, ravnica, uz granicu Evropske unije, željeznička pruga Šamac - Sarajevo, granični prelaz. Sve, ali baš sve...

I šta su sadašnji stanovnici Šamca (bez Bosanskog) napravili, nakon što su protjerali Bošnjake i uništili sve što je izgledalo kao industrija, recimo Energoinvestova fabrika bojlera MEBOŠ? I čemu se posvetili? Pa nacionalizmu. Naselja i ulice su nazvali Njegoševo, Braće Jugovića, Obilićevo, Nemanjića, Draže Mihailovića...

Šta očekivati od takvog mjesta napunjenog nacionalizmom osim da bude zadnja selendra i rupetina...

[stubrijez]

Meni je najjadnije Sarajevo.

Kad ti to napises,..ima neku tezinu sigurno.

Sigurno... cim ti reagujes.

[konektovan]

Bosanski Šamac mogao je biti Tešanj na kub. Fenomenalan geografski položaj, uz dvije velike rijeke, luka, ravnica, uz granicu Evropske unije, željeznička pruga Šamac - Sarajevo, granični prelaz. Sve, ali baš sve...

I šta su sadašnji stanovnici Šamca (bez Bosanskog) napravili, nakon što su protjerali Bošnjake i uništili sve što je izgledalo kao industrija, recimo Energoinvestova fabrika bojlera MEBOŠ? I čemu se posvetili? Pa nacionalizmu. Naselja i ulice su nazvali Njegoševo, Braće Jugovića, Obilićevo, Nemanjića, Draže Mihailovića...

Šta očekivati od takvog mjesta napunjenog nacionalizmom osim da bude zadnja selendra i rupetina...

[PreWiBa]

Bosanski Šamac mogao je biti Tešanj na kub. Fenomenalan geografski položaj, uz dvije velike rijeke, luka, ravnica, uz granicu Evropske unije, željeznička pruga Šamac - Sarajevo, granični prelaz. Sve, ali baš sve...

I šta su sadašnji stanovnici Šamca (bez Bosanskog) napravili, nakon što su protjerali Bošnjake i uništili sve što je izgledalo kao industrija, recimo Energoinvestova fabrika bojlera MEBOŠ? I čemu se posvetili? Pa nacionalizmu. Naselja i ulice su nazvali Njegoševo, Braće Jugovića, Obilićevo, Nemanjića, Draže Mihailovića...

Šta očekivati od takvog mjesta napunjenog nacionalizmom osim da bude zadnja selendra i rupetina...

Pa dobro, ovo što ti pišeš mislim da važi za sva mjesta uz granicu.
Od Gradiške do Brčkog, pa i Bijeljine, sve gradovi koji su realno ispod svog nivoa, čak i ako nisu toliko siromašni.

[PreWiBa]

Bosanski Šamac....još im zgrade i ulice liče na period poslije Drugog svjetskog rata...bez žive duše.

Zar nije tako općenito u ovim sjevernim mjestima?

Meni na primjer nikad nije bilo razumljivo zašto je Vojvodina ikad bila bogatija, a kada vidim one niske kuće jednospratnice kod njih, ili po Slavoniji, prva asocijacija mi je siromaštvo.

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?

Vares se jedini popravio od otvaranja teme do danas

Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Kreševo i Usora.

[PreWiBa]

Bosanska Kostajnica

Ne znam, meni su ona mjesta južno od granice sa Hrvatskom tu življa nego na drugoj obali Save.

[PreWiBa]

Bosanski Šamac....još im zgrade i ulice liče na period poslije Drugog svjetskog rata...bez žive duše.

Zar nije tako općenito u ovim sjevernim mjestima?

Meni na primjer nikad nije bilo razumljivo zašto je Vojvodina ikad bila bogatija, a kada vidim one niske kuće jednospratnice kod njih, ili po Slavoniji, prva asocijacija mi je siromaštvo.

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?

