Ateizam Br. 2:
Naturalisticki ateizam ili odbacivanje Boga u ime prirode.
Najpoznatiji zastupnici su mu: Feuerbach, Jacobsen i Häckel.
U ime materijalizma se odbacuje sve supranaturalno, cime se osporava postojanje DUHA. I ova vrsta ateizma je znanstveno opovrgnuta prije nego li je mogla zazivjeti. Kvantna fizika ju je oborila, jer po definiciji materija uopce ne egzistira. Sve se gubi u duhovnoj Informaciji, koja stoji pred "Planckovim zidom", i koja tempira razvoj univerzuma.
Feuerbachova ideja o projekciji Boga je takodjer oborena, buduci da svaka projekcija trazi projektora i ono na sto projicira. Dakle, materijalizam se gubi u trivijalnim nelogicnostima, a upravo ih preko njih zeli poznanstveniti. Uzaludan i nelogican trud.
Sve vrste projiciranja i bijegova pred realnoscu i objektivnoscu gube se u ateistickom besmislu i bezciljnosti.
Ateisti ne poznaju religiju a zele ju kritizirati. To vodi u nesporazume i nepravednosti.
Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#252 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ateizam Br. 3:
Marksisticki ateizam odbacuje Boga i tvrdi da je “mrtav”. Marks jednostavno tvrdi: “Religion ist das Opium des Volkes!”=”Religija je opium za narod,( ili opijum naroda!)”
Kao sto opijum ublazi bolove, tako i religija ublazi patnju proleterijata. Na drugoj strani je religija potrebna, kako bi izgladila diskrepancije izmedju drustvanih klasa. Marks je misljenja, da se religija aplicira prema ekonomskoj situaciji u drustvu, dakle analegetik se dozira prema potrebi, kako bi se patnja lakse podnosila. On modificira ideju Feuerbacha, kako ce covjek doci na visi stupanj razvoja, ako odbaci religju i tvrdi: ako u drustvu ekonomska situacija postane bolja, onda ce religije nestati. Inace ce proleterijat uzeti stvar u svoje ruke i ustati na noge, kako bi ostvario svoje ekonomske ciljeve, bez religije . On je bio misljenja, ako religija nije u stanju objasniti i fundirati covjeka, onda covjek mora objasniti religiju. Covjek pravi religiju, a ne religija covjeka. Drugacije receno, covjek pravi Boga, a ne Bog covjeka.
On dalje rezonira i kaze, da covjek nije apstrakcija, koja je van svijeta, nego covjek se nalazi u svijetu, svijetu ljudi, drzava, socijalnog uredjenja. Ova drzava, ova socijalna tvorevina producira religiju, jednu perverznu svijest, jer je i svijet u kojem nastaje pervertiran. Onaj koji zeli ljudski rod osloboditi od religije i religioznog pervertiranja, mora se boriti protiv onoga svijeta, kojem je duhovna aroma sama religija. Nasuprot teocentrike se mora uciti antropocentrika- filozofija. Zavrsna maksima teksta iz “Die Kritik der Religion”=”Kritika religije”, zavrsava slijedecim rijecima:”Die Kritik der Religion endet mit der Lehre, dass der Mensch das höchste Wesen für den Menschen sei, also mit dem kategorischen Imperativ, alle Verhältnisse umzuwerfen in denen der Mensch ein erniedrigstes, ein geknechtestes, ein verlassenes, ein verächtliches Wesen ist”=”Kritika religije zavrsava ucenjem, da je covjek za covjeka najvise bice, dakle kategoricnim imperativom, da se sruse i odbace svi odnosi u kojima je covjek jedno ponizeno, zarobljeno i porobljeno, napusteno i prezreno bice.”
Za diskusiju onda ostaje slijedece: da li je Marks stvarno odbacio Boga, ili ga je iskljucivo koristio kao baner protiv religije, protiv koje se borio? R. C. Tucker je misljenja, da Marks nije odbacio egzistenciju jednog “najviseg bica”, nego iskljucivo vansvjetovnog Boga. Tucker nije razumio, da se u konacnici svodi sve na jedan nazivnik: Svemocnog kreatora Marks ne priznaje, a to je odlucujuce u ovoj diskusiji. Njegov bog je kapitalist koji porobljava i tlaci ljude, dakle on je karikatura BOZJA.
Tucker je misljenja, da je Marksizam religija, koja se bori kako bi spasila i izkupila iz patnje ljudski rod.
Drugi poznati marksist i ateist, Machovec priznaje, da covjek nije u stanju oduprijeti se i prkositi velikom “NISTA” i “BESMISLU” u zivotu, bez TRANSCENDENCIJE. Ovdje bi se mogle vidjeti dodirne tocke krscanstva i Marksizma, jer oba svjetonazora zele promjenu na bolje.
Novac nebi trebao vladati svijetom, niti da se covjek porobljava preko covjeka.
Medjutim, neovisno o nekim zajednickim idejama koje je Marks kao konvertit na krscanstvo iz Judaizma i krscanstva pokupio, kao i njegov otac, ne mozemo tvrditi da su ova dva sustava kompatibilna. Ona to nisu. Oba su se ogrijesila o covjeka, ali marksizam je presao sve granice dobroga ukusa.
