Forum Klix.ba

basta sljezove boje wrote:Ljudima, èini se, ne manjka ideja za nove hrvatske rijeèi kojima æemo uspje¹no zamijeniti tuðice koje su nam se potajno uvukle u jezik.

I dok èitamo kako su Britanci u svoj jezik uveli novu rijeè 'mcewanism' po istoimenom piscu, u novom broju èasopisa 'Jezik' doznat æemo rezultate natjeèaja za najbolju novu hrvatsku rijeè.

'Jezik: èasopis za kulturu hrvatskoga jezika' izdaje Hrvatsko filolo¹ko dru¹tvo. Glavna i odgovorna urednica je Sanda Ham, a druga dva urednika su Stjepan Babiæ i Mile Mamiæ. 'Jezik' izlazi pet puta godi¹nje u veljaèi, travnju, lipnju, listopadu i prosincu. Slièan je natjeèaj 'Jezik' raspisivao 1993, 1994. i 1998, a ove godine u natjeèaj se ukljuèilo 109 natjecatelja predlo¾iv¹i preko 500 rijeèi od kojih su 482 u¹le u borbu za onu najbolju.

Pohvalan i velik odjek hrvatske javnosti, ka¾e Sanda Ham, pokazao je da je govornicima va¾no da se u hrvatskome jeziku upotrebljavaju hrvatske rijeèi, da postoji ¾elja, volja i sposobnost govornika hrvatskoga jezika da djelatno sudjeluju u oblikovanju svojega jezika, da je hrvatski jezièni osjeæaj jak i da su stvarateljske jeziène sposobnosti hvalevrijedne.

Prijedloge za nove hrvatske rijeèi slali su ljudi raznih uzrasta i zanimanja, osnovno¹kolci i umirovljenici, gimnazijalci, lijeènici, visoko¹kolski i srednjo¹kolski profesori, kao i osobe razlièitih tehnièkih zanimanja.

Rezultati natjeèaja bit æe objavljeni u sljedeæem broju 'Jezika', a dodjela triju nagrada bit æe u Pakracu na sjednici Zaklade 'Dr. Ivan ©reter' koja je od ove godine pokrovitelj natjeèaja. Dr. Ivan ©reter bio je pakraèki lijeènik koji se borio za oèuvanje materinjeg, hrvatskog jezika zbog èega je ubijen u Domovinskom ratu.

Prvi pobjednik natjeèaja za najbolju novu hrvatsku rijeè bio je prof. dr. Bulcsú Lászlo koji je predlo¾io rijeè 'suosnik' kao zamjenu za koaksijalni kabel. Profesor Lászlo je inaèe i autor Englezko-hrvatskog i hrvatsko-englezkog rjeènika obavjestnièkoga nazivlja, zapravo hrvatskoga rjeènika mahom informatièkih i tehnièkih pojmova iz 1993.

Poslom kovanja novih rijeèi uspje¹no se veæ godinama bavi i akademik Stjepan Babiæ, jedan od urednika 'Jezika' koji je u zadnjih godina s relativnim uspjehom predlo¾io da se jackpot zamijeni velezgoditnjakom, jumbo jet mamutnjakom, jumbo plakat veleplakatom, a book marker straniènikom.

Èasopis su kroz povijest, od 1952. godine kad je poèeo izlaziti, ureðivali mnogi poznati jezikoslovci. Prvi glavni i odgovorni urednik bio je Ljudevit Jonke kojeg je nakon 18 godina ovog posla zamijenio Stjepan Babiæ (od listopada 1970. do prosinca 2003.). U èasopisu su osim spomenutih jezikoslovaca urednici bili i Bo¾idar Finka, Milan Mogu¹, Radoslav Katièiæ, Ivo ©kariæ, Antun ©oljan i Mile Mamiæ.

http://www.booksa.hr/vijesti/publicistika/120[/u]

Marco-x wrote:

Ako si govornik hrvatskog, mo¾emo nastaviti raspravu. Ako nisi, vjerujem da te ne bi trebalo biti puno briga , iako pretpostavljam da bi rado odredio, kako æu govoriti i pisati...

Ovo boldirano, sve je bolje od anglikanizama (iako ih i sam puno upotrebljavam), ako je slavenskog podrijetla
Ubuduæe, kad bude¹ èitao knjigu stavi straniènik, da vidi¹ dokle si do¹ao.