Vares se jedini popravio od otvaranja teme do danas

Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

[stubrijez]

Zar nije tako općenito u ovim sjevernim mjestima?

Meni na primjer nikad nije bilo razumljivo zašto je Vojvodina ikad bila bogatija, a kada vidim one niske kuće jednospratnice kod njih, ili po Slavoniji, prva asocijacija mi je siromaštvo.

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?

Vares se jedini popravio od otvaranja teme do danas

Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

Stvar mentaliteta, ne dokazuju se svi spratnoscu...

[banjaluka078]

Glamoč nedostaje u anketi. Možda je jedino Bosansko Grahovo jadnije od njega.

[mali_balon]

Mogao bi vares komotno sa ove liste...odavno

https://www.biznisinfo.ba/grad-koji-je- ... ca-u-fbih/

[PreWiBa]

Pa bila je bogata jer je imala ogromne poljoprivredne povrsine.
Mislis da bi Njemci dolazili tamo da zive da je patnja?



Grad nastao zbog rudnika ocito ne moze bez rudnika.

Ne znam koji je manji grad ispod 10.000 nakon rata uspio da promjeni lokalnu ekonomiju da ne bude propast.
Ima li ijedan?

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

Stvar mentaliteta, ne dokazuju se svi spratnoscu...

Možda kulture?

Ne znam, ni ovdje u Njemačkoj ne postoji takav tip gradnje. Ako je jednospratno (a najčešće nije), onda je makar široko.

To je tipični centralno-istočnoevropski stil gradnje, imaš ga u Vojvodini, Slavoniji, ali i u Mađarskoj npr.

[Ludzak]

Najjadnije općine su u istočnoj BIH. Faktički slijepo crijevo, sve daleko a putna infrastruktura katastrofalna.

[stubrijez]

Ma znam da nisu bili siromašni, ali arhitektura po selima im je baš loša po meni.

One kućice kada vidim, pa da tako nešto napraviš u Bosni, ispadneš najsiromašniji u selu, mjestu.

Stvar mentaliteta, ne dokazuju se svi spratnoscu...

Možda kulture?

Ne znam, ni ovdje u Njemačkoj ne postoji takav tip gradnje. Ako je jednospratno (a najčešće nije), onda je makar široko.

To je tipični centralno-istočnoevropski stil gradnje, imaš ga u Vojvodini, Slavoniji, ali i u Mađarskoj npr.

Imas ba i po Njemackoj, i manje... mozda nisi zalazio. Njemacka je bas primjer arhitektonske raznolikosti. Ovakve kucice su bile i po Bosni do unazad 40ak godina sasvim normalna pojava. 80ih je masovno pocela gradnja visespratnica i dvovodnih krovova.

[Haris.ba]

Kreševo i Usora.

Jest. Jos sam nekoliko puta bio u Kresevu. Zaboravio. U Usori nisam.

Kresevo je bas napravilo finu pricu.

Ne znam, ni ovdje u Njemačkoj ne postoji takav tip gradnje. Ako je jednospratno (a najčešće nije), onda je makar široko.

To je tipični centralno-istočnoevropski stil gradnje, imaš ga u Vojvodini, Slavoniji, ali i u Mađarskoj npr

Ima sve svoje razloge.

Te kuce su napravljene od naboja zemlje i sa malo ili nimalo drveta u zidovima. Kao takve nisu ni prihvatljive za vise spratova, a i nije bilo potrebe zbog sirine, i ravnice. Onaj majstor Vecis na jutjubu mi izletao kako radi po kuci. Reko, sta je ovo, u cemu on zivi. Pa me zanimalo.

Isto ko sto si u Hercegovini sretao kamene kuce, a u Bosni drvene sa zbukom po zidovima (u familiji imam jednu takvu, uskoro ce nakucati 100 godina - racunajuci da je u prizemlju bila stala, vjerovatno je i starija).