Komunizam je kao utopijska nauka zla pokazao u praksi, sto znaci propaganda sile i zla. Pobio je u nepunih 73 godine svoga postojanja, izuzevsi S. Koreju i Kubu, u kojima i danas ubija i tlaci, oko 150 milijuna nevinih ljudi, toliko ih psihicki i fizicki unakazio.
Ateisticki komunizam je ideologija zla, koja se pokusala etablirati kao religija u kojoj bi ateisticki svjetonazor bez Boga bio fundament u drustvu. Pokazalo se, da ljudi nisu ovce i da ne zele zivjeti kao robovi u koje ih je marksizam zelio uvesti, u jedan svijet bez nade, smisla i cilja, a obecao im je svijet uzitka i blagostanja, dakle raj zemaljski. Grdna laz i prevara!
Facit: marksisticki ateizam je dno dna pervertiranosti, zlocina i besmisla. Neponovilo se.
Marksisticki ateizam odbacuje Boga i tvrdi da je “mrtav”. Marks jednostavno tvrdi: “Religion ist das Opium des Volkes!”=”Religija je opium za narod,( ili opijum naroda!)”
Kao sto opijum ublazi bolove, tako i religija ublazi patnju proleterijata. Na drugoj strani je religija potrebna, kako bi izgladila diskrepancije izmedju drustvanih klasa. Marks je misljenja, da se religija aplicira prema ekonomskoj situaciji u drustvu, dakle analegetik se dozira prema potrebi, kako bi se patnja lakse podnosila. On modificira ideju Feuerbacha, kako ce covjek doci na visi stupanj razvoja, ako odbaci religju i tvrdi: ako u drustvu ekonomska situacija postane bolja, onda ce religije nestati. Inace ce proleterijat uzeti stvar u svoje ruke i ustati na noge, kako bi ostvario svoje ekonomske ciljeve, bez religije . On je bio misljenja, ako religija nije u stanju objasniti i fundirati covjeka, onda covjek mora objasniti religiju. Covjek pravi religiju, a ne religija covjeka. Drugacije receno, covjek pravi Boga, a ne Bog covjeka.
On dalje rezonira i kaze, da covjek nije apstrakcija, koja je van svijeta, nego covjek se nalazi u svijetu, svijetu ljudi, drzava, socijalnog uredjenja. Ova drzava, ova socijalna tvorevina producira religiju, jednu perverznu svijest, jer je i svijet u kojem nastaje pervertiran. Onaj koji zeli ljudski rod osloboditi od religije i religioznog pervertiranja, mora se boriti protiv onoga svijeta, kojem je duhovna aroma sama religija. Nasuprot teocentrike se mora uciti antropocentrika- filozofija. Zavrsna maksima teksta iz “Die Kritik der Religion”=”Kritika religije”, zavrsava slijedecim rijecima:”Die Kritik der Religion endet mit der Lehre, dass der Mensch das höchste Wesen für den Menschen sei, also mit dem kategorischen Imperativ, alle Verhältnisse umzuwerfen in denen der Mensch ein erniedrigstes, ein geknechtestes, ein verlassenes, ein verächtliches Wesen ist”=”Kritika religije zavrsava ucenjem, da je covjek za covjeka najvise bice, dakle kategoricnim imperativom, da se sruse i odbace svi odnosi u kojima je covjek jedno ponizeno, zarobljeno i porobljeno, napusteno i prezreno bice.”
Za diskusiju onda ostaje slijedece: da li je Marks stvarno odbacio Boga, ili ga je iskljucivo koristio kao baner protiv religije, protiv koje se borio? R. C. Tucker je misljenja, da Marks nije odbacio egzistenciju jednog “najviseg bica”, nego iskljucivo vansvjetovnog Boga. Tucker nije razumio, da se u konacnici svodi sve na jedan nazivnik: Svemocnog kreatora Marks ne priznaje, a to je odlucujuce u ovoj diskusiji. Njegov bog je kapitalist koji porobljava i tlaci ljude, dakle on je karikatura BOZJA.
Tucker je misljenja, da je Marksizam religija, koja se bori kako bi spasila i izkupila iz patnje ljudski rod.
Drugi poznati marksist i ateist, Machovec priznaje, da covjek nije u stanju oduprijeti se i prkositi velikom “NISTA” i “BESMISLU” u zivotu, bez TRANSCENDENCIJE. Ovdje bi se mogle vidjeti dodirne tocke krscanstva i Marksizma, jer oba svjetonazora zele promjenu na bolje.
Novac nebi trebao vladati svijetom, niti da se covjek porobljava preko covjeka.
Medjutim, neovisno o nekim zajednickim idejama koje je Marks kao konvertit na krscanstvo iz Judaizma i krscanstva pokupio, kao i njegov otac, ne mozemo tvrditi da su ova dva sustava kompatibilna. Ona to nisu. Oba su se ogrijesila o covjeka, ali marksizam je presao sve granice dobroga ukusa.
Komunizam je kao utopijska nauka zla pokazao u praksi, sto znaci propaganda sile i zla. Pobio je u nepunih 73 godine svoga postojanja, izuzevsi S. Koreju i Kubu, u kojima i danas ubija i tlaci, oko 150 milijuna nevinih ljudi, toliko ih psihicki i fizicki unakazio.
