MORALNOST BEZ BOGA

[Bušman]

Ovo je podforum filozofija, a ne nauka i edukacija, i tema uopće nije evolucija, nego da li je moguće da moral postoji bez da nas je Bog stvorio moralne. Ja sam evoluciju spomenuo samo u kontekstu ovoga - da se moral ne uklapa u evoluciju (unutanrnji moral).

A opet, filozofija je vrlo povezana i sa jednim i sa drugim vrlo jakim vezama. Mene i cudi sto je izdvojena iz podforuma nauka i edukacija, ali eto, drzat cemo se Hegelovog sistema pa cemo je po tom osnovu drzati izdvojenom i od nauke i od religije.

[murat arslan]

Da u pravu si. Diskusija o necemu sto se ne da raspraviti ni na vecim nivoima od ovog foruma je suvisna, i uvijek povuce u besmislene rasprave, sa raznim "dokazima".

Ja se obrecnuh na tebe jer se nadjoh uvrijedjen sa postom koji se odnos i na mene:

Nekima je i danas ok ubijati ljude bez obzira na društveni i tehnološki napredak. I to iz razloga što se jedino oni smatraju ljudima, sve ostalo je stoka koju je dozvoljeno ubiti. I baš su ti isti glavni u otkrivanju i dokazivanju nevjerovatne "evolucije" i ostalih važnih otkrića koja "neminovno" dokazuju da je sve došlo samo od sebe - slučajno. Kao i činjenica da su oni glavni u kreiranju savremenih naučnih stavova i mišljenja. Zar takvima da se vjeruje? Ne, hvala.

Obzirom da se ubrajam u ove koji smatraju evoluciju naucnom istinom, koja nije konacna, kao sto nista u nauci nije konacno, osjetih se prozvan kao zlocinac.
Takodje mudri ljudi su spojili evoluciju i kreaciju i tumace na nacin da je i ona bozje djelo.

Ne, ne. NIsam mislio da ti i takvi spadate u tu grupu ljudi. To si totalno promašio.
Htio sam reći da ovi (posebni) zavode od istine druge ljude.

[udarnik35]

1. Nadji neku literaturu iz epistemologije, pa procitaj . Vidjeces koliko je smijesna ova tvoja recenica. Ti jednostavno ne mozes dokazati da je trava zelena, a kamoli evoluciju. Sve je stvar vjerovanja.
2. Ateista je poprilicno neprecizan pojam. Ateizam oznacava filozofiju nevjerovanja, a to i nije bas u ljudskoj prirodi. Vecina ljudi koji se deklarisu kao ateisti su zapravo veliki vjernici koji vjeruju da ne postoji Bog. Precizniji termin je antiteizam.

Iskreno, "recenice sve je dokazano" i "nista nije dokazano" su samo po sebi idiotske posebno zato sto su "sve" i "nista" pojmovi koji, ustvari, ne govore nista. Pa cak i tvoja recenica "sve je stvar vjerovanja" potpuna glupost i zapravo nisi nista rekao. "Ja vjerujem da sunce sija ispred moje zgrade" - jesi sad skontao kakve gluposti mogu izaci iz tvoje recenice i kakve to implikacije moze imati?
Ateizam je precizno definiran pojam i nije jednak pojmu antiteizam. Da jeste, bio bi samo jedan pojam. Apoliticko i antipoliticko nisu identicni pojmovi.

1. Pa buduci da mi ne mozemo testirati ispravnost nasih cula, mi ne mozemo znati da li suncano ispred zgrade ili nije . Mozemo samo vjerovati da nas cula ne lazu.
2. Priznajem svoju nepreciznost u pisanju. Zamijeni "neprecizan" sa "netacan" i "precizniji" sa "Tacniji" i bice ti jasnije sta sam zelio reci. Ispricavam se, do mene je.