Jezik kao pas
by Ante Tomić

Jezik je mješanac, šašavo, poludivlje pseto koje se otima vlasniku, bježi s lanca, druži sa sličnim uličnim džukelama, bezobzirno pari s kojekakvim sumnjivim kujama te se vraća kući pun krpelja i buha. Takav je i ovaj jezik kojim govorimo i pišemo i


To! To smo čekali!, viknuo je zacijelo neki policijski načelnik čitajući ovih dana u novinama kako jezikoslovci predlažu zakon o jeziku i oštre kazne za njegove prekršitelje. Jer policija i sama, ta nije blesava, vidi kakvo je jezično bezvlašće i kaos u našem društvu. Suočeno sa zabrinjavajućim rastom stope kršenja interpunkcije, loše oblikovanih pogodbenih rečenica, zloupotrebe futura egzaktnog i gaženja svih pravila o glasovnim promjenama, redarstvo upravo ne može dočekati da po dvojicu inspektora iz svake županijske policijske uprave pošalje u Zagreb na specijalnu šestomjesečnu obuku otkrivanja svih oblika jezičnog zločina, a onda krene u bespoštedan obračun s počiniteljima, široku akciju kodnog imena “Kašić-Miošić”. Već vidimo naslove u novinama...

“Središće: Pogrešnom deklinacijom akuzativa zlostavljao nevjenčanu suprugu”

“Gospić: Napio se pa brkao glagolska vremena”

“Požega: Dolijao ije-je manijak”

“Poreč: Zanemarivač aorista prekršio uvjetnu”

“Karlovac: U zadnji trenutak izbjegnuta tragedija zbog pogrešne palatalizacije”

“Supetar: Razbijen lanac osoba koje su godinama miješale č i ć”

Policijske će marice biti krcate jezičnih kriminalaca i svi će oni, kako već kriminalci uvijek i svuda u ovakvim prilikama čine, tvrditi kako su nedužni.

“Gospodo, ovo je jamačno neka grješka”, tulit će skrušeno, no zakon, koji je predugo zatvarao oči pred njihovim zlodjelima, ovaj će put biti neumoljiv.

Ne znam gdje ću ja biti u to vrijeme. Vjerojatno ću se odmetnuti negdje u planinu, duboko u šumu, daleko od naselja da ne moram nikoga vidjeti i ni sa kim razgovarati. Jezikom koji se hoće zakonom normirati ja se, ukratko rečeno, ne želim koristiti. Svoj hrvatski nisam naučio od države i ne mislim državi odgovarati za nj. Razgovarat ću njime s hrastovima i bukvama te se s njima i ljepše i pametnije napričati nego da sam sjeo s jezikoslovcima.

Zakon o jeziku, kako im je samo pala na pamet ta budalaština?

Svemu je, kada bolje promislim, kriv opsesivni od prljavštine. On je naposljetku u korijenu gotovo svih nedaća koje su nas pogodile u posljednjih dvadeset godina. Kada hrvatski jezikoslovci jadikuju da bistrinu našeg jezika zamućuju riječi stranog podrijetla, u osnovi je riječ o jednakoj panici kao kada neki političari ili svećenici kukaju da se previše Hrvatica udaje za pravoslavce. Teorija da je u hrvatskom nedopustivo mnogo engleskih riječi zapravo je vrlo slična teoriji da je u Njemačkoj nedopustivo mnogo Židova ili u Srebrenici muslimana. Jezikoslovci bi htjeli da njihova stvar bude čista, navlas jednako kao što su u posljednjem ratu etnički očišćena neka sela.

U njihovim glavama jezik je po prilici kao rasni pas, očetkan, cijepljen i s ogrlicom. Svaka bi riječ u njihovu rječniku trebala biti ovjerena korijenom iz glagoljaških vremena, kao što rasni štenci imaju rodoslov nekoliko vjekova unatrag. No, kako znamo, jezik nema pedigrea. Jezik je mješanac, šašavo, poludivlje pseto koje se otima vlasniku, bježi s lanca, druži sa sličnim uličnim džukelama, bezobzirno pari s kojekakvim sumnjivim kujama te se vraća kući pun krpelja i buha. Takav je i ovaj jezik kojim govorimo i pišemo i zovemo hrvatskim. Romantično je vjerovati da je otpočetka bio ovakav kakav je danas i da nam ga je, pokazujući prstom na stvari, bića i pojave, sam Bog na Sinaju od riječi do riječi izdiktirao, ali nažalost nije bilo tako. Tko bi više znao tko je sve na koga skakao u štenari slavenskih jezika da bismo mi danas lajali kako lajemo.

Može vas to onespokojiti, kao što očito onespokojava dio naše jezikoslovne struke, no svi su jezici zapravo takvi, nema plemstva među njima, svi su kopilad. Neodgovorno su se miješali i još se miješaju, prisvajaju bez jasnih kriterija riječi i izraze te uče jedni od drugih. Kada bi netko s našeg jezika sastrugao sve slojeve tuđica, što bismo mi s njim? Ostalo bi nam nekoliko desetaka upotrebljivih riječi, znali bismo imenovati kruh i maslac, no već u susretu s televizorom mogli bismo tek pokazati prstom i nemoćno kazati: “Ngh!”