Ateisticki komunizam je ideologija zla, koja se pokusala etablirati kao religija u kojoj bi ateisticki svjetonazor bez Boga bio fundament u drustvu. Pokazalo se, da ljudi nisu ovce i da ne zele zivjeti kao robovi u koje ih je marksizam zelio uvesti, u jedan svijet bez nade, smisla i cilja, a obecao im je svijet uzitka i blagostanja, dakle raj zemaljski. Grdna laz i prevara!
Facit: marksisticki ateizam je dno dna pervertiranosti, zlocina i besmisla. Neponovilo se.
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#253 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ateizam Br.4:
Najpoznatiji predstavnici su F. Nietzsche i A. Gide, H. Kage i B. Hansen.
Svi znamo za Nietzscheovu floskulu : “Bog je mrtav, kako bi covjek mogao zivjeti i ponovno postati ljudskiji.” Smatrao je da je Bog, Bog slabih i nemocnih, koji nisu u stanju iz vlastite moci zivjeti i agirati razumno. U talonu je imao projekciju jednog “Übermenschen”=”Nadcovjeka”, koji bi zamjenio Boga. Osim toga, on je zagovornik hedonizma i razvratnog nagonskog zivota. Zavrsio je kao zrtva meta-luesa, dakle Sifilisa treceg stadija, sifilisa CNS-a u ludilu megalomanije, zbrkanosti u pomracenju uma.
Gide se, u odnosu na Nietzschea orijentira vise prema egzistencijalizmu, tj. po njemu covjek mora vise vjerovati u samog sebe. Taj covjek mora stvoriti vlastiti moral i po njemu zivjeti i ponasati se. Iz aspekta krivo interpretiranih biblijskih tekstova, Gide konkretno pervertira pricu o izgubljenom sinu iz Luka, 15, 11-32. Ubacuje u pricu i treceg sina, koji zeli zivjeti van religjske ograde u slobodi. Druga prica koju Gide pervertira je prica o Tezeju iz grcke mitologije. Za njega je tu najvaznija pobjeda covjeka nad bogovima. Tezej je osvajac i heroj, i prezentira realnost svijeta bez Boga. Nekako odvise trivijalne misli i ideje, koje su u svom mentalnom sklopu infantilne i prazne.
Ova vrsta ateizma zeli svoju, dakle ljudsku srecu ostvariti u uzitcima razlicitih vrsta. Ali, statistike su pokazale, da to nije dovelo do srece, dapace, dovelo je do jos veceg razdora u drustvu, do bolesti, nesrece i dekadencije. Kultura je postala igra na srecu, a smisao bijeg od stvarnosti u sve vrste droga i razvrata. Ljudi su umjesto srece postali ili nesretni ili su se dosadjivali. A dosada nastaje upravo tamo, gdje je dusevna praznina. Time se glad za srecom pretvorila u glad za smislom. Nista cudnoga, ako se poznaje krscanstvo. Po krscanskom nauku iskljucivo Bog moze dati smisao zivotu, onaj posljednji smisao i posljednju srecu. Bog je posljednji smisao zivota! Ljubav, koja ne poznaje predrasude istinska je hrabrost a ne slabost i kukavicluk, kako to Nietzsche postulira. Ne postoji veca hrabrost niti veca ljubav od one, kada se covjek zrtvuje za nekoga, za prijatelja.
Nietzsche predbacuje krscanima neprijateljstvo prema seksu, sto je apsurdna stvar, buduci da krscanstvo odbacuje iskljucivo promiskuitet, poligamiju i druge perverzije seksa, i naucava uskrsnuce tijela, te i tu opovrgava povrsnost Nietzscheova misljenja, da je krscanstvo uopce neprijateljski postavljeno i prema tijelu. Kako vidimo, Nietzscheov nagonski “Nadcovjek”, “SUPERCOVJEK”,” Übermensch” je obicna perverzna projekcija i nista vise.
Najpoznatiji predstavnici su F. Nietzsche i A. Gide, H. Kage i B. Hansen.
Svi znamo za Nietzscheovu floskulu : “Bog je mrtav, kako bi covjek mogao zivjeti i ponovno postati ljudskiji.” Smatrao je da je Bog, Bog slabih i nemocnih, koji nisu u stanju iz vlastite moci zivjeti i agirati razumno. U talonu je imao projekciju jednog “Übermenschen”=”Nadcovjeka”, koji bi zamjenio Boga. Osim toga, on je zagovornik hedonizma i razvratnog nagonskog zivota. Zavrsio je kao zrtva meta-luesa, dakle Sifilisa treceg stadija, sifilisa CNS-a u ludilu megalomanije, zbrkanosti u pomracenju uma.
Gide se, u odnosu na Nietzschea orijentira vise prema egzistencijalizmu, tj. po njemu covjek mora vise vjerovati u samog sebe. Taj covjek mora stvoriti vlastiti moral i po njemu zivjeti i ponasati se. Iz aspekta krivo interpretiranih biblijskih tekstova, Gide konkretno pervertira pricu o izgubljenom sinu iz Luka, 15, 11-32. Ubacuje u pricu i treceg sina, koji zeli zivjeti van religjske ograde u slobodi. Druga prica koju Gide pervertira je prica o Tezeju iz grcke mitologije. Za njega je tu najvaznija pobjeda covjeka nad bogovima. Tezej je osvajac i heroj, i prezentira realnost svijeta bez Boga. Nekako odvise trivijalne misli i ideje, koje su u svom mentalnom sklopu infantilne i prazne.
