fortaleza wrote: ↑01/03/2023 14:43
So What! wrote: ↑28/02/2023 19:27
Hrvatska je izgradnju autoputeva zapocela jos sedamdesetih godina, a Bosna i Hercegovina je dvijehiljaditih, konstantno se uporedjuje neuporedivo.
Ajd još samo pogledaj koliko je autoputa Hrvatska izgradila za vrijeme Jugoslavije, a koliko nakon.
I još bolja stvar, koliko je Hrvatska napravila autoputa u dijehiljaditim godinama.
Evo da ne tražiš.
https://mmpi.gov.hr/infrastruktura/prom ... dnje/15975
2005. 58km autoputa
2006. 29km autoputa
2007. 49km autoputa
2008. 42km autoputa
2009. 54km autoputa
Eto u ovih 5 godina su pustili u promet oko 220 km autoputa. Koliko ono koridor treba biti dugačak, nešto iznad 300 km?
Druze, hajde ovako, Republika Srpska je za 4 godine izgradila autoput Doboj - Banja Luka u duzini od 72 kilometra. Na tom autoputu od ozbiljnijih objekata su dva duza moza, dva duza vijadukta, jedna galerija, jedan cut-and-cover tunel.
Eh, vecina autoputeva izgradjenih u Hrvatskoj su tehnicki zahtijevni kao ovi Dodikovi, pa on sada gradi i oko Bijeljine, Prijedora, a ranije je to takodjer uradio oko Banja Luke i Gradiske. Gdje je to Hrvatska imala slozenu obilaznicu kao sto je Zenicka ili kao sto ce biti ona oko Konjica, Mostara ili Doboja?
U BiH imamo dva entiteta i jedan distrikt koji samostalno grade autoputeve i magistralne puteve, nemaju zajednicki plan niti strategiju, Hrvatska je unitarna, centralizovana zemlja i ponajvise od svega, bila je u mogucnosti da podigne kredite za te stvari. Zahvaljujuci takvoj izgradnji i jednostavnom uredjenju drzave, Hrvatska je uspjela da dostgine vanjski dug od 45 milijardi eura dok BiH za sve ove godine ima vanjski dug od 6,5 milijardi eura.
Dakle u sustini, BiH kao drzava ne gradi autoputeve, grade ga njegovi entiteti koji se u ime iste drzave samo zaduzuju na ime tih autoputeva.
Ovako nizak vanjski dug BiH i nije nuzna dobra stvar, jer vanjsko zaduzivanje u BiH mora ici kroz predsjednistvo, dom naroda i drzavni parlament, pa onda kroz entitet ili kanton koji se u to ime zaduzuje. To dovoljno pokazuje slozenost politckih struktura kroz koje finansiranje jednog ovakvog projekta mora proci, a da ne govorim, da npr. kantonalno zaduzenje za tunel Kobilja Glava, mora dobiti odobrenje politicara iz RS-a, kao sto i neki projekat tamo mora dobiti odoborenje od politicara iz FBiH.
Ja ti uporno govorim, ti uporedjujes neuporedivo, u BiH puteve prave nizi nivoi vlasti dok u Hrvatskoj to radi drzava. U Hrvatskoj su autoputevi mnogo laksi za izgradnju, u BiH se uglavnom radi o povezanoj seriji objekata, sa vrlo malo dionica gdje ide otvorena trasa koja nije ni na stubovima, ni pod zemljom, ni u usjeku, nego iskljucivo na nasipu.