Dobro, znam, za ovakve slučajeve uvijek će se naći neki učeni jezikoslovac da nam nabrzinu skuha riječ od pouzdano domaćih namirnica, skrojit će nam potpuno hrvatski izraz s korijenom iz glagoljaških vremena, kao što su za televizor skrojili dalekovidnica, ali s takvom se riječi možeš samo sprdati. Unatoč grozničavom trudu režimskih glasila, nitko normalan ne govori dalekovidnica. Za izmišljanje riječi koje će narod usvojiti naprosto treba malo više duha nego što ga učeni jezikoslovci imaju. I što njima onda, neduhovitima i nedarovitima, drugo preostaje, nego ono za čim inače naposljetku posegnu svi neduhoviti i nedaroviti. Represija. Oni bi donijeli zakon. Normirali jezik. Kažnjavali sve koji govore i pišu drukčije. Pa naravno, kad ne možeš čovjeka nešto uvjeriti, najbolje ga je mlatnuti toljagom. Ako neće govoriti dalekovidnica, pošalji mu policiju na vrata.

Jezikoslovlje je navodno humanistička znanost. Kada u jednom ovako kretenskom slučaju otkriješ kako je jad nekih jezikoslovaca tako dubok da jedino čega se mogu dosjetiti je da se represivnim aparatom bore protiv svojih neistomišljenika, kada tobožnja inteligencija posegne za policijskim metodama, opravdano se upitaš, pobogu, kakve li su nam onda tek znanosti koje nisu humanističke? Ako lingvisti šalju policiju, fizičari će još i pištolj potegnuti.

black wrote:

Jezik kao pas
by Ante Tomiæ

Marco-x wrote:
Ne pitat æemo Abdulaha Sidrana za mi¹ljenje, pa ako on dopusti, mo¾emo pristupiti izmjenama...

Ergot wrote:

Marco-x wrote:
Ne pitat ćemo Abdulaha Sidrana za mišljenje, pa ako on dopusti, možemo pristupiti izmjenama...

Nicim nisam dao naslutiti da Sidrana ne smatram tarabom. Vodi ga kuci pa ga pitaj za misljenje do kijameta ako hoces.

black wrote:shta mislite ko ce prvi usvojiti te nove rijeci

black wrote:shta mislite ko ce prvi usvojiti te nove rijeci

Ergot wrote:

basta sljezove boje wrote:Ljudima, čini se, ne manjka ideja za nove hrvatske riječi kojima ćemo uspješno zamijeniti tuđice koje su nam se potajno uvukle u jezik.

I dok čitamo kako su Britanci u svoj jezik uveli novu riječ 'mcewanism' po istoimenom piscu, u novom broju časopisa 'Jezik' doznat ćemo rezultate natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ.

'Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga jezika' izdaje Hrvatsko filološko društvo. Glavna i odgovorna urednica je Sanda Ham, a druga dva urednika su Stjepan Babić i Mile Mamić. 'Jezik' izlazi pet puta godišnje u veljači, travnju, lipnju, listopadu i prosincu. Sličan je natječaj 'Jezik' raspisivao 1993, 1994. i 1998, a ove godine u natječaj se uključilo 109 natjecatelja predloživši preko 500 riječi od kojih su 482 ušle u borbu za onu najbolju.

Pohvalan i velik odjek hrvatske javnosti, kaže Sanda Ham, pokazao je da je govornicima važno da se u hrvatskome jeziku upotrebljavaju hrvatske riječi, da postoji želja, volja i sposobnost govornika hrvatskoga jezika da djelatno sudjeluju u oblikovanju svojega jezika, da je hrvatski jezični osjećaj jak i da su stvarateljske jezične sposobnosti hvalevrijedne.

Prijedloge za nove hrvatske riječi slali su ljudi raznih uzrasta i zanimanja, osnovnoškolci i umirovljenici, gimnazijalci, liječnici, visokoškolski i srednjoškolski profesori, kao i osobe različitih tehničkih zanimanja.

Rezultati natječaja bit će objavljeni u sljedećem broju 'Jezika', a dodjela triju nagrada bit će u Pakracu na sjednici Zaklade 'Dr. Ivan Šreter' koja je od ove godine pokrovitelj natječaja. Dr. Ivan Šreter bio je pakrački liječnik koji se borio za očuvanje materinjeg, hrvatskog jezika zbog čega je ubijen u Domovinskom ratu.

