Pomoc racunovodje!!!

[alys]

Nisam kazao pogrešno, već mislim da je pogrešno.
Ali ovo je generalno naš problem. Razmišljamo o konsekvencama kada se nešto uradi.
Ukoliko ne postoji Force Maejure nikada ne bih isknjižavao srušenu zgradu u ovom konkretnom slučaju, već zgradu koja je postojala. Činom rušenja njena vrijednost se smanjila pa taman da je bila od ćerpića. E tu dolazi do problema, zar ne?
Mislim da je Ricken dao pravilan odgovor. Ali opet ono “Ako je”. A ako nije?

[forumaš2011]

Zanima me način knjiženja kod slijedeće situacije: Zagrada srušena napravljena nova na njenom mjestu, a obe se vode kao osnovno sredstvo i na njih se razmjerno obračunava amortizacija već godinam. Došlo vrijeme da sa srede stalna sredstva a ja nisam sigurna koji je ispravan način da to odradim jer su velike cifre u pitanju. pomoć

- što se tiče nove zgrade trebalo je samo knjižiti fakture koje se odnose na izgradnju na konto "investicije u toku", kad je izgradnja gotova sa investicija se prenosi na građevine (uz odluku) i počne se obračunavat amortizacija, to je standardno. Imaš pravo odbit PDV (ali provjeri čini mi se da ima uslov da ćeš koristiti zgardu u vlastite svrhe određen broj godina)
- što se tiče stare zgrade ima malo informacija.
- ako je ta zgrada sad srušena napravi se zapisnik (ili neki drugi dokument koji će potvrdit da zgrade više nema) i uz odluku se isknjiži iz poslovnih knjiga, ako je vrijednost zgrade nula samo se isknjiži s građevina a kontra konto ispravke vrijednosti, ako ima neku vrijednost (razlika između nabavne i ispravke vrijednosti) ona tereti troškove za taj period i smanjit će dobit,
- ako je zgrada srušena recimo prošle godine a amortizacija se nastavila obračunavati tu je napravljena greška, jer nije isknjižena zgrada i troškovi su podcijenjeni, ako je ta greška značajna za preduzeće trebalo bi izvršiti ispravku finansijkih izvještaja od prošle godine, a ako nije značajna onda knjižiti na greške iz ranijih godina.

Ima više načina kako to riješit, ja bi ovako. Bilo kako da riješiš bitno je da odbraniš stav kada te posjeti inspekcija iz PU zbog poreza na dobit.

[convict]

@forumaš2011 Vidim da si se registrovao radi ovog posta, respect! Nadam se da ćemo nastaviti razmjenjivati iskustva po pitanjima računovodstva/poreza. Sretno!

[JOSIPICA]

Zanima me način knjiženja kod slijedeće situacije: Zagrada srušena napravljena nova na njenom mjestu, a obe se vode kao osnovno sredstvo i na njih se razmjerno obračunava amortizacija već godinam. Došlo vrijeme da sa srede stalna sredstva a ja nisam sigurna koji je ispravan način da to odradim jer su velike cifre u pitanju. pomoć

- što se tiče nove zgrade trebalo je samo knjižiti fakture koje se odnose na izgradnju na konto "investicije u toku", kad je izgradnja gotova sa investicija se prenosi na građevine (uz odluku) i počne se obračunavat amortizacija, to je standardno. Imaš pravo odbit PDV (ali provjeri čini mi se da ima uslov da ćeš koristiti zgardu u vlastite svrhe određen broj godina)
- što se tiče stare zgrade ima malo informacija.
- ako je ta zgrada sad srušena napravi se zapisnik (ili neki drugi dokument koji će potvrdit da zgrade više nema) i uz odluku se isknjiži iz poslovnih knjiga, ako je vrijednost zgrade nula samo se isknjiži s građevina a kontra konto ispravke vrijednosti, ako ima neku vrijednost (razlika između nabavne i ispravke vrijednosti) ona tereti troškove za taj period i smanjit će dobit,
- ako je zgrada srušena recimo prošle godine a amortizacija se nastavila obračunavati tu je napravljena greška, jer nije isknjižena zgrada i troškovi su podcijenjeni, ako je ta greška značajna za preduzeće trebalo bi izvršiti ispravku finansijkih izvještaja od prošle godine, a ako nije značajna onda knjižiti na greške iz ranijih godina.