[Callahan44]

naravno da je moral moguc i bez slijedjenja Bozjeg zakona
to nam upravo Bog omogucava dajuci nam slobodu, za koju cemo biti pitani u sta smo je utrosili

Heleni su na primjer smatrali da je homoseksualnost sasvim normalna pojava, te ih to nije niti najmanje sprijecilo da sagrade civilizaciju i razviju filozofiju, knjizevnost i znanost do te mjere da se ona danas uzima kao kamen temeljac danasnje zapadne civilizacije
istovremeno, unutar helenskog morala, najstrasnija stvar koju je covjek mogao napraviti bio je incest
na drugoj strani, u perzijskoj civilizaciji, incest nije bio problematican, ali to njih takodjer nije sprijecilo da izgrade jednu od najcuvenijih civilizacija u pisanoj povijesti
kod predislamskih Arapa uobicajena je pojava bila da se zenska djeca ubijaju tako sto ih se zive zakopa, ali to im nije smetalo da svoje pjesnistvo dovedu do vrhunca
i tako dalje, imamo mnoge primjere dijametralno razlicitih sustava moralnog uredjenja - u civilizacijama Srednje i Juzne Amerike, u Rimskom carstvu, Kini, u srednjovjekovnoj Europi, itd. - svi su oni bili razliciti, ali ipak su cinili osnovu za drustveni zivot ljudima na tim prostorima


pravo je pitanje pitanje utemeljenost morala, odnosno njegovog izvora
odnosno - koji je od svih mogucih morala najispravniji i zasto bas taj, a ne neki drugi

vjernici, monoteisti, smatraju da je izvoriste propisa moralnog ponasanja zapravo Bozji zakon koji ocrtava razliku izmedju dobrog i loseg, pohvaljenog i pokudjenog, obaveznog i slobodnog, itd.
oni koji ne vjeruju u Boga ne nalaze za shodno da je taj moral nuzan, nego da je samo moguc za one koji ga prihvacaju kao takvog, ali da oni sami ne nalaze nikakvu obavezu da ga se pridrzavaju, bas kao sto se ne bi pridrzavali niti nekog drugog morala koji je u suprotnosti s onim u kojem su oni sami ukorijenjeni

tako oni koji ne vjeruju u Boga temelj svoje moralnosti traze u necemu drugom - u samome sebi, u nekom filozofskom nazoru, u naslijedjenom ponasanju i odgoju, u kombinaciji navedenih izvora, i slicno
i spremni su relativizirati svaki drugi moral, napose onaj koji se temelji u vjeri
na drugoj strani, vjernici jasno i beskompromisno odbacuju ispravnost bilo kakve druge vrste moralnosti osim one koja se temelji u Objavi

moral je stvar izbora, a za svoje izbore snosimo odgovornost
taj je stav, mislim, zajednicki i onima koji vjeruju i onima koji ne vjeruju
jer bez misli o odgovornosti nema niti moralnosti
osnovna je razlika samo u tome pred kim mislimo da snosimo tu odgovornost - pred Bogom, ljudima ili pred samima sobom

[udarnik35]

@udarnik
otkud izvuce Epistemologiju? I ti bi sa time dokazao nesto?

I ne vjerujem ja da boga nema. Nego smatram da ga nema. Nemam potrebu da vjerujem u bilo sta. Na sva pitanja pokusavam naci logicne odgovore, ili vise njih. Postojanje kreatora,svjesnog superiornog bica mi uopste nije logicno.

1.a) Epistemologija mi je nekada davno bila zanimacija u slobodno vrijeme, pa je shodno tome izvukoh.
1. b) Dokazao?
2. Oprosti meni neukom, ali mozes li mi objasniti preciznu razliku izmedju pojmova "vjerovati" i "smatrati"?

[quasar]

@udarnik
otkud izvuce Epistemologiju? I ti bi sa time dokazao nesto?

I ne vjerujem ja da boga nema. Nego smatram da ga nema. Nemam potrebu da vjerujem u bilo sta. Na sva pitanja pokusavam naci logicne odgovore, ili vise njih. Postojanje kreatora,svjesnog superiornog bica mi uopste nije logicno.

1.a) Epistemologija mi je nekada davno bila zanimacija u slobodno vrijeme, pa je shodno tome izvukoh.
1. b) Dokazao?
2. Oprosti meni neukom, ali mozes li mi objasniti preciznu razliku izmedju pojmova "vjerovati" i "smatrati"?

Necemo tako pricati ako ces se obracati sa visoka. Bavio si se filozofijom, nesto si procitao i sad bi preispitivao naucne istine u koliziji sa vjerovanjima. Nisi zbog toga veci ni pametniji od ostale forumske populacije. Mozda samo znas vise o epistemologiji od prosjecnog covjeka.

