Jazz_Junkie wrote:
Kao prvo, ta teza o slicnosti s islamom i CB kao sektom kojoj je pripadao najveci dio populacije Bosne i Huma je podvala Austrijanaca. Kao ideoloskom podlogom su se posluzili bugarskim bogumilima koji jesu propagirali dualizam o zlom i dobrom bogu, te kao i francuski i talijanski katari ignorirali kriz itd. No, za razliku od tih dualisticko-gnostickih pokreta, u maloj zbirci dokumentacije koja je istala iz CB neces naici ni na jedan trag nekakvog dualistickog ucenja. Jasno je da je CB proizasla iz katolicke crkve, te slijedila to ucenje priznavajuci Stari i Novi zavjet sto su bogumili i katari odbijali. Dakle, CB se u ucenju nije razlikovala od katolicke, ali jeste u samoj organizaciji. CB je djelovala po obliku na ranokrscansko monastvo. U Hvalovom zborniku, Kopitarovom bosanskom evandjelju ili primjerice spisima gosta Radina ces naci jednostavno tekstove iz Novog zavjeta. Kriz je veoma cest u simbolici CB, njihovim spisima, steccima itd. Cak su napisali i Knjigu psalama na bosancici. Bogumili i katari su odbijali sakralne gradjevine dok su sljedbenici CB pravili svoje "hize" koji su nalik samostanima. Bogumili nisu konzumirali alkohol dok su u Bosni vinogradi bili cesti i alkohol bosanskim muslimanima poslije takodjer i tokom Osmanskog carstva nije bio stran i cak su nastavili tradiciju staroslavenskog pica medovine. Cak se tvrdi da su bili vegetarijanci dok sa tu hipotezu nema nijednog dokaza niti razloga da joj se povjeruje. Austrijanci su zbilja mislili da nepismena bosanska masa nikada nece doci iza toga. Bogumili nisu slavili svece sto CB itekako jeste. CB je na tlu Bosne djelovala preko 300 godina, ali nikada se nije uspjela afirmirati u masovni vjerski pokret. Krajem 14. stoljeca je bila na vrhuncu svojih "uspjeha" i bila je donekle mocna, ali nije obuhvatala vecinu bosanske i humske populacije. Bosanski vladari ocigledno nisu vidjali neku opasnost u njima i tek su prije najezdi turske vojske nakanili iste istrijebiti, tako da CB tokom upada Turaka skoro nije postojala. Herceg Stjepan Vukcic Kosaca je na svom dvoru imao savjetnika iz reda CB, a to je bio gost Radin, inace veoma bogat covjek. I tu se nalazi jedan paradoks, jer su bogumili odbijali materijalne vrijednosti i smatrali se Kristovim siromascima. Moderni povjesnicari koji su se bavili ovom temom su Noel Malcolm kojeg sigurno poznajes, inace veliki prijatelj Bosne i saradnik Bosnian Institute-a u Londonu.
Inace tekstove koje si postavio i sam dobro poznajem. Oni ne dokazuju sto ti pokusavas dokazati. Bosanski vladari, skoro svi katolici, ocigledno nisu bili u losim odnosima s njima i kao sto sam vec rekao, tek pred kraj su pokusavali suzbiti taj pokret. Ponajvise se ta uloga moze pripisati kralju Stjepanu Ostoji Tomasu i Stjepanu Tomasevicu koji je vjerojatno pokusao sto intenzivnije pokazati svoju lojalnost Papi od kojeg je zahtijevao pomoc protiv Turaka. Da je CB kojim slucajem bila masovna crkva u Bosni, Ugarska i Papa bi davno pokrenuli pohod na Bosnu.
Krstaski ratovi su najcesce imali politicku pozadinu i interes - nije tu uvijek bila ideologija kao motiv. Rat je skup, ko ce to finansirati osim onoga ko ce izvuci korist od toga. Prva krstaska vojna je bila za Mateja Ninoslava - koja je samo prosla Bosnom bez vecih sukoba i bez plijena. Sta ces pljackati u siromasnoj planinskoj zemlji losih puteva i teskih prilaza? Jedina korist je nametnuti vazalni odnos sa odredjenim obavezama - ali bosanski vladari su ne cesto - vec ama svaki put dokazivali svoje pravovjerje, kleli se u katolicizam,... Bilo je vise poziva Rima da se pokrene krstaski rat - ali jednostavno ili nijebilo sredstava ili interesa - pa time i zainteresovanih da potrose ogromna sredstva nizasta.