Ova vrsta ateizma zeli svoju, dakle ljudsku srecu ostvariti u uzitcima razlicitih vrsta. Ali, statistike su pokazale, da to nije dovelo do srece, dapace, dovelo je do jos veceg razdora u drustvu, do bolesti, nesrece i dekadencije. Kultura je postala igra na srecu, a smisao bijeg od stvarnosti u sve vrste droga i razvrata. Ljudi su umjesto srece postali ili nesretni ili su se dosadjivali. A dosada nastaje upravo tamo, gdje je dusevna praznina. Time se glad za srecom pretvorila u glad za smislom. Nista cudnoga, ako se poznaje krscanstvo. Po krscanskom nauku iskljucivo Bog moze dati smisao zivotu, onaj posljednji smisao i posljednju srecu. Bog je posljednji smisao zivota! Ljubav, koja ne poznaje predrasude istinska je hrabrost a ne slabost i kukavicluk, kako to Nietzsche postulira. Ne postoji veca hrabrost niti veca ljubav od one, kada se covjek zrtvuje za nekoga, za prijatelja.
Nietzsche predbacuje krscanima neprijateljstvo prema seksu, sto je apsurdna stvar, buduci da krscanstvo odbacuje iskljucivo promiskuitet, poligamiju i druge perverzije seksa, i naucava uskrsnuce tijela, te i tu opovrgava povrsnost Nietzscheova misljenja, da je krscanstvo uopce neprijateljski postavljeno i prema tijelu. Kako vidimo, Nietzscheov nagonski “Nadcovjek”, “SUPERCOVJEK”,” Übermensch” je obicna perverzna projekcija i nista vise.
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#254 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ateizam Br. 5:
Najpoznatiji su mu predstavnici S. Freud, E. Fromm i A. Mitscherlich. U ovoj vrsti ateizma se Boga projicira kao autoritativnog oca, koji covjeka moralno degradira i ogranicava i ometa njegovo odrastanje i sazrijevanje u odraslu osobu. Dakle, odbacuje se Boga u ime covjeka i njegove odgovornosti kao odrasle individue. Freudova psihoanaloiza je u stvari nesto za potpuno zdrave ljude. Statistike pokazuju da placebo ima bolje rezultate od nje. Osim toga ista se ne moze primjenjivati u akutnim psihozama i psihotisnim stanjima i time je apsurd nad apsurdima. Pa ipak i danas neki od psihoanaliticara trabunjaju o ubojstvu praoca jedne prahorde i konstituiranju religije na taj nacin, kao da bi i danas egzistirao neki sudski akt uklesan na nekoj nadgrobnoj stijeni.
K. Kraus je jednom rekao, da je psihoanaliza bolest, za ciju se terapiju sama smatra.
Freudove jednostavne ideje o Bogu, religiji i kulturi su potpuno opsoletne.
Frommov stav da je Bog kolektivn zadovoljstvo fantazije i Freudov, da je religija kolektivna neuroza su pokazale, da su stramputice ovih vrlih ateista bile i primitivne i povrsne.
Pa ipak je i Freud morao priznati da u covjeku postaje jedan moralni korektiv o dobru i zlu, naime savjest. Njegova podjela covjeka na “ICH”=”EGO”; “ES”=”NEUTRUM” I “ÜBER-ICH”=”NAD-EGO” pokazuje, da je u covjeku neprestana borba o direktivama ponasanja, gdje je primitivni i instinktivni “ES” uvjek u borbi za prevlast sa “ÜBER-ICH” .
Facit: Biblijski Bog nije strogi otac koji ometa da mu djeca odrastu, nego iluzija tzv. predstave o Bogu jednog malog djeteta. On upravo zeli da mu djeca odrastu i preuzmu odgovornost za svoje djelovanje. Dakle, djete se mora konfrontrati sa Biblijskim Bogom i postati odrasli covjek, sposoban za borbu u zivotu, na putu ka Bogu.
Najpoznatiji su mu predstavnici S. Freud, E. Fromm i A. Mitscherlich. U ovoj vrsti ateizma se Boga projicira kao autoritativnog oca, koji covjeka moralno degradira i ogranicava i ometa njegovo odrastanje i sazrijevanje u odraslu osobu. Dakle, odbacuje se Boga u ime covjeka i njegove odgovornosti kao odrasle individue. Freudova psihoanaloiza je u stvari nesto za potpuno zdrave ljude. Statistike pokazuju da placebo ima bolje rezultate od nje. Osim toga ista se ne moze primjenjivati u akutnim psihozama i psihotisnim stanjima i time je apsurd nad apsurdima. Pa ipak i danas neki od psihoanaliticara trabunjaju o ubojstvu praoca jedne prahorde i konstituiranju religije na taj nacin, kao da bi i danas egzistirao neki sudski akt uklesan na nekoj nadgrobnoj stijeni.
K. Kraus je jednom rekao, da je psihoanaliza bolest, za ciju se terapiju sama smatra.
Freudove jednostavne ideje o Bogu, religiji i kulturi su potpuno opsoletne.
Frommov stav da je Bog kolektivn zadovoljstvo fantazije i Freudov, da je religija kolektivna neuroza su pokazale, da su stramputice ovih vrlih ateista bile i primitivne i povrsne.