Vjera je tvoja, i ne moze te poljuljati nista u tome, kao sto ja vjerujem da nismo sami u svemiru, cak iako nemam ni jednog dokaza za to. A kada kazem da smatram da je nesto istina, to je onda zato sto sam donio logican zakljucak od informacija koje imam. To nije nepromjenjivo i cvrsto kao vjera. Sljedeci input moze promjeniti taj zakljucak. Vjeru nece poljuljati nista.

[Bušman]

Necemo tako pricati ako ces se obracati sa visoka. Bavio si se filozofijom, nesto si procitao i sad bi preispitivao naucne istine u koliziji sa vjerovanjima. Nisi zbog toga veci ni pametniji od ostale forumske populacije. Mozda samo znas vise o epistemologiji od prosjecnog covjeka.

Ma veze on nema o epistemologiji, jer da je zna ne bi dovodio naucni metod u pitanje. Niti bi u istu recenicu stavljao epistemologiju i vjerovanje.

[murat arslan]

I ne vjerujem ja da boga nema. Nego smatram da ga nema. Nemam potrebu da vjerujem u bilo sta. Na sva pitanja pokusavam naci logicne odgovore, ili vise njih. Postojanje kreatora,svjesnog superiornog bica mi uopste nije logicno.

A vidiš baš ovo što si ti boldirao je nezaobilazno kod čovjeka.
Ako bi se čovjek vratio na početak svog mentalnog razvoja, znači tamo od kad je bio u mogućnosti da samostalno razmišlja (govorim o idealnoj situaciji, gdje se nastoji ne uzimati u obzir ubjeđenje koje je stekao kroz život od roditelja i okoline) uvidjet će da mu ostaje samo njegov razum. Neću govoriti o tome šta razum neminovno zaključuje o postanku života posmatrajući svijet oko sebe ( da se ne ponavljam), ali će isto tako doći do zaključka da mu sam njegov razum nije dovoljan. On je prinuđen da uči od drugih ljudi. Drugim riječima - on mora vjerovati drugima na riječ.
I tu je sav njegov izbor u životu, može se reći najvažniji - kome će vjerovati.
Ako dalje analilzira ovu činjenicu vidjet će da svi ljudi (od njegovih roditelja, pa dalje) slijede nekoga, odnosno "vjeruju drugima na riječ", a onih originalnih je vrlo malo. Možda tek toliko da bi se mogli pobrojati na prste ruku, ili ruke.

[quasar]

I ne vjerujem ja da boga nema. Nego smatram da ga nema. Nemam potrebu da vjerujem u bilo sta. Na sva pitanja pokusavam naci logicne odgovore, ili vise njih. Postojanje kreatora,svjesnog superiornog bica mi uopste nije logicno.

A vidiš baš ovo što si ti boldirao je nezaobilazno kod čovjeka.
Ako bi se čovjek vratio na početak svog mentalnog razvoja, znači tamo od kad je bio u mogućnosti da samostalno razmišlja (govorim o idealnoj situaciji, gdje se nastoji ne uzimati u obzir ubjeđenje koje je stekao kroz život od roditelja i okoline) uvidjet će da mu ostaje samo njegov razum. Neću govoriti o tome šta razum neminovno zaključuje o postanku života posmatrajući svijet oko sebe ( da se ne ponavljam), ali će isto tako doći do zaključka da mu sam njegov razum nije dovoljan. On je prinuđen da uči od drugih ljudi. Drugim riječima - on mora vjerovati drugima na riječ.
I tu je sav njegov izbor u životu, može se reći najvažniji - kome će vjerovati.
Ako dalje analilzira ovu činjenicu vidjet će da svi ljudi (od njegovih roditelja, pa dalje) slijede nekoga, odnosno "vjeruju drugima na riječ", a onih originalnih je vrlo malo. Možda tek toliko da bi se mogli pobrojati na prste ruku, ili ruke.

Da ali ta vjerovanja su u stvari povjerenje i razlikuju se od vjere. Nije ista stvar u pitanju. I povjerenje je vjerovatno automatsko sve dok te neko ne izradi, i onda pocnes praviti selekciju. I tu se takodje mozemo vratiti temi i poceti govoriti o moralu - etici koja se na taj nacin kreira. Ako djete nauci da je prevara nesto sto je neugodno, lose ida to nije drustveno pozeljno ponasanje, djete ce imati takav eticki stav.

[udarnik35]

@udarnik
otkud izvuce Epistemologiju? I ti bi sa time dokazao nesto?