Osim narodnih graditelja, poseban uticaj na formiranje kuće ovog tipa imala je i državna feudalna vlast, koja je propisima diktirala uslove prilikom formiranja naselja i položaja kuća na parceli. Kuća je morala biti postavljena na uličnoj regulacionoj liniji, užom stranom okrenuta ulici, a razmak između kuća morao je biti najmanje 17 metara, zbog opasnosti od požara. Prema položaju na placu, postavljena je uzduž, na granici suseda, pa je vremenom dobila naziv „kuća dužom“ i „kuća na brazdu“.

Građena je od materijala koji je bio tu, na dohvat ruke : zemlje, trske, slame, krupne i sitne pleve. Na drvetu se štedelo. Drvo se koristilo samo toliko koliko je bilo nepohodno za krovnu građu i za stolariju.

Evo ti ovdje te price.

https://ilovezrenjanin.com/najnovije-ve ... ak-razvoj/

[PreWiBa]

Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

[HelaS]

Ta "jadna", mala mjesta, i ne mogu biti drugačija i razvijenija, jer nemaju dovoljno radno sposobnog stanovništva, nemaju dovoljno privrednih kapaciteta kojim bi punili budžet, kojim bi razvijali ekonomiju i razvijali se. Nisu lokalne zajednice odgovorne za smanjen broj stanovnika, koliko su odgovorni najviši nivoi vlasti, jer nisu donijeli dugoročne strategije razvoja, jer se novac iz državnih fondova raspoređuje odozgo prema dolje, što je nonsens, pa nerazvijeni dobiju najmanje. Ne postoje državni poticaji bilo kojeg načina za razvoj malih i nerazvijenih, pa su ovi, uglavnom, prepušteni sebi, stihiji i prirodnim bogatstvima. Vjerujem da svaki nerazvijeni načelnik lokalnih zajednica sanja neki rudnik na svojoj teritoriji, ili jak vjetar i slične prirodne pogodnosti, ne bi li ostvario koju marku prometa. Dakle - za "jad" i nerazvijenost malih mjesta kriva je država, nisu oni...

[Haris.ba]

Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

Bugojno je bilo u sistemu namjenske industrije. Fabrika sa 7000 zaposlenih i sa civilnim programom.

Mnogi ti gradovi Bugojno, Novi Travnik, Vitez su nastali i razvili se zbog namjenske, a potaknuto izmjestanjem iz Srbije nakon 1948. Da li je i koliko uticalo i to sto je kasnije Branko Mikulic bio iz tog kraja?
I onda ako nije odradjena privatizacija dobro, kao sto nisu, imas strukturne probleme u lokalnoj ekonomiji.

Procitas najnovije strategije razvoja svih tih opcina i tamo ces naci uglavnom razvoj turizma i izgradnju poslovnih zona. Neke konkretnije vizije nema.

[stubrijez]

Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

Sve to govori da je SRBiH bila dio sistema. U svim tim gradovima je bila neka bazna ili namjenska industrija, ove gotivnije fabrike prehrambene, tekstilne i namjestaj to se instaliralo pride u opcinama predominantno partizanskih simpatizera. Novi sistem to nije znao i htio poduprijeti vec je pokradeno i propalo i to sto je bilo.

[moon_walker_90]

Glamoč nedostaje u anketi. Možda je jedino Bosansko Grahovo jadnije od njega.

Drvar?

[PreWiBa]

Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

Bugojno je bilo u sistemu namjenske industrije. Fabrika sa 7000 zaposlenih i sa civilnim programom.

Mnogi ti gradovi Bugojno, Novi Travnik, Vitez su nastali i razvili se zbog namjenske, a potaknuto izmjestanjem iz Srbije nakon 1948. Da li je i koliko uticalo i to sto je kasnije Branko Mikulic bio iz tog kraja?
I onda ako nije odradjena privatizacija dobro, kao sto nisu, imas strukturne probleme u lokalnoj ekonomiji.

Procitas najnovije strategije razvoja svih tih opcina i tamo ces naci uglavnom razvoj turizma i izgradnju poslovnih zona. Neke konkretnije vizije nema.

