shape of despair wrote: ↑08/07/2020 10:09
Počele su me nervirati žene. Kad treba da da gas ona uspori, kod ubacivanja, semafora i sl. počne guslati ničim izazvana. To jednostavno nije prirodna vožnja u datom trenutku, u 90% slučajeva znam i pogodim "s leđa" da žena vozi.
Stvaraju gužve,
nikako ne propuštaju, nezna ta da propusti, zahvali se kad je propustiš, ma jok, u svom nekom svjetu. Čim sjednu za volan ko da im se aktivira lobotomija.
Jutros u kranjčevićevoj tamo na raskrsnici kod doma pisaca, covjek regularno ide pravo i ženska mu se ubacuje odozdo od konzuma sa one uzbrdice. Čujem škripu guma, u trenutku gledam kako je ostalo 5 cenata za sudar, prolijeće mi kroz glavu: sigurno je žensko, ubacila mu se nasilu,, kad fakat-zena.
Juče neka guzva oko UNITICA, neko "parkirao" , pa ko parkirao je on na cestu al se nije dobro sklonio, ostao guzicom dobro vani, i sad se tu stvara guzva, nemoze se lako proc, reko ko moze ovako ostavit auto, kad dolazi dotična u datom trenutku da preparkira.
Semafor na skenderiji, zeleno debelo, ženska ispred mene, vidim ja nju popravlja usne, keca se nekim labelom, nista ona, svirnem joj podobro, ajde glupaco kreni, jebo te usne. Fakat moram napisati glupaco,da se ko ne uvrijedi, niste sve iste za volanom al skoro ste iste.
Neki dan, negdje, neznam vise gdje, ide auto pravo na glavnoj cesti, čekam da ga propustim da se ukljucim, kad odjednom skrenu, nit žmigavca nit ista, pa mogao sam davno krenuti, al jok, gospođa na telefon sere.
Izlazim sa parkinga u rikverc, medutim vidim ulazi mi auto sa strane, haj reko nek me prode jer nemogu od njega nikud dalje. Malo se vratim naprijed da mu dam prostora, sad cekam ja, čeka ONA, nista, ne konta da je pustam da prode i ne konta da ja od nje ne mogu u rikverc dalje. Jedva je ona to nekako dohavizala i prode.
Znam 5 bliskih zenskih osoba koje su podobro izudarale svoja auta. Ova jedna 8 puta u godini (njene rijeci), ova jedna 3-4 puta udara u zid u rikvercu, ova spržila lamelu za mjesec dana,.
Pa evo MOJA ŽENA, pa to je nevjerovatno. Punu jebenu godinu joj ponavljam iste stvari, trebaš ovako, nemoj tako, sad si čovjeku oduzela prvenstvo prolaza, gdje ti je žmigavac itd. ali ona i dalje pita iste stvari ko da prvi put vozi.
Onda kad joj se ugasi auto, nije joj jasno po 100-ti put sto joj se ugasilo, pa reko krećeš iz 3. brzine, ne valja ti vaga, brzo otpustas kvacilo, al sve to poslije kilometara i kilometara vožnje.
I onda dolazi ona zenska sueta i pocne hanuma ume komentaristi ostale zene za volanom: te gledaj je kako vozi, vidi sto ti se ubaci, ja glupace kako vozi... pa reko srećo moja, ti si ista ako ne i gora.
Al fakat sto sam primjetio, zaboravimo sve ovo gore napisano, sa koliko sam se god zena vozio i kakve god osobe bile, čim sjednu za volan odma osjetiš tu neku nervozu, strah i nesigurnost i mislim da je to izvor svih ovih gore "problema".
Kaze mi jednom tako jedna: mene strah za volanom? ma sta ti je. Pa reko kako saltas brzine i dajes gas vidi se da si sva u grču.