Ima više načina kako to riješit, ja bi ovako. Bilo kako da riješiš bitno je da odbraniš stav kada te posjeti inspekcija iz PU zbog poreza na dobit.

Zgrada je srušena 2000. Tužno ali istinito i napravljena nova na njenom mjestu.Normalno je obračunata amortizacija sve godine na obe zgrade. Nikad niko nije pitao niti šta poduzimao sve do sad... i sad je moram to nekako riješiti.

[forumaš2011]

Zanima me način knjiženja kod slijedeće situacije: Zagrada srušena napravljena nova na njenom mjestu, a obe se vode kao osnovno sredstvo i na njih se razmjerno obračunava amortizacija već godinam. Došlo vrijeme da sa srede stalna sredstva a ja nisam sigurna koji je ispravan način da to odradim jer su velike cifre u pitanju. pomoć

- što se tiče nove zgrade trebalo je samo knjižiti fakture koje se odnose na izgradnju na konto "investicije u toku", kad je izgradnja gotova sa investicija se prenosi na građevine (uz odluku) i počne se obračunavat amortizacija, to je standardno. Imaš pravo odbit PDV (ali provjeri čini mi se da ima uslov da ćeš koristiti zgardu u vlastite svrhe određen broj godina)
- što se tiče stare zgrade ima malo informacija.
- ako je ta zgrada sad srušena napravi se zapisnik (ili neki drugi dokument koji će potvrdit da zgrade više nema) i uz odluku se isknjiži iz poslovnih knjiga, ako je vrijednost zgrade nula samo se isknjiži s građevina a kontra konto ispravke vrijednosti, ako ima neku vrijednost (razlika između nabavne i ispravke vrijednosti) ona tereti troškove za taj period i smanjit će dobit,
- ako je zgrada srušena recimo prošle godine a amortizacija se nastavila obračunavati tu je napravljena greška, jer nije isknjižena zgrada i troškovi su podcijenjeni, ako je ta greška značajna za preduzeće trebalo bi izvršiti ispravku finansijkih izvještaja od prošle godine, a ako nije značajna onda knjižiti na greške iz ranijih godina.

Ima više načina kako to riješit, ja bi ovako. Bilo kako da riješiš bitno je da odbraniš stav kada te posjeti inspekcija iz PU zbog poreza na dobit.

Zgrada je srušena 2000. Tužno ali istinito i napravljena nova na njenom mjestu.Normalno je obračunata amortizacija sve godine na obe zgrade. Nikad niko nije pitao niti šta poduzimao sve do sad... i sad je moram to nekako riješiti.

Izgleda da finasijski rezultat nije puno sikiro vlasnika, iako je mala stopa amortizacije na zgrade finansijski izvještaji nisu bili fer izkazani. Tebi bi problem mogla pravit porezna uprava, naravno ako primjete, jer poslije 2000-te ste precijenili troškove i samim time smanjili poreznu osnovicu, pa bi se oni mogli vratit nazad 5 godina pa pisat kazne zbog manje prijavljene porezne osnovice, i plus vam na sve to obračunat kamate.
Bilo bi pametno da potražiš savjet u nekom savjetodavnom servisu.

[LeKo]

Što se tiče modela isknjižavanja kolege su već dale konstruktivne prijedloge, ja ću se malo okrenuti poreskom dijelu, inspekcija bi trebalo već da je bila, od 2000-te je prošlo 11 godina, šta su konstatovali? Ako nisu bili, prijedlog bi bio da u poreskom bilansu RB. 19 za ovu godinu kao poreski nedopustiv rashod navedeš kompletnu amortizaciju obračunatu na srušenu zgradu (za period koji nije bio predmetom inspekcijskog nadzora), na taj način je riješeno pitanje eventualnih kazni (jer je obveznik prije nego inspektor uočio grešku) i dodatno utvrđivanje obaveze po osnovu poreza na dobit za dati propust, ostaje samo mogućnost obračunavanja zatezne kamate od dana rušenja objekta (prestanak prava na obračun amortizacije) do dana podnošenja poreskog bilansa za 2011.g. tada će se obaveza smatrati izmirenom za iznos poreski nepriznatog troška (amortizacije). Zateznu kamatu ti nemoj obračunavati i uknjižavati kao obavezu jer obaveza (još) nije utvrđena od strane inspekcijskog organa.