Prvi pobjednik natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ bio je prof. dr. Bulcsú Lászlo koji je predložio riječ 'suosnik' kao zamjenu za koaksijalni kabel. Profesor Lászlo je inače i autor Englezko-hrvatskog i hrvatsko-englezkog rječnika obavjestničkoga nazivlja, zapravo hrvatskoga rječnika mahom informatičkih i tehničkih pojmova iz 1993.

Poslom kovanja novih riječi uspješno se već godinama bavi i akademik Stjepan Babić, jedan od urednika 'Jezika' koji je u zadnjih godina s relativnim uspjehom predložio da se jackpot zamijeni velezgoditnjakom, jumbo jet mamutnjakom, jumbo plakat veleplakatom, a book marker straničnikom.

Časopis su kroz povijest, od 1952. godine kad je počeo izlaziti, uređivali mnogi poznati jezikoslovci. Prvi glavni i odgovorni urednik bio je Ljudevit Jonke kojeg je nakon 18 godina ovog posla zamijenio Stjepan Babić (od listopada 1970. do prosinca 2003.). U časopisu su osim spomenutih jezikoslovaca urednici bili i Božidar Finka, Milan Moguš, Radoslav Katičić, Ivo Škarić, Antun Šoljan i Mile Mamić.

http://www.booksa.hr/vijesti/publicistika/120[/u]

Pa to su dakle kompletni idioti i bolesnici!

Marco-x wrote:

kub lajkan wrote:

Ergot wrote: Nicim nisam dao naslutiti da Sidrana ne smatram tarabom. Vodi ga kuci pa ga pitaj za misljenje do kijameta ako hoces.

Ja uopste nisam Sidranov fan, ali je jednom ili dvaput imao korektnih zapazanja vezanih uz silovanje jezika na TV-u, narocito u vezi naglasavanja rijeci...

Ima li toga i na drugoj strani na FTV-u?

Marco-x wrote: Ovo odmah počinjem pisati, a ostalo ne prihvaćam

basta sljezove boje wrote:
zaista ne razumijem cemu ovo vrijedjanje??? Radi se o hrvatskom a ne o bosanskom jeziku. Zasto se Bosanci i Hercegovci ne okrenu vlastitom jeziku umjesto da se petljaju tamo gdje im nije mjesto. Meni uopce ne smetaju turcizmi u bosanskom, ne bi smetalo ni kada bi sutra oficijalni jezik postao turski, ali mi smeta kad Bosnjaci srbuju i namecu novosadski sporazum Hrvatima

lady midnight wrote:
uglavnom, prevedem ja nekoliko odlomaka njemachkim prijateljima...kazhu oni "pa tako se kod nas propagiralo u trecem rajhu..." shta chovjek da im kazhe?

Ivy wrote:

U Pakracu su dodijeljene nagrade "Dr. Ivan Šreter" natječaja časopisa "Jezik" za tri nove riječi u hrvatskom jeziku. Prvu je nagradu osvojila lektorica iz Splita Nada Arar-Premužić za riječ uspornik (ležeći policajac).



Drugu je nagradu osvojila riječ smećnjak (kontejner za smeće), a treću riječ raskružje (kružni tok).
Na natječaj se javilo 110 natjecatelja s 482 prijedloga novih hrvatskih riječi. Budući da nove riječi i dalje stižu, do 22. prosinca otvoren je novi natječaj za koji će Zaklada dr. Ivan Šreter osigurati još vrjednije nagrade.

(Bljesak/H)

Haj raskruzje i nekako ali ove druge dvije...jel se oni sale ili se ove rijeci fakat uvrste u hrv. rijecnik? izmisljanje rijeci tek tako? zanimljivo

Marco-x wrote: i glavni cilj je oèuvanje domaæeg i tradicionalnog.

mlada i zelena wrote:mi imamo rijec za prozor - pendžer s tim da se komsije ili susjedi prave da ne razumiju

sulesavic wrote:

Harrys wrote:Eto sad jedan casopis odlucuje o stvaranju novih rijeci.Koliko li samo jezikoklepaca imamo.
U Francuskoj o svakoj promjeni odlucje Francuska Akademija Nauka,sekcija za knjizevnost.Nedavno su ukinuli samo pisani akcenat sa dvije rijeci,a za to im je trebalo 10 godina istrazivanja i rasprave.

Da se razumijemo, taj časopis nije Express, Azra, Gracija, Max Magazin i sl.

suncokret13 wrote:
a sto se tice i susjeda i komsija i nas,upotrebljavamo,koristimo ili je u UPORABI ista rjec:

prozor !!!

_sa_ wrote:sve sami lingvisti blago meni

Ergot wrote:

_sa_ wrote:sve sami lingvisti blago meni

Izvini Chomsky, nisam te prepoznao. Daj nas malo prosvijetli.