Forum Klix.ba

mneme wrote:

žulijan asanž wrote:

mneme wrote:Iskreno,meni je muka kad vidim kako funkcionise taj farmaceutski matketing. Dodje prestavnik neke tamo XX strane farm.firme, donese doktoru ugovor-npr.20 kutija nekog lijeka za 300 km. Onda taj isti ljekar ubjedjuje pacijente kako npr.Bosnalijekov lijek koji je na esencijalnoj listi nista ne valja, ali kako taj koji mu on preporucuje dize iz mrtvih.
Muka mi je od doktora koji pljackaju narod na taj nacin. Ako vec tvrdis da neki lijek ne valja-onda prijavi to agenciji za kvalitet i kontrolu lijekova, a ne pricaj suplju.Elem, na zalost-para vrti svugdje...

ja želim najbolje za svoje zdravlje. čisto sumnjam da bi mi doktorica koja me liječi 20 godina i u kućni je prijatelj, rekla radi svoje lične koristi da odem u apoteku i kupim lijek.

neko je spominjao trojnu terapiju koju sam radio tri puta u zadnjih 5 godina. prva dva puta sa bosnalijekovim antibioticima - bezuspješno!

treći put sa "stranim" antibioticima - vrlo uspješno.

ne znam kako ovo objašnjavaš? ustvari ta trojna terapija je pravo dobar indikator, jer ima mjerljiv rezultat.

Pazi, trojna terapija nije samo antibiotik(tj. antibiotici)-tu je jos i inhibitor protonske pumpe. Nije poenta ove price da ja branim Bosnalijek. Ija cu svom pacijentu promjeniti lijek koji ne valja nekim drugim. Ukoliko se taj lijek nije pokazao ucinkovitim kod veceg broja pacijenata (eto npr.5), ja cu isti taj lijek prijaviti agenciji. Poenta je da doktori masovno imaju dogovore sa raznim farmaceutskim tvrtkama, i da lijekove koji im nisu ucinkoviti ne prijavljuju.

nećemo spominjati imena lijekova, ali inhibitor protonske pumpe je pantoprazol i proizvodi se od strane jedne domaće firme pod imenom "x" i od jedne strane firme pod imenom "y".

taj vrlo popularni uvozni lijek, inhibitor protonske pumpe, je sigurno, sigurno, sigurno u mom slučaju učinkovitiji od ovog domaćeg (još uvijek ga uzimam). zar misliš da bih bio toliko lud da kupujem (i skupo plaćam) nešto što mogu dobiti besplatno, da stvarno ne osjetim razliku??

što se dva antibiotika tiče, siguran sam opet da su mi pomogli uvozni, jer opet ponavljam - rezultat trojne terapije je mjerljiv i u mom slučaju su nalazi rekli svoje.

žulijan asanž wrote:ok, situacija je sljedeća: imam zdravstvenih problema i određena mi je terapija. "na recept" mogu dobiti besplatno lijekove od bosnalijeka, proizvedene u BiH pod određenim nazivom.

doktorica tvrdi da taj isti jebeni lijek (potpuno isti sastav) od stranog proizvođača ima bolje efekte i da mi ipak preporučuje da ja to kupim (nije jeftino)...

e sad, može li meni neko ovdje objasniti kako je moguće da potpuno ista tvar (prema deklaraciji) u drugom pakovanju i sa drugim logotipom ima bolje djelovanje?

btw, ovo mi nije samo doktorica rekla, nego i apotekarka, a i dosta ljudi sa strane, tako da sam popizdio. ima li išta što mi možemo dobro napraviti? zašto bosnalijekov lijek ne valja u odnosu na isti od stranog proizvođača?

Prema zakonu, svaka kompanija koja proizvodi odredjeni lijek, nakon 5 godina tajnosti, mora u javnosti iznijeti sadrzaj odnosno sastav svog lijeka. Samim tim, ostali proizvodjaci imaju mogucnost da kopiraju taj isti lijek jer su im u tom trenutku poznate sve supstance. E sad nije isto da li se neke supstance proizvode u vlastitoj kompaniji, da li se nabavljaju od nekih poznatih farmaceutskih giganata ili se negdje nabavljaju u Aziji. Samim tim dolazi i do razlika u kvaliteti. To je vec neko i napisao. Sve se u sustini svodi na to....