[enx]

Što se tiče modela isknjižavanja kolege su već dale konstruktivne prijedloge, ja ću se malo okrenuti poreskom dijelu, inspekcija bi trebalo već da je bila, od 2000-te je prošlo 11 godina, šta su konstatovali? Ako nisu bili, prijedlog bi bio da u poreskom bilansu RB. 19 za ovu godinu kao poreski nedopustiv rashod navedeš kompletnu amortizaciju obračunatu na srušenu zgradu (za period koji nije bio predmetom inspekcijskog nadzora), na taj način je riješeno pitanje eventualnih kazni (jer je obveznik prije nego inspektor uočio grešku) i dodatno utvrđivanje obaveze po osnovu poreza na dobit za dati propust, ostaje samo mogućnost obračunavanja zatezne kamate od dana rušenja objekta (prestanak prava na obračun amortizacije) do dana podnošenja poreskog bilansa za 2011.g. tada će se obaveza smatrati izmirenom za iznos poreski nepriznatog troška (amortizacije). Zateznu kamatu ti nemoj obračunavati i uknjižavati kao obavezu jer obaveza (još) nije utvrđena od strane inspekcijskog organa.

Ovo ti je pravilno tumačenja i još sve to zapisnikom komisije za popis uredno konstatuj i donesite odluku. I ti si tu čista, a i vlasnik ako mu je stalo da se to riješi.

[convict]

Novi dan, nova dilema.

Kod uvoza robe za poznatog kupca (prodaja robe u tranzitu), da li je potrebno evidentirati ulaz na skladište i izlaz na skladište ako je roba direktno isporučena od našeg dobavljača našem kupcu. Nekako po navici radim ovako i mislio sam da je negdje propisana ova obaveza, ali u Reviconovom priručniku za primjenu kontnog okvira sam pročitao da je to nepotrebno. Šta vi mislite?

[enx]

Novi dan, nova dilema.

Kod uvoza robe za poznatog kupca (prodaja robe u tranzitu), da li je potrebno evidentirati ulaz na skladište i izlaz na skladište ako je roba direktno isporučena od našeg dobavljača našem kupcu. Nekako po navici radim ovako i mislio sam da je negdje propisana ova obaveza, ali u Reviconovom priručniku za primjenu kontnog okvira sam pročitao da je to nepotrebno. Šta vi mislite?

Mislim da trebaš evidentirati ukoliko imaš korist od toga,
odnekud imam ovo u računovodstvu sorry što ne znam odakle mi to možda sa nekog seminara, ali mislim da je ispravno:
"računovodstveno evidentiranje kupovine i prodaje robe mora se raditi prema poslovnim događajima kako nastaju. Bez obzira što roba u tranzitu ne dolazi fizički na skladište kupca, u računovodstvu je potrebno evidentirati nabavku i prodaju robe. Iako se roba ne zadržava u skladištu i nećemo je voditi na zalihama, moramo utvrditi trošak nabavke robe,i primijeniti MRS 2.-Zalihe koji zahtijevaju da u trošak robe uključimo sve troškove nabave, i druge troškove koji su nastali do trenutka dovođenja zaliha na lokaciju."
Pošto se radi o kupovini robe radi dalje prodaje, mislim da moraš primjeniti ovaj standard MRS 2., osim za vrednovanje robe, ali ga svakako moraš provući kroz zalihe.

[LeKo]

Novi dan, nova dilema.

Kod uvoza robe za poznatog kupca (prodaja robe u tranzitu), da li je potrebno evidentirati ulaz na skladište i izlaz na skladište ako je roba direktno isporučena od našeg dobavljača našem kupcu. Nekako po navici radim ovako i mislio sam da je negdje propisana ova obaveza, ali u Reviconovom priručniku za primjenu kontnog okvira sam pročitao da je to nepotrebno. Šta vi mislite?