I ne vjerujem ja da boga nema. Nego smatram da ga nema. Nemam potrebu da vjerujem u bilo sta. Na sva pitanja pokusavam naci logicne odgovore, ili vise njih. Postojanje kreatora,svjesnog superiornog bica mi uopste nije logicno.

1.a) Epistemologija mi je nekada davno bila zanimacija u slobodno vrijeme, pa je shodno tome izvukoh.
1. b) Dokazao?
2. Oprosti meni neukom, ali mozes li mi objasniti preciznu razliku izmedju pojmova "vjerovati" i "smatrati"?

Necemo tako pricati ako ces se obracati sa visoka. Bavio si se filozofijom, nesto si procitao i sad bi preispitivao naucne istine u koliziji sa vjerovanjima. Nisi zbog toga veci ni pametniji od ostale forumske populacije. Mozda samo znas vise o epistemologiji od prosjecnog covjeka.

Vjera je tvoja, i ne moze te poljuljati nista u tome, kao sto ja vjerujem da nismo sami u svemiru, cak iako nemam ni jednog dokaza za to. A kada kazem da smatram da je nesto istina, to je onda zato sto sam donio logican zakljucak od informacija koje imam. To nije nepromjenjivo i cvrsto kao vjera. Sljedeci input moze promjeniti taj zakljucak. Vjeru nece poljuljati nista.

Nisam ti se obratio s visoka (barem nisam imao namjeru), nego sam mislio da si citao o tome, pa da mozemo razgovarati. Pod predpostavkom da znas ponesto o epistemologiji, grani filozofije mkoja izmedju ostalog preispituje dokaze, bilo mi je smijesno sto me pitas sta zelim dokazati tom filozofijom. To je sve. Oprosti mi ako te uvrijedih. Inace, metodologiju dokazivanja mozes preispitati u svakoj nauci. Par primjera: historija (Kako znamo da se neka bitka prije 2000 godina dogodila? Kako znamo da svi zapisi koji su ostali nisu lazirani? Neko je mogao lagati dok je to pisao prvobitno ili je moglo biti 300 ili 800 godina kasnije izmijenjeno), prirodne nauke (da li je eksperiment validan metod dokazivanja? ako odredimo eksperimentalno osobine neke pojave, da li znamo da ce ta pojava u drugim uslovima pokazivati iste osobine? Koji je konacan broj uslova?) itd itd. Ovakva pitanja idu sve dalje i dalje, da na kraju preispitamo i emiricizam tj. da li sve sto mi znamo o svijetu oko nas, a sto se oslanja na nasa culne opservacije, istinito? Da li nas cula lazu? Ako ja tebe vidim, cujem i dotaknem, da li postoji mogucnost da mene moj vid, sluh i dodir varaju? U tom kontekstu, ja bih sve sveo na vjerovanje jer sve nase znanje polazi od nedokazivih premisa.

Izvini, ali jedina razlika izmedju tvojih pojmova "vjerovati" i "smatrati" je to sto je tebi "vjerovati" vjerovanje bez trazenja dokaza, a "smatrati" vjerovanje za koje trazis dokaze.

[udarnik35]

Necemo tako pricati ako ces se obracati sa visoka. Bavio si se filozofijom, nesto si procitao i sad bi preispitivao naucne istine u koliziji sa vjerovanjima. Nisi zbog toga veci ni pametniji od ostale forumske populacije. Mozda samo znas vise o epistemologiji od prosjecnog covjeka.

Ma veze on nema o epistemologiji, jer da je zna ne bi dovodio naucni metod u pitanje. Niti bi u istu recenicu stavljao epistemologiju i vjerovanje.

Znam da Wikipedia nije najbolji naucni izvor, ali mi je mrsko u ova doba traziti dublje:

Much of the debate in this field has focused on analyzing the nature of knowledge and how it relates to connected notions such as truth, belief, and justification. It also deals with the means of production of knowledge, as well as skepticism about different knowledge claims.

http://en.wikipedia.org/wiki/Epistemology

[murat arslan]

I ne vjerujem ja da boga nema. Nego smatram da ga nema. Nemam potrebu da vjerujem u bilo sta. Na sva pitanja pokusavam naci logicne odgovore, ili vise njih. Postojanje kreatora,svjesnog superiornog bica mi uopste nije logicno.