Tvornica je bila najveća, ali ne i jedina stvar u Bugojnu.
Imao si i fabriku elektronike, kožaru, građevinsko preduzeće Gorica, drvna industrija, jbg.

[PreWiBa]

Meni je najinteresantnije koja su mjesta najviše pala relativno sa prijeratnim statusom. I to mislim unutar BiH, jer su opet Sarajevo ili Banja Luka npr. veliki gradovi sa za bh. uslove dobrim životnim standardom.
Na primjer, Glamoč je vazda bilo mjesto sa slabim perspektivama, ali Bugojno nije.

Sve to govori da je SRBiH bila dio sistema. U svim tim gradovima je bila neka bazna ili namjenska industrija, ove gotivnije fabrike prehrambene, tekstilne i namjestaj to se instaliralo pride u opcinama predominantno partizanskih simpatizera. Novi sistem to nije znao i htio poduprijeti vec je pokradeno i propalo i to sto je bilo.

Ma ne znam.
Ima tu puno faktora.

A jedna velika stvar, koja se ne spominje često, a važna je, jeste odlazak kadra zbog rata.

Pa ne postoji grad u BiH gdje se nije veliki broj građana iselio, a među njima je ipak bilo i inženjera, stručnjaka tkd.

[palermo]

Ta "jadna", mala mjesta, i ne mogu biti drugačija i razvijenija, jer nemaju dovoljno radno sposobnog stanovništva, nemaju dovoljno privrednih kapaciteta kojim bi punili budžet, kojim bi razvijali ekonomiju i razvijali se. Nisu lokalne zajednice odgovorne za smanjen broj stanovnika, koliko su odgovorni najviši nivoi vlasti, jer nisu donijeli dugoročne strategije razvoja, jer se novac iz državnih fondova raspoređuje odozgo prema dolje, što je nonsens, pa nerazvijeni dobiju najmanje. Ne postoje državni poticaji bilo kojeg načina za razvoj malih i nerazvijenih, pa su ovi, uglavnom, prepušteni sebi, stihiji i prirodnim bogatstvima. Vjerujem da svaki nerazvijeni načelnik lokalnih zajednica sanja neki rudnik na svojoj teritoriji, ili jak vjetar i slične prirodne pogodnosti, ne bi li ostvario koju marku prometa. Dakle - za "jad" i nerazvijenost malih mjesta kriva je država, nisu oni...

Dobar post. I tacan. Samo sto bih ja mozda ipak rekao politika a ne drzava. Pa onda imas slucajeve da si u vrijeme Juge imao povlasyene lokalne zajdnice ( evo spominje se Bugojno, ili recimo Cazin) a sad.opet imas povlasyene zajednice kao sto su recimo opcine zapadne Hercegovine ili neka mjesta bliska SDA- ovskim mocnim krugovima.

Uglavnom, slazem se sa osnovnom postavkom, sama lokalna zajednica tesko da moze ista.

[Haris.ba]

Tvornica je bila najveća, ali ne i jedina stvar u Bugojnu.
Imao si i fabriku elektronike, kožaru, građevinsko preduzeće Gorica, drvna industrija, jbg.

Elektroniku mozes odmah zatvoriti kada su se otvorile granice. Kozara kao tekstilna industrija isto. Gradjevina i drvna industrija sa svojim problemima.

[Isner]

Grad ili mjesto ne moraju nužno biti ekonomski razvijeni da bi bili lijepi i ugodni za život, mada je to poželjno...

Dovoljno je da se redovno kosi, održava, bar glavni putevi da su u dobrom stanju.. da se zabrani slaganje drva uz zgrade kao u Hrasnici ili nekad Olovu i Donjem Vakufu... da se kante za smece ne iznose 24 sata ranije i ostavljaju uz cestu kao što rade u Ilijašu i dijelu Vogošće.. da se ovce ne čuvaju u jedinom parku u centru, kao što to rade u istom tom Ilijašu ili u Brezi...