Mislim da trebaš evidentirati ukoliko imaš korist od toga,
odnekud imam ovo u računovodstvu sorry što ne znam odakle mi to možda sa nekog seminara, ali mislim da je ispravno:
"računovodstveno evidentiranje kupovine i prodaje robe mora se raditi prema poslovnim događajima kako nastaju. Bez obzira što roba u tranzitu ne dolazi fizički na skladište kupca, u računovodstvu je potrebno evidentirati nabavku i prodaju robe. Iako se roba ne zadržava u skladištu i nećemo je voditi na zalihama, moramo utvrditi trošak nabavke robe,i primijeniti MRS 2.-Zalihe koji zahtijevaju da u trošak robe uključimo sve troškove nabave, i druge troškove koji su nastali do trenutka dovođenja zaliha na lokaciju."
Pošto se radi o kupovini robe radi dalje prodaje, mislim da moraš primjeniti ovaj standard MRS 2., osim za vrednovanje robe, ali ga svakako moraš provući kroz zalihe.

Dijelim mišljenje.

[convict]

Hvala kolege, znači nastavljam kao i dosad

[žuta]

Zanima me način knjiženja kod slijedeće situacije: Zagrada srušena napravljena nova na njenom mjestu, a obe se vode kao osnovno sredstvo i na njih se razmjerno obračunava amortizacija već godinam. Došlo vrijeme da sa srede stalna sredstva a ja nisam sigurna koji je ispravan način da to odradim jer su velike cifre u pitanju. pomoć

Ovako, ja sam jos mlada racunovodjica i jos uz to nediplomirana ali mislim da bi trebala rashodovati staru zgradu, popratiti to zapisnikom ili odlukom direktora o rashodovanju, priloziti kao neki dokaz da zgrada vise ne postoji..

Prilikom izgradnje nove zgrade nadam se da si sve troskove knjizila na konto: ulaganje u gradjevine, odnosno konto 0251 investicije u toku gradjevinski objekti, naravno uz odbitni ulazni pdv i odobrenje dobavljača...

ukoliko je zgrada zavrsena ukupne iznose sa tog konta ulaganja prenosis na odgovarajuce konto osnovnog sredstva sa sintetike 021, zatvaras konto ulaganja i unosi osnovno sredstvo u regostar i pocinjes sa obracunom amortizacije sa danom aktiviranja.

Nadam se da sam pomogla ,a ako neko misli da ne treba ovako, bilo bi mi drago da se naucim

PRVA STVAR ISKNJIŽITI staru zgradu na način da stvarna vrijednost zgrade se knjži na 025 tj sadašnja-ispravka =stvarna
sve dalje troškove od uzgradnje ,troškova sve papirologije taxe dozvole ...knjižiti na 025 na pripremu tek kad zgrada bude spremna za upotrebu tj dobije dozvole i tehnički prijem sa zapisnikom prebacuješ kompletnu vrijednost na 022 sa odgovarajučom stopom i onda radiš amortizaciju tj amort.teče od dana puštanja zgrade u upotrebu

[žuta]

i još kad isknjižiš staruz zgradu nema više amortizacuje

[žuta]

Mislila sam pomoć oko načina isknjižavanja te stare zgrade, da li ide preko kapitala ili direktno na rashode. Tebi u svakom slučaju hvala... Valjda će se naći kakva dobra duša da mi da pojašnjenje

Mora ići kroz bilans uspjeha! Pogledaj MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema.

D - IV stalnih sredstava (za iznos akumulirane amortizacije do dana isknjiženja)
D - rashodi po osnovu otpisa stalnih sredstava (razlika između nabavne vrijednosti i akumulirane smortizacije)
P - stalna sredstva (iznos nabavne vrijednosti srušene zgrade)

Hvala na odgovoru tako ću i da uradim,, imam još neke opreme koju ću na isti način rashodovati.

