drndalo wrote:
U Berlinu su bas zglajzali s tom "demokracijom", i aerodrom Berlin Brandenburg je skandalozno zastranio, kasne godinama, budzete su probili milijardama, i jos se ne nazire kraj tome, a da li ce iko ikad smjeti podvuci liniju i sabrati ceh, ostaje da se vidi... Nije ista djelatnost ali ocito je da se neke stvari ne mogu i ne smiju dati "na trziste" samo tako...
Tu spada i gradski/prigradski saobracaj u svijetu, koji nigdje nije strogo komercijalan a da radi javnu funkciju... Zasto? Zato sto to samo po sebi nosi puno vise vrijednosti za cijelo drustvo od samo prihoda, rashoda, dobiti, gubitka...
Pa općenito su Nijemci nekako u fazi degeneracije, jer zadnjih 10-15 godina svaki veliki projekat završava skandalom i simptomatična je apsolutna nesposobnost i glupost odgovornih lica. Ustvari takmiče u korupciji i neredu sa nama u istočnoj Evropi.
Svakako nisam ja komunjara da tražim da bude sve državno, recimo kod nas je odlično poboljšan međugradski isto kao međunarodni autobuski prevoz nakon što su stigli privatni prevoznici. Zamisli karta 200 kilometara 10-15 KM, i u autobusu stjuardesa koja se tokom vožnje brine o putnicima, nudi džaba novine, kafu, čaj, vodu. Kožna sjedišta, klima, ekrančić ispred tebe i slušalice, možeš gledati filmove ili slušati radio/muziku.
Sa druge strane, moram reci da ovi privatnici voze stvarno SAMO na profitabilnim linijama koje povezuju gradove sa više od 100 hiljadu stanovnika ili velike turističke atrakcije. Za neka zaboravljena sela u planinskim predjelima privatnike baš boli ona stvar u gaćama, tamo ide autobus ili voz jedva triput dnevno i to još samo zbog budžetske subvencije, da ljudi uopće mogu napustiti selo bez korištenja automobila.
Država IMA NEKE OBAVEZE, i to je mislim sigurnost građana (policija, pravosuđe), zdravstveni i obrazovni sistem, penzije, i osnovna infrastruktura - struja, plin, voda, javni putnički saobraćaj (posebno u velikim gradovima).
Ako nije država spremna osigurati ovo, onda ne znam više šta će mi takva država i zbog čega da meni naplaćuje sve moguće poreze i doprinose.
Kod vas još nije došlo npr. do faze "privatizacije" npr. vodovoda. Stalno se čudim koliko je u BiH jeftina voda, odnosno koliko je KOD NAS SKUPA. U velikom dijelu države su kod nas općine prodale općinske vodoprivredne firme zapadnim investitorima. Firme Veolia (Francuska), Energie AG (Austrija), Aqualia (Španija), i još neki. Samo manji dio općina je ostavio vodovode u svome vlasništvu. Posebno kontroverzna je ona francuska Veolia.
Danas izgleda situacija tako da ljudi gdje su vodovodi ostali "općinski" plačaju oko 3-4 KM po kubnom metru, dok strani investitori gule potrošače cijenama i od 7,5-8 KM po kubnom metru!!!! Naprimjer na sjeveru Češke plaćaju ljudi više nego komšije u Njemačkoj iza granice dok isti imaju triput veće plate nego Česi. Izbora nemaš jer taj sistem vodovodnih cijevi je samo jedan i neko je tamo gore svakako zgrabio debelu kovertu tokom te prodaje. Ti isti investitori totalno zanemarivaju ulaganja u obnovu cijevi, kanalizaciju itd., dakle ne zna se šta dalje. Neke općine pokušavaju otkupiti vodovode nazad, ali to je komplicirano jer većina budžeta nema dovoljno para za to.
U velikim gradovima važi da je potrebno imati električnu / šinsku infrastrukturu zbog zagađenja zraka, zbog uštede prostora (šinsko vozilo zahtijeva manje prostora od drumskog vozila), zbog energetske efikasnosti (električno vozilo je puno efikasnije nego sa dizel motorom), zbog kapaciteta (jedno šinsko vozilo sa jednim vozačem preveze puno više putnika nego autobus kamoli kombi). Infrastruktura je JEDNA i ne možeš iznajmiti svaki tramvaj ili trolejbus ili voz metroa nekom privatniku sa kondukterom.
Ustvari prije 100 godina su u gradovima stvarali javni saobraćaj baš privatnici - vozila su bila tehnički jako jednostavna i JEFTINA, nije bilo socijalnih tarifa dakle svi su plaćali keš kondukteru i nema diskusije. Rezultat brutalne i žestoke konkurencije prevoznika (uključujuči u ekstremnim slučajevima trovanje konja, fizičke obračune, oštećivanje šina na konkurentnim linijama) je bio često totalan haos. Gradovi su morali otkupiti konkurentne mreže i povezati ih u jednu cjelinu da budu uopće efikasne za grad i njegove stanovnike. Preslikaću Ti sada npr. kako je izgledala mreža tramvaja u Budimpešti....