Evo kako se tada gleda na CB
Katolicki dokumenti nazivaju Crkvu Bosanskom - heretickom:
- hronika Tome Arhidjakona
- rasprava priora Petra iz Bordoge
- biljeska ceskog hronicara Kozme Praskog
- putopis anonimnog fancuskog dominikanca koji je proputovao Bosnom 1308-me god.
- putopis irskog fanjevca Simona Simonija
- hronika arhidjakona Ivana
- djelatnost kardinala Ivana Stojkovica
- pismo kadinala Konrada od porte 1233-ce god.
- Rajnerii Sachoni iz 1250-te god.
- pismo Anselma iz Aleksandrije - Ecclsia Sclavoniae
- Akti katarskog sabora 1167-me god.
- pismo Pape Urbana III 11.11.1186-te god.
- pisma pape Inocenta III kralju Emeriku 11.10.1200-te god.
- pismo dukljanskog kneza Vukana 1200-te god.
- sve oko Kulina 8.4.1203-te na Bilinu Polju
- Inkvizitor Rajner Sacconi 1250-te god.
- pisma papinskog legata kardinala Konrada 1223-te god.
- De haeresi catharorum in Lombardia (Archivum Fratrum Praedicatorum) 1210-1214
- Commentariolum de Provinciae Hungariae originibus (prije 1259.)
- Omnia puncta principalia et auctoritates extractae de disputatione inter christianumromanum et patarenumbosnensem (13. stoljece) - Dijalog patarena i katolika.
Pravoslavni izvori koji nazivaju Crkvu Bosansku - heretickom:
- Pismo carigradskog patrijarha iz X-og vjeka
- Slovo Kozme prezvitera
- Zitije sv. Simeona
- Sinohodik cara Borila iz 1211-te god.
- Teodosiev zivotopis sv. Save
- osuda pravoslavne crkve Rastudiju bosanskom
- zivotopis kralja stefana Dragutina
- pismo patrijarha Genadija II
- Dusanov zakonik
- Istorija Vizantije od Leonika Halkonodila
- biljeska cetvorojevandjelja iz manastira sv. Petra sa Svete Gore
povodom rusenja pravoslavnog manastira sv. Nikole u Dabru od strane bosanske vojske pod Stjepanom II.
Politicki odnosi Rima prema Bosni konto hereze
- Kulin je popustio nakon pritisaka i spasio zemlju od intervencije na bilinom polju.
- 1235 je bila trogodisnja krstaska vojna u Bosni koja se zavrsila pljackom i vracanjem na pocetak. Papa Grgur IX je sam nalozio rat protiv heretika i zadatak predao hrvatskom hercegu Kolomanu, pa poslije biskupu Ivanu Teutoncu - protiv bana Ninoslava.
- 1246 je bio upucen zahtjev od pape kalockom nadbiskupu da zapocne rat protiv Bosne zbog hereze, ali nadbiskup nije imao snage za to. Jedino sto se desilo je bilo konacno izmjestanje stolice bosanske biskupije u Djakovo - izvan Bosne.
-Dominikanac Matija iz Zagreba pise 1327 god. o inkvizitorskoj sluzbi u Slavoniji i da bi se trebao podici krizarski rat protiv Bosnjana i Sklavena u Ugarskoj i Bosni.
-1334 papa Ivan XXII pise kako mu je stalo da vuci vise ne razdiru ovce u stadu Gospodnjem i zeli iskorijeniti hereticku zlocu te nalaze provincialu dominikanaca u Ugarskoj, da posalje svu svoju bracu protiv svih onih Transilvanaca, Bosnjana i Slavena koji su heretici.
- papa Inocentije VI salje 30.03.1356 skoro identican sadrzaj mletackom duzdu Ivanu Gradoniku.
- 1347 biskup Pelegrin pise da franjevci mogu djeliti sakramente po Bosni iako su Bosnjani izopceni.
- nije li i ugarski kralj Ludovik 1363 pokrenuo dvije vojne na bana Tvrtka pod izgovorom borbe protiv hereze i blagoslova Rima?