D-rashod nema rashoda već 025 provjereno knjižila već te slučajeve čak i vrjednost rušenja i čiščenja terena ide u vrijednost nove zgrade

[žuta]

ako si prikazala više amortizacije u prošlim godinama to treba preknjižit na prihodu ovoj godini

[rebus]

ako si prikazala više amortizacije u prošlim godinama to treba preknjižit na prihodu ovoj godini

Briši ovo, može neko prihvatiti za ozbiljno.

[Ricken]

Novi dan, nova dilema.

Kod uvoza robe za poznatog kupca (prodaja robe u tranzitu), da li je potrebno evidentirati ulaz na skladište i izlaz na skladište ako je roba direktno isporučena od našeg dobavljača našem kupcu. Nekako po navici radim ovako i mislio sam da je negdje propisana ova obaveza, ali u Reviconovom priručniku za primjenu kontnog okvira sam pročitao da je to nepotrebno. Šta vi mislite?

Ako je roba prodata u tranzitu znači da nije bilo ulaza na skladište, pa samim tim nemaš potrebu niti evidentirati ulaz u skladište. Inače u praksi sam se često sretao sa tranzitom i nikada do sada nije bila praksa zaduživati skladište pa odmah razduživati.

[Ricken]

Zanima me način knjiženja kod slijedeće situacije: Zagrada srušena napravljena nova na njenom mjestu, a obe se vode kao osnovno sredstvo i na njih se razmjerno obračunava amortizacija već godinam. Došlo vrijeme da sa srede stalna sredstva a ja nisam sigurna koji je ispravan način da to odradim jer su velike cifre u pitanju. pomoć

- što se tiče nove zgrade trebalo je samo knjižiti fakture koje se odnose na izgradnju na konto "investicije u toku", kad je izgradnja gotova sa investicija se prenosi na građevine (uz odluku) i počne se obračunavat amortizacija, to je standardno. Imaš pravo odbit PDV (ali provjeri čini mi se da ima uslov da ćeš koristiti zgardu u vlastite svrhe određen broj godina)
- što se tiče stare zgrade ima malo informacija.
- ako je ta zgrada sad srušena napravi se zapisnik (ili neki drugi dokument koji će potvrdit da zgrade više nema) i uz odluku se isknjiži iz poslovnih knjiga, ako je vrijednost zgrade nula samo se isknjiži s građevina a kontra konto ispravke vrijednosti, ako ima neku vrijednost (razlika između nabavne i ispravke vrijednosti) ona tereti troškove za taj period i smanjit će dobit,
- ako je zgrada srušena recimo prošle godine a amortizacija se nastavila obračunavati tu je napravljena greška, jer nije isknjižena zgrada i troškovi su podcijenjeni, ako je ta greška značajna za preduzeće trebalo bi izvršiti ispravku finansijkih izvještaja od prošle godine, a ako nije značajna onda knjižiti na greške iz ranijih godina.

Ima više načina kako to riješit, ja bi ovako. Bilo kako da riješiš bitno je da odbraniš stav kada te posjeti inspekcija iz PU zbog poreza na dobit.

Zgrada je srušena 2000. Tužno ali istinito i napravljena nova na njenom mjestu.Normalno je obračunata amortizacija sve godine na obe zgrade. Nikad niko nije pitao niti šta poduzimao sve do sad... i sad je moram to nekako riješiti.

Pazi za greške koje su napravljene u predhodnim godinama treba primjeniti MRS 8, Računovodstvene politike, procjene i greške, i u skladu sa njim postupati sa greškom predhodni godina, a on nalaže da se isprave svi izvještaji od momenta nastanka greške, ukoliko je to moguće ili od datuma kada je primjenjivo. Ukoliko se nije moguće vratiti u predhodne periode, ispravku greške je moguće uraditi preko zadržanih zarada (odnosno akumuliranih gubitaka).
Što se tiče poreznog aspekta očigledno da vlasnik nije bio pretjerano zaintereisan je je sebe na ovaj način doveo u nepovoljniji položaj ili je to uradio sa namjerom jer nije imao dobiti pa sada želi iskoristiti skrivene rashode. Postavlja se pitanje s obzirom da se porezni gubici mogu prenositi 5 godina, da li bi mu poreska ovo priznala kao dopustivi rashod u tekućoj godini. Ali za neki ozbiljniji odgovor treba zbati situaciju. 10 godina ispravljanja izvještaja nije malo, pa stoga stretno.

