Forum Klix.ba

http://www.arbitalia.it/lingua/evoluzio ... lingua.htm

Talijani Albanskog porjekla i njihov jezik u Italiji. Vec stotine godina gaje svoju kulturu i svoj jezik.

Bosanac sa Dna Kace

zlata wrote:Ne moze jezik opstati....ako te od 6-e godine uce da je to nepravilan, odvratan, seljacki, prost, primitivan jezik, zaostalog, glupog naroda....a u medjuvremenu...to je pravi BiH jezik.

Da nam bar priznaju pravo na ikavicu kao BiH dijalekt. Mislim...ako mogu Srpski i Hrvatski biti BiH jezici...zasto ne "mere" i IKAVICA...koja i jeste BiH jezik.

To ti je isto...k'o sto "mores" biti Srbin, Bosnjak i Hrvat...ali nikako Bosanac. Nista me vise ne nervira k'o Bosanski jezikoslovci...koji su imali sve karte na stolu...da jednom za uvjek isprave, to povjesno silovanje jezika u BiH.

I dalje su mogli ostav'ti ovaj sluzbeni Bosanski (Srpsko-Hrvatska ijekavica) kao jedan od dijalekata...ali bili su duzni vratiti Bosni i Hercegovini njezin autohtoni govor...pa nek narod odlucuje sta ce dalje. Niko nece umr'ti od previse znanja.

U Spanjolskoj...iako je Kastilijanski lingua franka...sve provincije trentuno ozivljavaju...upravo "spasavaju" svoje jezike od nestanka. Galicijanci, Asturijanci, Valencijanci...itd.

U juznoj Italiji je pet do dvane'st. Stari Grcki jezik juzne Italije izumire...i sad se svakako trude ocuvati i taj jezik. Evo vam link...koji vas veze i s'drugim; Potomci Grka ga zovu Griko.

http://www.grikamilume.com

HRVATI IZ ITALIJE PO DALMACIJI S RJEČNIKOM ŠTO ZBLIŽAVA, ALI I ZBORI
O KORIJENIMA HRVATSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA
20-04-2003

Moliško po našu
SPLIT - Ovih je dana gost Pučkih pjevača s Kamena bila delegacija moliških Hrvata. Gostovanje po Splitu, na Kamenu, Stobreču, izlet u Metković, obilazak Narone, primanje kod talijanskoga konzula Marcella Apicelle u Splitu bili su ipak u znaku predstavljanja u splitskom Književnom krugu. Bila je to prilika da se upoznamo s jezikom, baštinom, ali i običajima moliških Hrvata... I na koncu steknemo uvid u kulturu prehrane stanovnika tri sela u Moliseu. Iako se dosta toga dade naučiti i s trpeze, riječi pradjedova zazvonile su i kroz izgovorene stihove Rocca Giorgette i Enrica Cocciolilla. Pa makar se čitav program odvijao pod okriljem Matice iseljenika Split i "glavne zadužene" Branke Bezić-Filipović, bio je to svojevrsni uzvrat moliškim Hrvatima za gostoprimstvo koje su ukazali Pučkim pjevačima s Kamena prošle godine. Gostovanje u Splitu bila je jedinstvena prigoda da se ponešto više sazna o govoru moliških Hrvata koji su nakon petsto godina za pravo čudo ipak sačuvali materinski jezik, istina arhaičan, ali koji se i danas fino razumije barem u Dalmaciji i kroz koji bi se dalo pratititi jezične mijene i razvoj hrvatskoga književnog jezika. Treba prihvatiti činjenicu da u sličnin situacijama već treća generacija doseljenika najčešće ne razumije materinski jezik, a što će reći da on izumire nakon pedesetak godina. Inače Hrvati u Italiji podrijetlo vuku iz područja od Neretve do Omiša, a njihov govor čvrsto je vezan uz ikavicu. Fundacija Piccoli najzaslužnija je za objavljeni rječnika Antonia Sammartina, profesora na tamošnjoj srednjoj školi, inače predsjednika fundacije koji je predvodio gostujuću peteročlanu delegaciju. Rad na rječniku počela je njegova pokojna supruga Agostina, a on je taj posao nastavio i dovršio. Knjiga podnaslovljena Po našu u neku je ruku "trojezični" rječnik jer pojam moliških Hrvata ima tumačenje na talijanskom i potom na hrvatskom.
U petak su Moližani trajektom za Anconu spakirali lijepe dojmove i uspomene iz Hrvatske s uvjerenjem kako veze s domovinom prapradjedova treba ne samo "konzervirati" kao dio bogomdane povjesnice nego i odnjegovati za generacije što će se uvažavati i razumjeti.