Pa ipak je i Freud morao priznati da u covjeku postaje jedan moralni korektiv o dobru i zlu, naime savjest. Njegova podjela covjeka na “ICH”=”EGO”; “ES”=”NEUTRUM” I “ÜBER-ICH”=”NAD-EGO” pokazuje, da je u covjeku neprestana borba o direktivama ponasanja, gdje je primitivni i instinktivni “ES” uvjek u borbi za prevlast sa “ÜBER-ICH” .
Facit: Biblijski Bog nije strogi otac koji ometa da mu djeca odrastu, nego iluzija tzv. predstave o Bogu jednog malog djeteta. On upravo zeli da mu djeca odrastu i preuzmu odgovornost za svoje djelovanje. Dakle, djete se mora konfrontrati sa Biblijskim Bogom i postati odrasli covjek, sposoban za borbu u zivotu, na putu ka Bogu.
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#255 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ateizam Br. 6:
Egzistencijalisticki ateizam i njegovi najpoznatiji predstavnici kao J. P. Sartre, S. de Beauvoir i mozda A. Camus.
Egzistencijalisti traze od covjeka samoodredjenje i samoostvarenje u zivotu, boz Boga i bez religijskih ustanova. Sartre trazi da “postojanje” potisne esencuju zivota u rangiranju vrijednosti.
Dakle, postojanje je vaznije od Bitka. Ovaj vrli filozof nije u stanju logicno misliti, jer nitko nikada nije vidio BITAK koji nebi postojao. Egzistencijalisti imaju kao uzor i Sizifa koji uvijek i iz nova gura svoj kamen uz brdo i tako prkosi bogovima. U kolikoj mjeri to moze biti cilj, smisao i sreca covjeka kao postojeceg bica, to procijenite sami.
Medjutim, u jednom odlucujucem faktumu su si krscanstvo i egzistencijalizam slozni: Bit covjeka se sastoji u slobodi i samo i iskljucivo u njoj covjek moze biti sretan.
Krscanstvo polazi od cinjenice, da je covjek rob grijeha i da je grijeh uzrok smrti. Zato covjek moze iskljucivo kroz i po Bozjoj pomoci biti rijesen toga tereta, oslobodjen od grijeha postati sretan, dijete Bozje.
Egzistencijalisti odbacuju Boga i traze od covjeka da se sam ekskulpira i postane tako sretan u zivotu. Povjest nam je pokazala da to nije moguce, jer se gresni covjek nije u stanju sam osloboditi iz okova grijeha krivnje, nego potrebuje Bozju pomoc. Egzistencijalisti proklamiraju apsolutnu slobodu za covjeka na zemlji, a to je stvarno nemoguce postici. Krscanstvo smatra, da covjek moze iskljucivo preko BOGA doci do apsolutne slobode, jer Bog je i apsoilutna sloboda.
Facit: Ako netko tijelo predpostavi kao gospodara ideji i duhu, onda to ne ide, pa makar se i radilo o plemenitoj misli. Esencija je vaznija od same egzistencije, po vrednovanju, a po kauzalnosti i kontingentnosti je esencija izvor egzistencije i neodvojivo su isprepleteni za ljudskog zivota.
Slobodu moze iskljucivo Bog donijeti covjeku, jer ateisticki put spasenja covjeka po covjeku je stvarni Sizifof put.
Egzistencijalisticki ateizam i njegovi najpoznatiji predstavnici kao J. P. Sartre, S. de Beauvoir i mozda A. Camus.
Egzistencijalisti traze od covjeka samoodredjenje i samoostvarenje u zivotu, boz Boga i bez religijskih ustanova. Sartre trazi da “postojanje” potisne esencuju zivota u rangiranju vrijednosti.
Dakle, postojanje je vaznije od Bitka. Ovaj vrli filozof nije u stanju logicno misliti, jer nitko nikada nije vidio BITAK koji nebi postojao. Egzistencijalisti imaju kao uzor i Sizifa koji uvijek i iz nova gura svoj kamen uz brdo i tako prkosi bogovima. U kolikoj mjeri to moze biti cilj, smisao i sreca covjeka kao postojeceg bica, to procijenite sami.
Medjutim, u jednom odlucujucem faktumu su si krscanstvo i egzistencijalizam slozni: Bit covjeka se sastoji u slobodi i samo i iskljucivo u njoj covjek moze biti sretan.
Krscanstvo polazi od cinjenice, da je covjek rob grijeha i da je grijeh uzrok smrti. Zato covjek moze iskljucivo kroz i po Bozjoj pomoci biti rijesen toga tereta, oslobodjen od grijeha postati sretan, dijete Bozje.
Egzistencijalisti odbacuju Boga i traze od covjeka da se sam ekskulpira i postane tako sretan u zivotu. Povjest nam je pokazala da to nije moguce, jer se gresni covjek nije u stanju sam osloboditi iz okova grijeha krivnje, nego potrebuje Bozju pomoc. Egzistencijalisti proklamiraju apsolutnu slobodu za covjeka na zemlji, a to je stvarno nemoguce postici. Krscanstvo smatra, da covjek moze iskljucivo preko BOGA doci do apsolutne slobode, jer Bog je i apsoilutna sloboda.
Facit: Ako netko tijelo predpostavi kao gospodara ideji i duhu, onda to ne ide, pa makar se i radilo o plemenitoj misli. Esencija je vaznija od same egzistencije, po vrednovanju, a po kauzalnosti i kontingentnosti je esencija izvor egzistencije i neodvojivo su isprepleteni za ljudskog zivota.
