TIFA29 wrote:Posto se u takvom razmisljanju gubis, zasto ti nije prihvatljivo da je svemir oduvijek i zauvijek?
Niko ozbiljan ne tvrdi da je svemir oduvijek.
Najnovija znanstvena teorija tvrdi da je svemir star između 13 i 14 milijardi godina, čime je »popravljena« prijašnja teza koja je davala nešto šire procjene - 12 do 15 milijardi
Najnovija znanstvena teorija tvrdi da je svemir star između 13 i 14 milijardi godina, čime je »popravljena« prijašnja teza koja je davala nešto šire procjene - 12 do 15 milijardi.
Novu teoriju postavili su američki astronomi koji su proučavali podatke s najpreciznijeg teleskopa - »Hubble« - koji je postavljen u orbitu oko Zemlje. Teleskop je promatrao najstarije zvijezde u galaktičkom klasteru M4 koji je od nas udaljen oko 7000 svjetlosnih godina. Te se zvijezde nazivaju bijeli patuljci, budući da su odavno sagorjele svoje nuklearno gorivo i izgubile sjaj i veličinu. Proučavanjem njihove temperature, otkriveno je da je najstariji bijeli patuljak nastao prije 12 do 13 milijardi godina. Toj brojci pridodana je milijarda - vrijeme koje je bilo potrebno da se nakon strahovite eksplozije stvaranja upale prve zvijezde.
Većina znanstvenika smatra da je otprilike milijardu godina nakon »Velikog Praska« svemir bio gotovo ravan - materija i energija bile su ravnomjerno raspodijeljene. Međutim, s vremenom su se pojavile prve neravnine u prostoru, a s njima i jaka gravitacija koja je povezala materiju u prve zvijezde i galaksije. Kako je vrijeme prolazilo, te su prve zvijezde sagorjele svoje nuklearno gorivo. One koje su bile veće i sjajnije sagorjele su ga brže i eksplodirale u obliku nove i supernove.
Manje, štedljivije zvijezde trajale su duže. Umjesto završne eksplozije, u svemir bi odbacivale svoje vanjske dijelove i sve se više smanjivale postajući bijeli patuljci. Oni još uvijek emitiraju toplinu, ali su samo sjena svog nekadašnjeg sjaja. Toliko su mali da su uglavnom veličine Zemlje, ali se u njima nalazi jednaka količina materije kao u našem Suncu - popularna je usporedba prema kojoj bi čajna žličica materija s bijelog patuljka težila koliko i slon. Neki znanstvenici daju im još i ime »zvjezdani satovi«, budući da se bijeli patuljci hlade prema stabilnoj i predvidljivoj formuli. Stoga je lako procijeniti njihovu starost - što je bijeli patuljak »hladniji« (odnosno što je količina topline koju emitira manja), to je stariji.
Astronomi su do prijašnje procjene starosti svemira došli zaobilaznijim putem. Naime, još 1929. astronom Edwin Hubble (po kome je najmoćniji teleskop dobio ime) pokrenuo je jednu od velikih intelektualnih revolucija prošlog stoljeća svojim iznenađujućim otkrićem da se sve galaksije, uključujući i naš Mliječni put, udaljavaju jedna od druge.
Jednostavno, uperiti teleskop
Drugim riječima, svemir se širi. A ako se galaksije razmiču, znači da su prije bile puno bliže jedna drugoj. Ako odvrtimo film unatrag do kraja, dolazimo do vremena kada je sva materija, prije »Velikog praska«, bila skupljena u jednu točku - i to je dosadašnja starost svemira od 12 do 15 milijardi godina, koja je izračunata preko kompliciranih matematičkih jednadžbi i Hubbleovog zakona.
Zato je ovo otkriće vrlo bitno - do njega je došlo tako da su Amerikanci jednostavno uperili teleskop u nebo i pronašli najstariju zvijezdu. Ta potpuno drugačija i nezavisna metoda smjestila je starost svemira unutar Hubbleovih proračuna i tako znanstvenicima koji se bave nimalo jednostavnim poslom traganja za početkom svega dala ohrabrenje i signal da su na dobrome putu.
Priredio Ivan-Filip Jakopović
http://www.vjesnik.com/html/2002/07/07/ ... ?r=sss&c=4
U ovako, relativno kratkom tekstu mozes naici na nekoliko podudarnosti sa Kur'anom. Slucajnost??