A vidiš baš ovo što si ti boldirao je nezaobilazno kod čovjeka.
Ako bi se čovjek vratio na početak svog mentalnog razvoja, znači tamo od kad je bio u mogućnosti da samostalno razmišlja (govorim o idealnoj situaciji, gdje se nastoji ne uzimati u obzir ubjeđenje koje je stekao kroz život od roditelja i okoline) uvidjet će da mu ostaje samo njegov razum. Neću govoriti o tome šta razum neminovno zaključuje o postanku života posmatrajući svijet oko sebe ( da se ne ponavljam), ali će isto tako doći do zaključka da mu sam njegov razum nije dovoljan. On je prinuđen da uči od drugih ljudi. Drugim riječima - on mora vjerovati drugima na riječ.
I tu je sav njegov izbor u životu, može se reći najvažniji - kome će vjerovati.
Ako dalje analilzira ovu činjenicu vidjet će da svi ljudi (od njegovih roditelja, pa dalje) slijede nekoga, odnosno "vjeruju drugima na riječ", a onih originalnih je vrlo malo. Možda tek toliko da bi se mogli pobrojati na prste ruku, ili ruke.

Da ali ta vjerovanja su u stvari povjerenje i razlikuju se od vjere. Nije ista stvar u pitanju. I povjerenje je vjerovatno automatsko sve dok te neko ne izradi, i onda pocnes praviti selekciju. I tu se takodje mozemo vratiti temi i poceti govoriti o moralu - etici koja se na taj nacin kreira. Ako djete nauci da je prevara nesto sto je neugodno, lose ida to nije drustveno pozeljno ponasanje, djete ce imati takav eticki stav.

Ne, ne. Nisam ja govorio o vjeri kao obliku obožavanja, a ni o povjerenju. Ti htio ne ne htio moraš vjerovati nekome (po pitanju vjere).

[Bušman]

Znam da Wikipedia nije najbolji naucni izvor, ali mi je mrsko u ova doba traziti dublje:

Much of the debate in this field has focused on analyzing the nature of knowledge and how it relates to connected notions such as truth, belief, and justification. It also deals with the means of production of knowledge, as well as skepticism about different knowledge claims.

http://en.wikipedia.org/wiki/Epistemology

A onda u tom istom clanku procitas o kakvom se "beliefu" i "justificationu" radi.

Da li se i jednom spominje religija? Ne. A ono vjerovanje koje ti spominjes nije vjerovanje u natprirodno nego ima funkciju pretpostavljanja (npr. u matematickoj indukciji). Procitaj taj clanak kako treba da ne pricas nesto sto nije istina.

Da li znas da postoji reformisticka epistemologija osnovana od strane protestantskih filozova (Calvin i sl.) jer ova regularna epistemologija nije odgovarala njihovim uvjerenjima? Neko sa tvojim "znanjem" epistemologije bi trebao takvo nesto znati.

Takodjer bi trebao znati da je epistemologija bazicna za modernu nauku u smislu metodologije i nacina razmisljanja generalno u nauci. Ako ta ista nauka se kosi sa fundamentalistikim vjerovanjem, kako onda uopce poistovjecivati epistemologiju i vjerovanje? Kao sto rekoh, taj wikipedia clanak je jako dobro napisan i vrijedi ga sa razumijevanjem procitati, a ne povrsno.

[quasar]

Ne, ne. Nisam ja govorio o vjeri kao obliku obožavanja, a ni o povjerenju. Ti htio ne ne htio moraš vjerovati nekome (po pitanju vjere).

Moram reci da te ne razumijem. Nije vjera kao religija, nije vjera kao povjerenje, onda sta je? Naravno da cu vjerovati prijatelju, roditeljima, ljudima koje sam odabrao da im vjerujem. To je povjerenje. I ono prestaje onda kad se narusi. Vjera je, uglavnom, konacna stvar.

[udarnik35]

Znam da Wikipedia nije najbolji naucni izvor, ali mi je mrsko u ova doba traziti dublje:

Much of the debate in this field has focused on analyzing the nature of knowledge and how it relates to connected notions such as truth, belief, and justification. It also deals with the means of production of knowledge, as well as skepticism about different knowledge claims.

http://en.wikipedia.org/wiki/Epistemology

A onda u tom istom clanku procitas o kakvom se "beliefu" i "justificationu" radi.

Da li se i jednom spominje religija? Ne. A ono vjerovanje koje ti spominjes nije vjerovanje u natprirodno nego ima funkciju pretpostavljanja (npr. u matematickoj indukciji). Procitaj taj clanak kako treba da ne pricas nesto sto nije istina.