[Ricken]

Nisam kazao pogrešno, već mislim da je pogrešno.
Ali ovo je generalno naš problem. Razmišljamo o konsekvencama kada se nešto uradi.
Ukoliko ne postoji Force Maejure nikada ne bih isknjižavao srušenu zgradu u ovom konkretnom slučaju, već zgradu koja je postojala. Činom rušenja njena vrijednost se smanjila pa taman da je bila od ćerpića. E tu dolazi do problema, zar ne?
Mislim da je Ricken dao pravilan odgovor. Ali opet ono “Ako je”. A ako nije?

Samo da nebude zabune moje mišljenje se upotpunosti podudara sa Convictovim.

[Ricken]

Mora ići kroz bilans uspjeha! Pogledaj MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema.

D - IV stalnih sredstava (za iznos akumulirane amortizacije do dana isknjiženja)
D - rashodi po osnovu otpisa stalnih sredstava (razlika između nabavne vrijednosti i akumulirane smortizacije)
P - stalna sredstva (iznos nabavne vrijednosti srušene zgrade)[/quote]


Hvala na odgovoru tako ću i da uradim,, imam još neke opreme koju ću na isti način rashodovati.[/quote]


D-rashod nema rashoda već 025 provjereno knjižila već te slučajeve čak i vrjednost rušenja i čiščenja terena ide u vrijednost nove zgrade[/quote]

@žuta:
U skladu s kojom tačkom MRS 16?
Možeš kapitalizirati samo materijal stare zgarde koji bi se koristio u izgradnji nove, i koji bi bio vrednovan po fer vrijednosti, ali troškove rušenja stare ne bih se složio. Troškove demontaže (što može biti rušenje) bilo bi pravilno kapitalizirati kod inicijalne izgradnje odnosno aktiviranja, pa te troškove amortizairati u vijeku trajanja, ali ih nemožeš pripisati nekom novom objektu jer taj novi objekat ima svoje troškove demontaže. Znači sadašnja vrijednost mora teretiti rashode u momentu otuđenja sredstva kako to MRS 16 propisuje. (Po mom mišljenju)
Čiščenja odnosno priprema terena je nešto sasvim drugo i to se može kapitalizirati jer se teren čisti i priprema za novu zgradu i dio je ukupnog troška sticanja.

[Ricken]

Novi dan, nova dilema.

Kod uvoza robe za poznatog kupca (prodaja robe u tranzitu), da li je potrebno evidentirati ulaz na skladište i izlaz na skladište ako je roba direktno isporučena od našeg dobavljača našem kupcu. Nekako po navici radim ovako i mislio sam da je negdje propisana ova obaveza, ali u Reviconovom priručniku za primjenu kontnog okvira sam pročitao da je to nepotrebno. Šta vi mislite?

Mislim da trebaš evidentirati ukoliko imaš korist od toga,
odnekud imam ovo u računovodstvu sorry što ne znam odakle mi to možda sa nekog seminara, ali mislim da je ispravno:
"računovodstveno evidentiranje kupovine i prodaje robe mora se raditi prema poslovnim događajima kako nastaju. Bez obzira što roba u tranzitu ne dolazi fizički na skladište kupca, u računovodstvu je potrebno evidentirati nabavku i prodaju robe. Iako se roba ne zadržava u skladištu i nećemo je voditi na zalihama, moramo utvrditi trošak nabavke robe,i primijeniti MRS 2.-Zalihe koji zahtijevaju da u trošak robe uključimo sve troškove nabave, i druge troškove koji su nastali do trenutka dovođenja zaliha na lokaciju."
Pošto se radi o kupovini robe radi dalje prodaje, mislim da moraš primjeniti ovaj standard MRS 2., osim za vrednovanje robe, ali ga svakako moraš provući kroz zalihe.