http://www.mundimitar.it/montemitro.hr.htm

Acquaviva Collecroce

...deutsch ...italiano ...na-našu ...English

Ričerke
Kruč (naš grad), glavni grad do trihi komuni zlavofonihi do Redžijune talijane Molise (Provindža Kambavaš), je na sridu do ričerki za kontata lingvistike talijano-zlave di Katedra do Slavistike/Lingvistike, prodžet B2 do Čentra do ričerki lingvistikihi 471 do Universita z Kostandze.

Jezik zlav ka sa govore di ove grada sa zove "naš jezik". Nabolje sa mandani Mundimitar, Filič je ga zgubija kuaš ndzan, usrid sa nahoda Kruč di još sa govore dobra.

Fina sa di naša katedra je sa študija sama jezik z Kruča, sa ča sa počat študijat pur oni z Mundimitra aš z Filiča.

http://www.uni-konstanz.de/FuF/Philo/Sp ... indexE.htm

Status of the Language
In spite of a few attempts at creating an own literature, which started in the 19th century, Molisian Slavic still must be seen as a language which is only spoken without written norms.

The dialectal differences between the three villages are not insignificant despite the characteristic similarities at all language levels. A standardisation on the basis of the language use in Acquaviva can be seen in the first large dictionary of Molisian Slavic (Dizionario croato molisano), which has been compiled at the Chair for Slavic Linguistics of the University of Constance.

In Acquaviva the Slavic minority language has currently started to obtain an official status, for since the municipal statute was changed a few years ago, it can now be spoken at meetings of the town council, etc. Its lacking development and the language habits caused by previous restrictions and bans provide, however, for the absolute dominance of Italian in the administration, church, and school.

When dealing with Croatian visitors, a few intellectuals use a language form which has adopted some elements of standard Croatian.

Regardless of first small attempts, there are no regular Slavic language classes (in whatever variety of the language).

@zlato bona ohani malo, znas da je u BiH sve natrag ko u krmka!
Naumapdose mi jos neki zaostali ikavizmi u sjeveroistocnoj Bosni;
bizhat (uh al je crnjak kad nemam kvakice) i nedilja!
A turcizam koji izgelda ima samo u mom mjestu je; juftar umjesto iftar!

Segnaliamo anche la personalità di Nicola Neri (28 Octobre1761-1799), originario di Acquaviva. Nicola Neri era commissario della repubblica ma anche medico, autore e filosofo. Era infine difensore del linguaggio slavo come lo illustra la sua dichiarazione famosa: Nemojte zabit nas stari as lipi jesik! Non dimenticate nostra vecchia e bella lingua! . E stato assassinato in 1799 in occasione della caduta della repubblica. La municipalità gli ha fatto erigere un busto in occasione del bicentenario della sua morte in 1999.

jaoooo.......pa vodej je rijec o ikavici a ne o tome kako nestajau neki tamo stari dijalekti.....

Jos samo kad bi bila ljubezna pa nam ovo prevela sa italijanskog....mozes i na ikavicu....

Bosanac sa dna kace wrote:jaoooo.......pa vodej je rijec o ikavici a ne o tome kako nestajau neki tamo stari dijalekti.....

Pa nestaje i nasa ikavica. Valjda mozemo nauc'ti od ljudi...kako se to jezik "spasava".
Onaj gore, prvi link, Mundimitar....je "na nasem"...pa citaj. Kakva razlika. Turci ponudili Bosancima u Turskoj casove jezika, i vjesti na nasem jeziku...i oni se nasli uvrijedjeni. Kao "sto ce nam to"?!!! "Pa i mi smo pravi Turci".

zlata wrote:

Bosanac sa dna kace wrote:jaoooo.......pa vodej je rijec o ikavici a ne o tome kako nestajau neki tamo stari dijalekti.....