žulijan asanž wrote:

mneme wrote:Iskreno,meni je muka kad vidim kako funkcionise taj farmaceutski matketing. Dodje prestavnik neke tamo XX strane farm.firme, donese doktoru ugovor-npr.20 kutija nekog lijeka za 300 km. Onda taj isti ljekar ubjedjuje pacijente kako npr.Bosnalijekov lijek koji je na esencijalnoj listi nista ne valja, ali kako taj koji mu on preporucuje dize iz mrtvih.
Muka mi je od doktora koji pljackaju narod na taj nacin. Ako vec tvrdis da neki lijek ne valja-onda prijavi to agenciji za kvalitet i kontrolu lijekova, a ne pricaj suplju.Elem, na zalost-para vrti svugdje...

ja želim najbolje za svoje zdravlje. čisto sumnjam da bi mi doktorica koja me liječi 20 godina i u kućni je prijatelj, rekla radi svoje lične koristi da odem u apoteku i kupim lijek.

neko je spominjao trojnu terapiju koju sam radio tri puta u zadnjih 5 godina. prva dva puta sa bosnalijekovim antibioticima - bezuspješno!

treći put sa "stranim" antibioticima - vrlo uspješno.

ne znam kako ovo objašnjavaš? ustvari ta trojna terapija je pravo dobar indikator, jer ima mjerljiv rezultat.

i ako ta tvoja doktorica koja te lijeci 20 godina, NE ZNA, nema odgovor il sta vec, kako mislis da ce ti ovdje potpuni anonimusi i ljudi koji u vecini slucajeva nemaju veze sa medicinom, da ti daju odgovor, koji ce tebe da zadovolji.

Jedan od velikih problema naseg zdravstvenog sistema upravo jeste to sto lijek na esencialnoj listi nije naveden pod generickim nazivom, vec su lijekovi navedeni pod njihovim "brend" nazivima.
Da je tako, ti bi imao mogucnost i pravo da biras izmedju dva lijeka sa istim aktivnim supstancama (ne znam ove farmaceutske izraze ), i ne bi morao placati ukoliko zelis lijek druge kompanije.

A ono sto je konkretno Bosnalijekov problem, za sto znam i s cim sam se susrela jeste, da usljed neisplativnosti (da sad ne ulazimo u pricu o tome) je jednostavno prekinuo proizvodnju lijeka koji je bio na esencijalnoj listi. Znaci, korisnici su dosli u situaciju da lijek se vise ne proizvodi, a osiguranje ne pokriva lijek iste generickog sastava (opet ne znam naziv) druge kompanije.
Ako nista, krajnje bezobrazno za jednu ozbiljnu kompaniju. Takve stvari se rade tako da se to cak i dvije godine unaprijed najavi, kako bi fond i korisnici mogli naci alternativu.

suncica24 wrote:Jedan od velikih problema naseg zdravstvenog sistema upravo jeste to sto lijek na esencialnoj listi nije naveden pod generickim nazivom, vec su lijekovi navedeni pod njihovim "brend" nazivima.
Da je tako, ti bi imao mogucnost i pravo da biras izmedju dva lijeka sa istim aktivnim supstancama (ne znam ove farmaceutske izraze ), i ne bi morao placati ukoliko zelis lijek druge kompanije.

A ono sto je konkretno Bosnalijekov problem, za sto znam i s cim sam se susrela jeste, da usljed neisplativnosti (da sad ne ulazimo u pricu o tome) je jednostavno prekinuo proizvodnju lijeka koji je bio na esencijalnoj listi. Znaci, korisnici su dosli u situaciju da lijek se vise ne proizvodi, a osiguranje ne pokriva lijek iste generickog sastava (opet ne znam naziv) druge kompanije.
Ako nista, krajnje bezobrazno za jednu ozbiljnu kompaniju. Takve stvari se rade tako da se to cak i dvije godine unaprijed najavi, kako bi fond i korisnici mogli naci alternativu.