Slobodu moze iskljucivo Bog donijeti covjeku, jer ateisticki put spasenja covjeka po covjeku je stvarni Sizifof put.
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#256 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ateizam Br. 7:
Akusarski ateizam, ciji su najpoznatiji predstavnici K. Tucholski, W. Borchert i A. Andersch uci, da Boga treba odbaciti u ime patece kreature. Oni se s pravom pitaju, zasto covjek pati ako Bog postoji. Ova vrsta problema je nerjesiva za sve filozofe i teologe, a sramni pokusaji da ju se rijesi i opravda Boga, nikom nije uspjelo. Vec se i Epikur pitao, zasto ljudi moraju patiti?
Krscanstvo je dalo vise odgovora ili pokusaja rjesenja ovoga problema, ali su svi ostali nedoreceni. Naravno, kod svega ovoga mi moramo imati jedno na umu: mi ne poznajemo Bozje planove i zato nismo u stanju znati koji smisao ima patnja i zlo u svijetu. Drugo rjesenje je bilo, da je sloboda uzrok patnji, i da se patnja iskljucivo moze iskupiti preko akta ljubavi, kao sto je ISUS KRIST ucinio, kada je umro na krizu za cijelo covjecanstvo kako bi ga iskupio od grijeha.
Ateisti naravno nisu voljni akceptirati ovu vrstu objasnjenja problema Teodiceje, ali nesto bolje ne nude, osim odbacivanja Boga kao otkupitelja i spasitelja covjecanstva, odnosno svijeta. Oni su misljenja, da ili je Bog slijep i nijem, te ne vidi i ne cuje patnju i bol koju ljudi tokom zivota prozivljavaju, ili uopce ne postoji. Posebno kritiziraju tzv. ratove u ime Boga, sto je ne samo opravdano nego i trazeno. U ime Boga se nesmje prakticirati i siriti zlocin.
Facit: akusarski ateisti se pitaju: kako moze postojati jedan Bog, koji bi dopustio toliko zlo i ostao gluhonijem na patnju ljudi? Pitanje je opravdano i ova vrsta ateizma je logicna, iako nije opravdana, jer mi ljudi ne poznajemo puteve Bozje. LJUBAV je ipak potka iz koje nice sreca i sloboda, pa se preko nje moze i zlo i nesreca iskupiti i mozda isplatiti.
Ovim sam zaokruzio definirane vrste ateistickih stremljenja u zivotu, i pokazao da su njih 6 prilicno iracionalnog karaktera i vrlo ih je lagano oboriti preko valjanih argumenata, sto sam i ucinio, ali akusarski ateizam, dakle sedmu vrstu, problem Teodiceje je tesko oboriti, jer je logicno konzistentan problem. To treba priznati i ostati ziv!
Hvala na paznji!
P. S: Sve vam stoji na kritiku!
Akusarski ateizam, ciji su najpoznatiji predstavnici K. Tucholski, W. Borchert i A. Andersch uci, da Boga treba odbaciti u ime patece kreature. Oni se s pravom pitaju, zasto covjek pati ako Bog postoji. Ova vrsta problema je nerjesiva za sve filozofe i teologe, a sramni pokusaji da ju se rijesi i opravda Boga, nikom nije uspjelo. Vec se i Epikur pitao, zasto ljudi moraju patiti?
Krscanstvo je dalo vise odgovora ili pokusaja rjesenja ovoga problema, ali su svi ostali nedoreceni. Naravno, kod svega ovoga mi moramo imati jedno na umu: mi ne poznajemo Bozje planove i zato nismo u stanju znati koji smisao ima patnja i zlo u svijetu. Drugo rjesenje je bilo, da je sloboda uzrok patnji, i da se patnja iskljucivo moze iskupiti preko akta ljubavi, kao sto je ISUS KRIST ucinio, kada je umro na krizu za cijelo covjecanstvo kako bi ga iskupio od grijeha.
Ateisti naravno nisu voljni akceptirati ovu vrstu objasnjenja problema Teodiceje, ali nesto bolje ne nude, osim odbacivanja Boga kao otkupitelja i spasitelja covjecanstva, odnosno svijeta. Oni su misljenja, da ili je Bog slijep i nijem, te ne vidi i ne cuje patnju i bol koju ljudi tokom zivota prozivljavaju, ili uopce ne postoji. Posebno kritiziraju tzv. ratove u ime Boga, sto je ne samo opravdano nego i trazeno. U ime Boga se nesmje prakticirati i siriti zlocin.
Facit: akusarski ateisti se pitaju: kako moze postojati jedan Bog, koji bi dopustio toliko zlo i ostao gluhonijem na patnju ljudi? Pitanje je opravdano i ova vrsta ateizma je logicna, iako nije opravdana, jer mi ljudi ne poznajemo puteve Bozje. LJUBAV je ipak potka iz koje nice sreca i sloboda, pa se preko nje moze i zlo i nesreca iskupiti i mozda isplatiti.
Ovim sam zaokruzio definirane vrste ateistickih stremljenja u zivotu, i pokazao da su njih 6 prilicno iracionalnog karaktera i vrlo ih je lagano oboriti preko valjanih argumenata, sto sam i ucinio, ali akusarski ateizam, dakle sedmu vrstu, problem Teodiceje je tesko oboriti, jer je logicno konzistentan problem. To treba priznati i ostati ziv!