MRS 2 se u potpunosti mora primjenjivati kod zaliha a posebno za njihovo vrednovanje. Mislim da su obe varijante ok pri čemu za obe varijante postoji uvjet da trošak sticanja zaliha bude obuhvačen u skaldu sa MRS 2. bilo da se on obuhvača privremeno na poziciji zaliha bilo na troškovima prodaje. Eh sad može se ovoj gore tvojoj tvrdnji spočitat da prema Okviru MRS (neznam koja tačka a mrsko mi tražit ) priroda transakcija mora biti vjerodostojno prikazana, te bi bilo kakav ulaz na zalihu bi bilo odstupanje od vjerodostojnog prikazivanja transakcija (po mom mišljenju). Trošak sticanja robe u tranzitu možeš obuhvatiti realno i na trošku prodaje. Ono što jeste rizično svakako je kad se transkacija prelijeva iz jdne u drugu godinu i tu treba biti oprezan da se obuhvate svi troškovi pravilno u sklada sa akrualnim principima.

[enx]

@Ricken,
MRS 2 je revidiran i u odjeljku djelokrug 3b i 5. piše na šta se ne odnosi.
5. Brokeri-trgovci su oni koji kupuju ili prodaju robu za tuđi ili vlastiti račun. Zalihe navedene u točki 3.b) u pravilu se stječu radi prodaje u bliskoj budućnosti i ostvarivanja dobiti iz promjena cijene ili brokerskih marži. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje, isključene su samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na mjerenje.
Mislim da ga treba iščitati cijelog, pa da zna tačno kako treba da se ponaša. Ovaj standard ima na web stranici SRRFBiH. I s njim treba uskladiti pravilnik.

[Ricken]

@Ricken,
MRS 2 je revidiran i u odjeljku djelokrug 3b i 5. piše na šta se ne odnosi.
5. Brokeri-trgovci su oni koji kupuju ili prodaju robu za tuđi ili vlastiti račun. Zalihe navedene u točki 3.b) u pravilu se stječu radi prodaje u bliskoj budućnosti i ostvarivanja dobiti iz promjena cijene ili brokerskih marži. Ako se ove zalihe mjere po fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje, isključene su samo iz onih zahtjeva ovoga standarda koji se odnose na mjerenje.
Mislim da ga treba iščitati cijelog, pa da zna tačno kako treba da se ponaša. Ovaj standard ima na web stranici SRRFBiH. I s njim treba uskladiti pravilnik.

Sve si ti upravu, samo što prodaja robe u tranzitu nije brokerski posao (po mom mišljnju) jer nepostoji namjera držanja i sticanja dobiti iz promjene fer vrijednosti, i promjene tržišnih uvjeta. Tako da sam u tom smislu i govorio vezano za zalihe.

[forumaš2011]

Novi dan, nova dilema.

Kod uvoza robe za poznatog kupca (prodaja robe u tranzitu), da li je potrebno evidentirati ulaz na skladište i izlaz na skladište ako je roba direktno isporučena od našeg dobavljača našem kupcu. Nekako po navici radim ovako i mislio sam da je negdje propisana ova obaveza, ali u Reviconovom priručniku za primjenu kontnog okvira sam pročitao da je to nepotrebno. Šta vi mislite?

U računovodstvu se evidentiraju događaji, znači da bi priknjižio ulaz materijala/robe na skladište trebalo bi neko da primi tu robu potpiše se itd, teoretski, što ovdje nije slučaj. Po meni može i jedno i drugo treba vidjet kako je organizovano računovodstvo i koje knjiženje izabrat. Kod mene recimo nije moguće napravit fakturu ako nema na lageru robe, takav program, znači ja bi išao preko skladišta, s druge strane kad uspoređujem finansije i materijalno ako zaobiđem skladište bit će mi razlika za tu fakturu između prihoda i realizovane prodaje, po meni znači zavisi od organizacije računovodstva.

[forumaš2011]

ako si prikazala više amortizacije u prošlim godinama to treba preknjižit na prihodu ovoj godini

Briši ovo, može neko prihvatiti za ozbiljno.

Može se proknjižit na greške iz ranijih godina, naravno kao prihod, ali samo ako nije materijalno značajna greška za preduzeće odnosno za korisnike fin. izvještaja, tako da bi to izbalansiralo dobit. E sad treba vidjet i s aspekta poreza na dobit kakva je situacija.