Tu nije kriv Bosnalijek, već regulatorna tijela koja mu to dozvoljavaju. Morala bi se napraviti uredba da neko ko je uvršten na esencijalnu listu taj lijek mora proizvoditi određeno vrijeme od stavljanja u promet, odnosno da može prestati sa proizvodnjom tek dvije godine od najave. Bosnalijek samo koristi neuređenost sistema, kao i svi u lijepoj našoj BiH.

Postavljač teme je spomenuo trojnu terapiju. Koliko sam upućen, ona se koristi kod čira na želudcu, gastritisa i vjerovatno kod još nekih bolesti probavnog trakta.
Za navedene probleme je odlična biljka kunica/hajdučka trava. Fakat sam se zabezeknuo kako "popravi stvari".
Izvinjenje za skretanje sa teme.

žulijan asanž wrote:ok, situacija je sljedeća: imam zdravstvenih problema i određena mi je terapija. "na recept" mogu dobiti besplatno lijekove od bosnalijeka, proizvedene u BiH pod određenim nazivom.

doktorica tvrdi da taj isti jebeni lijek (potpuno isti sastav) od stranog proizvođača ima bolje efekte i da mi ipak preporučuje da ja to kupim (nije jeftino)...

e sad, može li meni neko ovdje objasniti kako je moguće da potpuno ista tvar (prema deklaraciji) u drugom pakovanju i sa drugim logotipom ima bolje djelovanje?

btw, ovo mi nije samo doktorica rekla, nego i apotekarka, a i dosta ljudi sa strane, tako da sam popizdio. ima li išta što mi možemo dobro napraviti? zašto bosnalijekov lijek ne valja u odnosu na isti od stranog proizvođača?

pomocne stvari nisu iste (vecina supstance u tvojoj tableti). pomocne supstance nekad mogu uticati na djelovanje lijeka (npr. da je noseca supstanca laktoza, a ti netolerantan na laktozu: nadutost i proljev->smanjeno djelovanje lijeka (torpediran iz tebe).
nekad (mada ovo...nije bas vjerovatno) se u lijeku (recimo ako je racemat) nalazi vise neaktivne ili manje aktivne komponente, od aktivne), a postupak kojim se ta firma koristi se lakse/brze/jeftinije dobija...i postize u tebi efekat, ali ne toliko jak kao originalna (cisca) supstanca...ma ovo mozes zanemariti.
a i hmm...lijek se smatra identicnim ako mu identicno djelovanje nastupa nakon identicnog vremena u okviru 70% od originalnog lijeka. onih 30% moze ciniti kod nekih ljudi razliku.
svaki covjek ima svoj metabolizam...80% ljudi ima normalan, 5-10%ima sporiji, do 7%ima spor, a 2-3%ljudi jako brz metabolizam...ali tako je i kad se radi o patentiranom lijeku...

ja bih uvijek isprobala (ako se radi o nekoj kronicnoj bolesti...npr. dijabetes 2 i na tabletama si...) ja bih isprobala sve proizvodjace i vodila dnevnik i onda koristila onaj koji (pridrzavajuci se uputa) najbolje podnosim.

Favistan (za stitnjacu), Nitroglicerol (srce/tlak) i eventualono Lodix (diuretik)

To su jedini lijekovi za koje ja znam, da su kvalitetni a da ih Bosnalijek proizvodi. Ostalo, vecina ljekara ce ti preporuciti uvozni lijek, slicnog sastava, ali kvalitetniji. Enap H umjesto Lopril H, Isoptin umjesto Bosoptin, Aspirin umjesto Bospirin, i tako dalje. Jednostavno, uvozni su kvalitetniji.

Za Favistan znam da se koristi cak po evropskim klinikama, jer je kvalitetan. Ali vecina Bosnalijekovih lijekova nisu kvalitetni.