Da li znas da postoji reformisticka epistemologija osnovana od strane protestantskih filozova (Calvin i sl.) jer ova regularna epistemologija nije odgovarala njihovim uvjerenjima? Neko sa tvojim "znanjem" epistemologije bi trebao takvo nesto znati.

Takodjer bi trebao znati da je epistemologija bazicna za modernu nauku u smislu metodologije i nacina razmisljanja generalno u nauci. Ako ta ista nauka se kosi sa fundamentalistikim vjerovanjem, kako onda uopce poistovjecivati epistemologiju i vjerovanje? Kao sto rekoh, taj wikipedia clanak je jako dobro napisan i vrijedi ga sa razumijevanjem procitati, a ne povrsno.

Tanko ti je to Boga mi .

Wiklpedia definise vjerovanje kao psiholosko stanje u kojem individua smatra odredjenu prepoziciju ili premisu istinitom (klikni na belief pa pogledaj). Vjerovanje je vjerovanje. Ako ja kazem da vjerujem u postojanje Boga, to znaci da se ja nalazim u psiholoskom stanju u kojem smatram da je prepozicija "Bog postoji" istinita. Tako da je isto vjerovanje u pitanju.

[quasar]

Nisam ti se obratio s visoka (barem nisam imao namjeru), nego sam mislio da si citao o tome, pa da mozemo razgovarati. Pod predpostavkom da znas ponesto o epistemologiji, grani filozofije mkoja izmedju ostalog preispituje dokaze, bilo mi je smijesno sto me pitas sta zelim dokazati tom filozofijom. To je sve. Oprosti mi ako te uvrijedih. Inace, metodologiju dokazivanja mozes preispitati u svakoj nauci. Par primjera: historija (Kako znamo da se neka bitka prije 2000 godina dogodila? Kako znamo da svi zapisi koji su ostali nisu lazirani? Neko je mogao lagati dok je to pisao prvobitno ili je moglo biti 300 ili 800 godina kasnije izmijenjeno), prirodne nauke (da li je eksperiment validan metod dokazivanja? ako odredimo eksperimentalno osobine neke pojave, da li znamo da ce ta pojava u drugim uslovima pokazivati iste osobine? Koji je konacan broj uslova?) itd itd. Ovakva pitanja idu sve dalje i dalje, da na kraju preispitamo i emiricizam tj. da li sve sto mi znamo o svijetu oko nas, a sto se oslanja na nasa culne opservacije, istinito? Da li nas cula lazu? Ako ja tebe vidim, cujem i dotaknem, da li postoji mogucnost da mene moj vid, sluh i dodir varaju? U tom kontekstu, ja bih sve sveo na vjerovanje jer sve nase znanje polazi od nedokazivih premisa.

Izvini, ali jedina razlika izmedju tvojih pojmova "vjerovati" i "smatrati" je to sto je tebi "vjerovati" vjerovanje bez trazenja dokaza, a "smatrati" vjerovanje za koje trazis dokaze.

Izvini, ali sve sto je u prirodnim naukama dokazano, jeste i zaista dokazano naucnom metodom koja ne ostavlja marginu za mogucnost drugacijeg ishoda pod drugacijim uslovima, a ako postoje, drugaciji ishodi pod drugacijim uslovima su takodjer naucno potvrdjeni i objasnjeni. U relevantnost istorijskih zapisa se moze sumnjati i to ne sporim. Kako sam vidio, u filozofiji koju pominjes, prikazuje se put izmedju prvobitnog vjerovanja preko trazenja dokaza do isitne. Istina je zona u kojoj se preplicu vjerovanja i dokazi. Za svaki covjekov korak naprijed, potrebna je ideja (teza) koja postaje vjerovanje (teorija), pa preko eksperimenata, postaje znanje i opsteprihvacena istina.
Dakle, moje "vjerovanje" je bez podrske dokaza, vec samo intuicija, ili "sto je babi milo...", a moje "smatram" je ono sto se logicki da zakljuciti ili dokazima poduprijeti. Ne bih dalje duzio ovaj OT.

Da se pokusam vratiti na temu. Jasno je da je tesko religioznom bicu prihvatiti postojanje drugog svjesnog bica koje ne priznaje ideju svemocnog kratora, ali ako vjerujete zaista u kratora, onda svi imamo jednak kod za etiku te je suvisno raspravljati da li je jedinka bila ona ateista ili ne, sposobna biti moralna - eticna i bez poznavanja i priznavanja boga kao konacnog suca.