- ugarski kralj Sigismund je ratovao i protiv Hrvoja i kralja Ostoje pod izgovorim hereze i popalio, kaznio,.. sve po istocnoj Bosni sto je mirisalo na herezu.
- postoje cak i zapisi o prodaji roblja iz Bosne na evropskim pijacama sto je bilo legitimno ako se radilo o hereticima.
- da ne spominjem prijetnje i pritiske od strane papa koje su imali i ostali vladari poput Tvtka II, Tomasa, a i Hrvoja, Kosace,.. pa su se redovno izvlacili dokazivanjem "pravovjerja."
Dakle - dokumenti nedvojbeno pokazuju da je CB smatrana heretickom. Druga je stvar sto je CB od pocetka do vrhunca evoluirala i odbacima mnoga manihejska vjerovanja. Sto je sasvim normalno u crkvi gdje domaci sami odlucuju kako ce je uredjivati, kako vjerovati i gdje nisi imao nikakvog vjerskog centra i autoritet sa strane. CB je izrasla u neku vrstu narodne crkve, slicno protestantizmu par vjekova poslije - hereza je tu upitna - ali neupitan je stav ostatka Evope prema tome. Problem u CB nije u vjerskoj dogmi vec je socijalne prirode i to je bio trn u oku Rimu. CB nije ubirala porez, nije gradila crkve, nije se nametala kao takmac u vlasti i ikakav politicki autoritet,.. pa je razumljivo sto je bila popularna kako u narodu tako i u vlasteli. Ucenje je bivalo popularno i van granica Bosne pa se zale vlastelinu u Dalmaciji, Zeti a sam car Dusan zakonski regulise ko izgovori "babunsku rjec". Informacije radi - sa one strane Drine su nas zvali "trikleti babuni".

Preneseno u nase vrijeme - doktrina CB je bila nesto kao komunizam kada je bio popularan u proslom vjeku pa je postojala bojazan od sirenja i shodno tome vojne intervenicije,.....
A u Bosni je uvijek postojao liberalniji odnos prema vjeri. Bosnjani su kao krstjani bili postedjeni crkvenih progona i kazni, ekonomskih izdataka,... a poslije kao muslimani su takodjer bili daleko liberalniji - i sam si primjetio kako se alkohol konzumirao sve vrijeme. Jednostavno je odnos prema vjeri bio heterogen, bez jake vjerske organizacije i institucije sa jasnim pravilima, .. CB nije udarala zabrane i pravila osim kod vjerodostojnika, obican narod je imao cak i olaksice po pitanju institucije braka.(Salih Jalimam). Dakle - pogresno je CB posmatrati kao krutu asketsku sektu - to je mozda bila u pocetku - ostatak vremena je bila narodna crkva koja se vremenom mjenjala i sama postavljala pravila. Sama sebi jedini autoritet - nikakvog Rima, Carigrada,... kao tutora,... Katolici i pravoslavni su uglavnom jednoobrazni u svakom narodu samo zato sto imaju centre, jasna pravila koja predvidjaju kazne. CB nije to imala i Bosnajni su sami odredjivali pravila. I poslije kao muslimani su bili jedini sto su imali konzumaciju alkohola, godisnja dovista po fiksnom kalendaru poput Ajvatovice, Lastavice,. kult mrtvih gdje imamo sedminu i ceteresnicu, rituale u Mevludu, Tehvidu koji su originalno nasi, nema obicaja vise zena i brakova izmedju rodjaka,... sve u svemu odnos Bosnjaka prema vjeri je uvijek bio specifican.
Turci nisu zatekli CB kao najmocniju vjersku organizaciju ali nisu zatekli ni katolicizam nalik na susjede. Bosna je u vrijeme dolaska Osmanlija bila vjerski i duhovno rasturena, razhebana, ... jer su zadnji kraljevi svojom politikom napravili haos - slomili kicmu CB a naturali katolicizam koji je bio misionarske priride. Otud i termin kriptobogumil koji naznacava dvovjerce, heterogenu praksu, odsustvo bilo kakve jake vjerske organizacije,... i takvo tlo je bilo pogodnije za prihvatanje nove vjere umjesto ostatka osmanskog carstva gdje je ipak opstala crkva kao institucija. U Bosni i albanskim gudurama to nije bio slucaj. Pitanje je sta bi bilo da nije bilo Osmanske opasnosti - dali bi CB opstala ili bi se utopili u katolicki korpus.