U skladu sa strucnim kadrom doticne firme.

pemanapemani wrote:Postavljač teme je spomenuo trojnu terapiju. Koliko sam upućen, ona se koristi kod čira na želudcu, gastritisa i vjerovatno kod još nekih bolesti probavnog trakta.
Za navedene probleme je odlična biljka kunica/hajdučka trava. Fakat sam se zabezeknuo kako "popravi stvari".
Izvinjenje za skretanje sa teme.

Da se i ja nadovezem, nemam problema sa zelucem, ali sam cula od bliskih osoba da ima neka apoteka u kiseljaku u nekom zanatskom centru gdje se prodaje neki pripravak, od kojeg sve bude kao rukom odneseno, pa ako je ko voljan i treba mu, nije na odmet raspitati se i probati.

slobodni armirach wrote:

žulijan asanž wrote:

mneme wrote:Iskreno,meni je muka kad vidim kako funkcionise taj farmaceutski matketing. Dodje prestavnik neke tamo XX strane farm.firme, donese doktoru ugovor-npr.20 kutija nekog lijeka za 300 km. Onda taj isti ljekar ubjedjuje pacijente kako npr.Bosnalijekov lijek koji je na esencijalnoj listi nista ne valja, ali kako taj koji mu on preporucuje dize iz mrtvih.
Muka mi je od doktora koji pljackaju narod na taj nacin. Ako vec tvrdis da neki lijek ne valja-onda prijavi to agenciji za kvalitet i kontrolu lijekova, a ne pricaj suplju.Elem, na zalost-para vrti svugdje...

ja želim najbolje za svoje zdravlje. čisto sumnjam da bi mi doktorica koja me liječi 20 godina i u kućni je prijatelj, rekla radi svoje lične koristi da odem u apoteku i kupim lijek.

neko je spominjao trojnu terapiju koju sam radio tri puta u zadnjih 5 godina. prva dva puta sa bosnalijekovim antibioticima - bezuspješno!

treći put sa "stranim" antibioticima - vrlo uspješno.

ne znam kako ovo objašnjavaš? ustvari ta trojna terapija je pravo dobar indikator, jer ima mjerljiv rezultat.

i ako ta tvoja doktorica koja te lijeci 20 godina, NE ZNA, nema odgovor il sta vec, kako mislis da ce ti ovdje potpuni anonimusi i ljudi koji u vecini slucajeva nemaju veze sa medicinom, da ti daju odgovor, koji ce tebe da zadovolji.

ko je rekao da moja doktorica ne zna? jednostavno je rekla da ona misli da je bolje da kupim strani lijek jer ima bolje efekte i učinkovitost. nisam je pitao isto kao što ni automehaničara ne pitam puno, dam mu ključ i on radi. vjerujem mu i do sad me nije iznevjerio. nije me iznevjerila ni doktorica.

temu sam postavio na forum zato što je vrlo aktuelna. imamo centar za istraživačko novinarstvo i mislim da bi se i oni mogli time pozabaviti.

ne očekujem odgovor od forumaša, ali lična iskustva definitivno mogu očekivati. takođe, zašto misliš da se i na forumu ne može pojaviti neko iz farmaceutske industrije ko zaista zna odgovore na ova moja pitanja?

Dokazano iz prve ruke:
Xiclav - Bosnalijekov u odnosu na Amoxiklav - slovenacki, slabije djeluje i izaziva stomacne probleme. Prvi ide na recept, drugi se placa puna cijena. Meni se doktorica cudila u smislu "pa ako vec hoces da placas..." kad sam trazila recept za slovenacki proizvod.
U apoteci sam sa farmaceutkinjom poredila sastav - potpuno isti ali djelovanje - nidje veze...

Farmaceutska industrija je industrija sa jednom od najvecih marzi! I uvijek ce i biti, jer svako zeli biti zdrav pa ce uvijek (kad je u mogucnosti) placati visoku cijenu za medikamente. Ne znam kako rade ti farmaceutski zastupnici i na koji nacin plasiraju proizvode, ali takodjer trebate biti svjesni jos jedne cinjenice. Proizvodi koji se proizvode u EU i plasiraju na trziste BiH nisu isti koji se plasiraju na trziste EU. Evo konkretan primjer: lijek zofran, prozvodjac glaxo. Pakvanje za BiH izgleda drugacije u odnosu na pakovanje u Njemackoj. Aktivna supstanca je ista, naravno....ali ko zna odakle je dosla ona koju koriste za proizvodnju lijekova za nase trziste? ( da se razumijemoi u prehrambenoj industriji je ista stvar).