[Bušman]

Wiklpedia definise vjerovanje kao psiholosko stanje u kojem individua smatra odredjenu prepoziciju ili premisu istinitom (klikni na belief pa pogledaj). Vjerovanje je vjerovanje. Ako ja kazem da vjerujem u postojanje Boga, to znaci da se ja nalazim u psiholoskom stanju u kojem smatram da je prepozicija "Bog postoji" istinita. Tako da je isto vjerovanje u pitanju.

Kao sto rekoh, taj "belief" je osnovana pretpostavka, ne vjerovanje na bazi licne percepcije necega nego percepcije objektivne stvarnosti. Dakle, "vjerujem da bi danas mogla pasti kisa" i "vjerujem da postoji bog" uopce nisu ista vjerovanja. U prvoj recenici "vjerovanje" oznacava pretpostavljanje, ili vjerovanje u mogucnost, da bi danas mogla pasti kisa. Takvo vjerovanje je zasnovano na promatranju, i racionalnom zakljucivanju - ako je jucer bilo ovakvo vrijeme i pala je kisa, moze se reci da postoji velika vjerovatno da ce i danas pasti kisa. Ovo je klasicno epistemolosko vjerovanje.
Druga recenica predstavlja, u opcem slucaju, bezuslovno vjerovanje da je nesto tacno. Na osnovu cega? Sigurno ne na osnovu percepcije objektivne stvarnosti, nego u nekoj licnoj percepciji koja nije univerzalna i nemaju je svi jednako. U epistemoloskom smislu takvo znanje nije ni kvantitativno (nije mjerljivo) i nije kvalitativno (nema svoju tezinu). Ono sto je bitno je da za svako uvjerenje moras imati empirijski dokaz, jer u epistemologiji ni jedno uvjerenje nema smisla ako na neki nacin nije opravdano, naravno, koristenjem nekih vidova percepcije objektivne stvarnosti, a ne koristenjem sestog cula i slicnih vodoo mehanizama.

[DaysleepeR]

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

[Zlata M.]

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

... ako predocis valjane contra, ja cu uzvratiti sa valjanim pro.

[Callahan44]

ti si za to da se ne treba oprastati?

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

[DaysleepeR]

ti si za to da se ne treba oprastati?

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

čovjek svjestan moralnih standarda koji i nisu prvi postavljeni od strane vjerskih knjiga nece doci bas u situaciju da mu se ima sta oprastati...

nije moralno grijesiti kontajuci da se imas kad pokajati i da ce ti biti oprosteno, a gro vjernika to upravo radi, podji od reisa pa nadalje...

[DaysleepeR]

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

... ako predocis valjane contra, ja cu uzvratiti sa valjanim pro.

podvlačila iskreno ili ne, to nema veze sa moralom, već sa licemjerjem

[-maggie-]

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

Pa ne možeš tako razmišljati. Izvor morala je u velikom broju slučajeva izvan čovjeka, pogotovo u Bogu, religiji. Ne trebaš to gledati sa strane da će grijesi biti oprošteni, već da se treba činiti dobro zbog spasenja čovjekove duše.
Prije će se vjernik plašiti da napravi neko loše djelo, jer se boji kazne, nego nevjernik (po mom mišljenju).

[Gray]

moral i vjera ili religija nigdje veze

kako će u vjeri ili religiji biti morala kada ista suptilno poručuje da će svaki grijeh biti oprošten ako se čovjek "iskreno pokaje"...

Pa ne možeš tako razmišljati. Izvor morala je u velikom broju slučajeva izvan čovjeka, pogotovo u Bogu, religiji. Ne trebaš to gledati sa strane da će grijesi biti oprošteni, već da se treba činiti dobro zbog spasenja čovjekove duše.
Prije će se vjernik plašiti da napravi neko loše djelo, jer se boji kazne, nego nevjernik (po mom mišljenju).

Ali to onda nije moral. Moral treba da bude neovisan od straha od kazne. Da li je moralan neko ko bi bio spreman silovati, ubiti ali to ne radi samo jer ga je strah kazne?

[ljubav_aha]

Prije će se vjernik plašiti da napravi neko loše djelo, jer se boji kazne, nego nevjernik (po mom mišljenju).

pogresno misljenje