Hvala na paznji!
P. S: Sve vam stoji na kritiku!
-
nosara
- Posts: 22695
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#257 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Knjiski moljac...
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#258 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
U tome i jest cijela stvar, da nisi u stanju ponuditi rjesenje za te probleme.JThomas wrote:kad nas nije bilo cijelu vječnost prije nego što smo začeti, šta je problem da nas nema ni poslije smrti?
previše vi vjernici sebi značaja pridajete...
Odakle dolazis, zasto si tu i kamo ides, to su nerjesivi problemi za tebe! Sve sto nudis je isprazni besmisao, a to onda stvarno nema smisla!
-
nosara
- Posts: 22695
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#259 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ako ti ne znas ko si, kako si nastao, ko te pravio, zasto i u koju svrhu, to je tvoj problem... Isprazni besmisao teizma ti ne moze pomoc...Mihael24 wrote:U tome i jest cijela stvar, da nisi u stanju ponuditi rjesenje za te probleme.JThomas wrote:kad nas nije bilo cijelu vječnost prije nego što smo začeti, šta je problem da nas nema ni poslije smrti?
previše vi vjernici sebi značaja pridajete...
Odakle dolazis, zasto si tu i kamo ides, to su nerjesivi problemi za tebe! Sve sto nudis je isprazni besmisao, a to onda stvarno nema smisla!
Kad bolje razmislim, ne moze ti pomoc niko i nista...
-
JThomas
- Posts: 69047
- Joined: 24/05/2008 15:01
- Location: Sic semper tyrannis
#260 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
k'o biva, "bog stvorio" je nekakav smisleni odgovor...
-
odr0n
- Posts: 2082
- Joined: 29/07/2012 15:21
#261 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ako iko više pridonosi ateizmu, onda to mogu biti samo fanatični programirani vjernici kao ovaj mihael sa svojim lupetanjima, iako toga nikada ne mogu biti svjesni zbog svoje programiranosti, koja ih ograničava da pojme išta van onog čega su programirani. 
-
iraa
- Posts: 82
- Joined: 08/12/2012 20:37
#262 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
http://www.youtube.com/watch?v=CUcJTTSpPBo
ako poslije ovoga ne pređete na Islam, nikad nećete ćafiri jedni i bilmezi.
ako poslije ovoga ne pređete na Islam, nikad nećete ćafiri jedni i bilmezi.
-
odr0n
- Posts: 2082
- Joined: 29/07/2012 15:21
#263 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Pa nema većeg bilmeza od ovog, a i ti za njim.iraa wrote:http://www.youtube.com/watch?v=CUcJTTSpPBo
ako poslije ovoga ne pređete na Islam, nikad nećete ćafiri jedni i bilmezi.
-
alucarda
- Posts: 165
- Joined: 30/04/2009 12:10
#264 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
ovaj topic...
-
nosara
- Posts: 22695
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#265 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Koliko sada placate...?iraa wrote:http://www.youtube.com/watch?v=CUcJTTSpPBo
ako poslije ovoga ne pređete na Islam, nikad nećete ćafiri jedni i bilmezi.
-
amazon
- Posts: 609
- Joined: 26/10/2012 14:28
#266 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Bio ateist, religiozan, moöio se, ne molio, najebo si kako god potjera..ceka te nestanak, sva poenta..ne treba filozofirati..
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#267 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
To je najlogicniji odgovor!JThomas wrote:k'o biva, "bog stvorio" je nekakav smisleni odgovor...
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#268 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ta vrsta svjetonazora producira depresije, pa nije ni cudno, da su psihijatrije pune ljudi, koji se bore sa besmislom.amazon wrote:Bio ateist, religiozan, moöio se, ne molio, najebo si kako god potjera..ceka te nestanak, sva poenta..ne treba filozofirati..
-
Mihael24
- Posts: 200
- Joined: 19/01/2013 11:45
- Location: Burgenland
#269 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Zar si zaboravio? Ovo je filozofija! Tvoje ad hominem tirade su kontraproduktivne i stetne po zdravlje.odr0n wrote:Ako iko više pridonosi ateizmu, onda to mogu biti samo fanatični programirani vjernici kao ovaj mihael sa svojim lupetanjima, iako toga nikada ne mogu biti svjesni zbog svoje programiranosti, koja ih ograničava da pojme išta van onog čega su programirani.
-
alucarda
- Posts: 165
- Joined: 30/04/2009 12:10
#270 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Michael24, imas li ti neki blog da tamo pises stranice i stranice teksta kojeg niko ne cita?
-
fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#271 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Ja mislim da se on javlja iz neke "ustanove",alucarda wrote:Michael24, imas li ti neki blog da tamo pises stranice i stranice teksta kojeg niko ne cita?
-
fatamorgana
- Posts: 26894
- Joined: 16/02/2010 22:35
- Location: došao je tiho i ušao u .... banoviće
#272 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Pa nije fol da se uvecava broj bilmeza,iraa wrote:http://www.youtube.com/watch?v=CUcJTTSpPBo
ako poslije ovoga ne pređete na Islam, nikad nećete ćafiri jedni i bilmezi.