Zulijan asanz, ja bih ti savjetovala da se ne uzdas slijepo u svog ljekara koliko god ona bila prijatelj itd...necu generalizirati ali ja imam jako losa iskustva i sa tim velikim prijateljima - ljekarima...evo banalan primjer: dobila antibiotike da pijem i to xiclav 625...kazem doktorici da me zeludac boli od antibiotike i ima li nesto da bih mogla uzimati uz to...ona meni, ma jok...pretrpi se i proci ce to...jedan dan sam izdrzala, drugi dan sam uklljucila pantoprazol 20 mg i bila rahat do kraja terapije...imala sam i daleko gorih iskustava, ali ne bih sad o tome...to je vec druga tema...

Vrlo jednostavno 1=1 nije 1=1. Da pojasnim i ovo nije samo sa ljekovima nego i hrana itd... znači ono na papiru pisu samo osnovni sastojci medjutim svaki projizvodjac dodaje svoje X sastojke i oni cine razliku. Ili jos jednostavnije deset domacica napravi sniclu kod svake je drugacija svaka drugacije soli biberi itd... tako kad pogledas dosta stvari za jesti ima identicne sastave a drugacij ukus tako i ljekovi.Znaci ti vidis osnovne sastojke odes nabavis sebi i smutis sam sebi ljek haha malo sutra sve je u sastojku X.

dedi wrote:Vrlo jednostavno 1=1 nije 1=1. Da pojasnim i ovo nije samo sa ljekovima nego i hrana itd... znači ono na papiru pisu samo osnovni sastojci medjutim svaki projizvodjac dodaje svoje X sastojke i oni cine razliku. Ili jos jednostavnije deset domacica napravi sniclu kod svake je drugacija svaka drugacije soli biberi itd... tako kad pogledas dosta stvari za jesti ima identicne sastave a drugacij ukus tako i ljekovi.Znaci ti vidis osnovne sastojke odes nabavis sebi i smutis sam sebi ljek haha malo sutra sve je u sastojku X.

kad su lijekovi u pitanju ne može postojati sastojak x

sve mora biti transparentno jer je ta oblast zakonski regulisana

Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

SaMaster wrote:
Prema zakonu, svaka kompanija koja proizvodi odredjeni lijek, nakon 5 godina tajnosti, mora u javnosti iznijeti sadrzaj odnosno sastav svog lijeka. ....

Prema kojem je ovo zakonu molim te? Možeš li navesti član i citirati?

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

Aditiv nije lijek i on ne lijeci. Aditiv je, kao sto mu samo ime kaze - dodatak. Npr. poboljsivac okusa koji se stavlja u djecije sirupe. Mozes ti dodati okus jagode ili maline, lijek je bitan., on lijeci ili ne. Nema razlike izmedju domacih lijekova i istih takvih uvoznih. Ne postoji alergija na Bosnalijekov penicilin, a da nema na npr. Plivin. Ako si alergican na penicilin, ne smijes ga koristiti bez obzira ko ga pravi. Bajka ili urbani mit je i naklapanje o preciscenosti supstance. Ciscenje supstance od cega? Pijeska? Blata? Neko je spomenuo Bosnalijekov Lopril da nevalja i da se zato pacijentima daje Enap. Lopril je hemijski lizinopril (najcesce propisivani lijek protiv visokog pritiska, kod nas i u svijetu) i prave ga i drugi proizvodjaci, Skopryl (Alkaloid), Iruzid (Farmavita), Vitopril (mislim da je Pliva) i on je hemijski to sto jeste kod svih proizvodjaca. To je ta formula i tu nema ociscen i neociscen. Ako pojedinim ljudima lizinopril ne djeluje ili nedovoljno djeluje ili ako imaju suh kasalj (sto zna biti posljedica koristenja lizinoprila), onda se cesto predje na Enap (enalapril), koji je takodje dobar lijek i slican je po hemijskom sastavu sa lizinoprilom. To je sva filozofija. Nema tu nikakvih zavjera i lobija i slicnih naklapanja. Da ima kakvih zavjera, onda na trzistu (govorim o kantonu Sa) ne bi ni bilo toliko hemijski istih lijekova od stranih proizvodjaca, tj izbora. Najjaci bi poklopio cijelo trziste, a ne da se svi nadju na listi besplatnih lijekova.

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

Aditiv nije lijek i on ne lijeci. Aditiv je, kao sto mu samo ime kaze - dodatak. Npr. poboljsivac okusa koji se stavlja u djecije sirupe. Mozes ti dodati okus jagode ili maline, lijek je bitan., on lijeci ili ne. Nema razlike izmedju domacih lijekova i istih takvih uvoznih. Ne postoji alergija na Bosnalijekov penicilin, a da nema na npr. Plivin. Ako si alergican na penicilin, ne smijes ga koristiti bez obzira ko ga pravi. Bajka ili urbani mit je i naklapanje o preciscenosti supstance. Ciscenje supstance od cega? Pijeska? Blata? Neko je spomenuo Bosnalijekov Lopril da nevalja i da se zato pacijentima daje Enap. Lopril je hemijski lizinopril (najcesce propisivani lijek protiv visokog pritiska, kod nas i u svijetu) i prave ga i drugi proizvodjaci, Skopryl (Alkaloid), Iruzid (Farmavita), Vitopril (mislim da je Pliva) i on je hemijski to sto jeste kod svih proizvodjaca. To je ta formula i tu nema ociscen i neociscen. Ako pojedinim ljudima lizinopril ne djeluje ili nedovoljno djeluje ili ako imaju suh kasalj (sto zna biti posljedica koristenja lizinoprila), onda se cesto predje na Enap (enalapril), koji je takodje dobar lijek i slican je po hemijskom sastavu sa lizinoprilom. To je sva filozofija. Nema tu nikakvih zavjera i lobija i slicnih naklapanja. Da ima kakvih zavjera, onda na trzistu (govorim o kantonu Sa) ne bi ni bilo toliko hemijski istih lijekova od stranih proizvodjaca, tj izbora. Najjaci bi poklopio cijelo trziste, a ne da se svi nadju na listi besplatnih lijekova.

moze se desiti da je pomocna tvar laktoza, (pomocne tvari nisu strogo odredjene u generickom preparatu), a da je pacijent netolerantan na laktozu...eto mucnine, proljeva, povracanja, nadutosti...
to ne znaci da lijek ne djeluje (kod ljudi koji podnose laktozu djeluje koliko i onaj prvi, originalni).
genericki lijekovi nekad budu i "bolji" u smislu primjene (lakse se pola/cetvrta tableta, umjesto laktoze druga pomocna tvar, koju veci broj ljudi bolje podnosi, ukusniji sirup za djecu i slicno)...samo je jeftiniji jer se najskuplja faza (razvoj i ispitivanja lijeka)preskace.
uvijek bih probala sa najjeftinijim, i prema potrebi, prelazila na skuplje.

ovo sa razlicitim pakovanjima...desi se da naziv lijeka u jednoj zemlji jako cudno zvuci na jeziku druge zemlje, ima drugo-lose znacenje...onda se promijeni, ali dok je proizvodjac isti-i lijek je isti. iste ploce tableta idu na dvije razlicite trake u kojima se pakuju u dva razlicita pakovanja, za dva trzista. nekad je pakovanje identicno- samo jezik razlicit.
nekad jedna firma ima kcerku firmu u drugoj zemlji i ta kcerka firma po istom receptu (imaju licencu) pravi lijek. kcerka firma mora postovati zakon zemlje u kojoj radi i zakon zemlje u koju izvozi (ako izvozi). tu pomocne tvari mogu varirati, ali moraju biti navedene u informacijama uz lijek.