-
nosara
- Posts: 22695
- Joined: 30/03/2005 12:10
- Location: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
#273 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Mihael24 wrote:Ta vrsta svjetonazora producira depresije, pa nije ni cudno, da su psihijatrije pune ljudi, koji se bore sa besmislom.amazon wrote:Bio ateist, religiozan, moöio se, ne molio, najebo si kako god potjera..ceka te nestanak, sva poenta..ne treba filozofirati..
Religijski strah izaziva i neuroticno ponašanje. Konstantni strah
od Boga, ili drugih natprirodnih bica sa jedne strane, i sa druge prisiljavanje
da se ta ista bica vole, rezultira neurozi kod religioznih ljudi cija se
vera zasniva na strahu. Intezivno razmišljanje o strogom Bogu, kao i o
kaznama koje ocekuju ljude, i straha za vlastito spasenje, može dovesti
religioznog coveka u stanje depresije. Ako depresivno stanje potraje
duže, tada su osobe spremne da se odreknu svog verskog ubedjenja, okrenu
se od Boga, i pocnu da hule na Njega. U najtežim oblicima depresije
neke osobe se odluce na samoubistvo. Kod religioznih ljudi zabeleženi su
slucajevi samoubistava, ili pokušaja samoubistva kao rezultat njihove
teške potištenosti. Religiozni covek koji služi Bogu iz straha nije u stanju
da ispuni religijske principe ponašanja. U ovom radu došli smo do
zakljucka da je veoma nizak kvalitet religioznosti osoba koje trpe
psihološke posledice kao što su krivica, neuroza, depresija. Spremni su
da cesto dolaze u sukob sa ljudima, puni su sumnje u ispravnost Božjih
postupaka, i ne mogu da oproste drugima, kao ni samima sebi.
-
underwater
- Posts: 930
- Joined: 02/08/2012 17:44
#274 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Oni obdareni razumom, a ponikli u ex yugi , tesko mogu reci bilo sto pozitivno o Marxu. Kako bi i mogli kad je Marxa tumacila galerija kompartijskih primitivnih seljacina establisiranih iz opanaka u ideologe. Fenomenalna je bila ta ludjacka svenarodna zanesenost i slijedjenje partijaskih idiota koji su od citavog Marxovog djela razumjeli samo ovo da je religija opijum za narod.Mihael24 wrote: Za diskusiju onda ostaje slijedece: da li je Marks stvarno odbacio Boga, ili ga je iskljucivo koristio kao baner protiv religije, protiv koje se borio? R. C. Tucker je misljenja, da Marks nije odbacio egzistenciju jednog “najviseg bica”, nego iskljucivo vansvjetovnog Boga. Tucker nije razumio, da se u konacnici svodi sve na jedan nazivnik: Svemocnog kreatora Marks ne priznaje, a to je odlucujuce u ovoj diskusiji. Njegov bog je kapitalist koji porobljava i tlaci ljude, dakle on je karikatura BOZJA.
Tucker je misljenja, da je Marksizam religija, koja se bori kako bi spasila i izkupila iz patnje ljudski rod.
Stanje je bilo dakle nesto poput ovog forumskog brainwashed slijedjenja scientologa koje mozemo ovde citati cak i na filosofiji. Dakle, siroke narodne mase koje nisu znale vise od u'se, na'se i poda'se slijedile su te titoisticke chobane jednakim zarom kako ova forumska divizija odrona i neznalica odskolovana od poratnih poluprofesora i googla slijedi danas sve ono sto joj serviraju mediji ne shvacajuci da je razlika u postenju i objektivnosti avaza i National Geografica minorna.
Nej se...bit je ovo ...kad citam Marxa ne mogu povjerovati da je taj genijalni, best ever ekonomist, koji je tako fenomenalno objasnio zlocinacku intenciju kapitalizma i tako savrseno predvidio njegovu mutaciju u sotonski planetarno opasni karcinom kakav imamo danas u obliku globalne pljacke koju vrse 200 porodica - bio ateist!
Naravno, ima i varijanta da je bio samo dobar spijun koji je kao ucen zidov imao prilike "snimiti" ideje rabina i njihovih blagajnika ...tada mu sva ova objasnjenja i ne bi bila problem. No, to bi vec bilo spekuliranje.
Uzmimo dakle da je Karlo bio najbolji ekonomist, a to sigurno nije mogo bit ako nije bio pametan. Kako onda te disbeliverske ideje, covjek koji je predvidio da ce zadnji kapitalist kojeg budu objesili biti onaj koji im je prodao uze, covjek koji je shvatio kako sotona u banci stanuje, pa sigurno je bio dovoljno vispren da zna da MORA postojati Apsolut!!!
A mozda je Karlo bio razocaran religijom u njenom institunacionalnom smislu i sljamom koji je (u najvecem broju slucajeva) reprezentira ... njihovih je bogova mnogo i pretezno su iz domena gdje je on bio jak (ekomije dakle) pa reko ... mozda je on o tome divanio
-
odr0n
- Posts: 2082
- Joined: 29/07/2012 15:21
#275 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
sotonski planetarno opasni karcinom kakav imamo danas u obliku globalne pljacke koju vrse 200 porodica - bio ateist!
Iz jedne budalaštine (religija) u drugu (teorije zavjere), zamisli živjeti sa takvom konfuzijom u glavi kakvu vi imate, užas.
Iz jedne budalaštine (religija) u drugu (teorije zavjere), zamisli živjeti sa takvom konfuzijom u glavi kakvu vi imate, užas.