marze na lijekove su relativno malene u odnosu na marze za OTC proizvode (bez recepta)...razne dodatke prehrani i alternativne produkte: proizvodnja je relativno jeftina, nema dugotrajnog razvoja i ispitivanja, a potraznja velika. zato apoteke nekad vise lice na skuplje parfimerije i bio-prodavnice.

stvar je u nabavci sirovina za preparaciju ljekova, bosnaljek uvozi slabije sirovine sa istoka da bi bio konkurentan sa cijenom, ne kažem da su te sirovine loše vec samo da su slabije od nekih drugih farmaceutskih firmi koji svoje sirovine nabavljaju na zapadu, tako su bar meni objasnili ovi neki farmaceuti...e sada da li je to stvarno tako ja vjerujem da jeste, jer cjenovno vidiš razliku a evo i u komentarima vidim kažu raja da Xiclav bosnaljekov nije dobar, meni se isto slicno desilo, popio turu bosnaljekovih antibiotika i ništa, bez ikakve promjene, onda dobio druge neke strane i za 7 dana ko nov...

Ja znam da sam dobio gnojnu anginu prvi put u Austriji i mislio da ću umrijeti, otišao doktoru,ovaj me pogledao, nasmijao se i dao mi recept što je se ispostavilo da su neke tri tabletice za tri dana. Kontam hoću da umrem, a ovaj mi daje tri tabletice. Popijem jednu i do kraja dana kao nov, nisam mogao vjerovati. Popijem i druge dvije za nedaj bože. (kud ne zapamti kako su se zvale tablete)

U Bosni dobijem gnojnu anginu i sav sretam odem doktoru u dom zdravlja da me popravi. Da on meni te neke Bosna lijekove tablete po tri svaki dan. Kontam šta je sad ovo i boga mi sa njima jedva preživim 14 dana muke bolova i bolovanja.

alibegoa wrote:Ja znam da sam dobio gnojnu anginu prvi put u Austriji i mislio da ću umrijeti, otišao doktoru,ovaj me pogledao, nasmijao se i dao mi recept što je se ispostavilo da su neke tri tabletice za tri dana. Kontam hoću da umrem, a ovaj mi daje tri tabletice. Popijem jednu i do kraja dana kao nov, nisam mogao vjerovati. Popijem i druge dvije za nedaj bože. (kud ne zapamti kako su se zvale tablete)

U Bosni dobijem gnojnu anginu i sav sretam odem doktoru u dom zdravlja da me popravi. Da on meni te neke Bosna lijekove tablete po tri svaki dan. Kontam šta je sad ovo i boga mi sa njima jedva preživim 14 dana muke bolova i bolovanja.

Pokušaj saznati koji je naziv tih tableta, ima nas u familiji sa anginama...

dedi wrote:Zakonski je isto tako definisano i da firme mogu stititi svoj proizvod patent izum i u tome je fazon svi oni dodaju adetive od ljekova hrane pa nadalje adetivi moraju biti odobreni ali ne i prikazani koji ili koliko to ti je upravo X.

Ne funkcionišu patenti na taj način, negi upravo obrnuto. Prilikom patentiranja sve informacije vezane za patent postaju dostupne javnosti. Stvar sa patentom je upravo da osoba stručna u toj oblasti može u potpunosti napraviti isti proizvod prateći informacije iz patenta.

alibegoa wrote:Ja znam da sam dobio gnojnu anginu prvi put u Austriji i mislio da ću umrijeti, otišao doktoru,ovaj me pogledao, nasmijao se i dao mi recept što je se ispostavilo da su neke tri tabletice za tri dana. Kontam hoću da umrem, a ovaj mi daje tri tabletice. Popijem jednu i do kraja dana kao nov, nisam mogao vjerovati. Popijem i druge dvije za nedaj bože. (kud ne zapamti kako su se zvale tablete)

U Bosni dobijem gnojnu anginu i sav sretam odem doktoru u dom zdravlja da me popravi. Da on meni te neke Bosna lijekove tablete po tri svaki dan. Kontam šta je sad ovo i boga mi sa njima jedva preživim 14 dana muke bolova i bolovanja.

Mozda ti je Austrijanac slozio Sumamed (tri tablete pakovanje).