Pa nestaje i nasa ikavica. Valjda mozemo nauc'ti od ljudi...kako se to jezik "spasava".
Onaj gore, prvi link, Mundimitar....je "na nasem"...pa citaj. Kakva razlika. Turci ponudili Bosancima u Turskoj casove jezika, i vjesti na nasem jeziku...i oni se nasli uvrijedjeni. Kao "sto ce nam to"?!!! "Pa i mi smo pravi Turci".

Ih ma to ti je moja ti druga prica sa tim naim Bosnjama u turskoj...nemam sad kad da o tome pisem napisem...

zlata wrote:

Bosanac sa dna kace wrote:jaoooo.......pa vodej je rijec o ikavici a ne o tome kako nestajau neki tamo stari dijalekti.....

Pa nestaje i nasa ikavica. Valjda mozemo nauc'ti od ljudi...kako se to jezik "spasava".
Onaj gore, prvi link, Mundimitar....je "na nasem"...pa citaj. Kakva razlika. Turci ponudili Bosancima u Turskoj casove jezika, i vjesti na nasem jeziku...i oni se nasli uvrijedjeni. Kao "sto ce nam to"?!!! "Pa i mi smo pravi Turci".

Ih ma to ti je moja ti druga prica sa tim naim Bosnjama u turskoj...nemam sad kad da o tome pisem napisem...

Pa jezik je živa materija i sasvim je logično da se neki govori gube, dok se drugi šire. Tako se ikavica tokom vijekova povukla pred ijekavicom. Ijekavski govori su progresivniji. Istočnohercegovačka ijekavica predstavlja najprogresivnije štokavske govore. Zato ju je Vuk i uzeo kao osnov za književni jezik Srba, Hrvata, Crnogoraca i Bošnjaka. (Mada je to za njega tada sve bio srpski jezik, al' to je već druga stvar o kojoj sada nećemo. )
Mislim da se nemamo razloga ljutiti što je ikavica iščezla, niti je treba pod svaku cijenu vraćati.

Slazem se sa tobom da je ne treba pod svaku cijenu vracati, niti i razmisljati o tome da bi to trebao biti sluzbeni jezik ali mora se barem neto malo u nasoj savjesti i odnosu prema Ikavici promjeniti. Moramo je akceptirati kao lokalni dijalekt a ne misliti o njoj kao o "jeziku seljaka" ili tako nesto slicno.
Jedan primjer iz moje sire familije. Vrtic od malisana je bio neke 2-3 sedmice na kolektivnom odmoru/feriju i posto obadva roditelja rade, isto kao i majka/nena i did, tako je mali bio na cuvanju kod tetka i tetke, stariji ljudi koji ikavicu jos uvijek aktivno koriste. I nakon tog vremena mali sve izraze od starih poprimio. Meni pravo interesantno ga bilo cuti, i nekeko drago. (O-ton:"Nisam gladan, necu sad jisti, hocu prvo na dvor!") A roditelji se vec zabrinuli, kao sta ce rece tete u vrticu, pa je u sledecih par dana malisan cesto od roditelja cuo izraze, "ne kaze se tako", "tako samo stari ljudi pricaju", itd. Mislim mali je dovoljno bistar, kad je vec u tako kratkom vremenu sve te izraze poprimio , da kad bude vrijeme to jest u skoli raspozna kada treba koristiti lokalni dijalekt a kada "knjizevni jezik".

Znaci vise tolerancije prema Ikavici!

Svaka čast, izvorni maternji govor i te kako treba čuvati i njegovati. Ali upravo i jeste problem što ljudi ne znaju napraviti razliku između onog što je lokalni govor, koji treba čuvati u kući i među prijateljima, a šta je književni jezik, koji treba koristiti u nekoj "zvaničnoj" upotrebi. Problem nastaje kad, npr. na TV-u čuješ ljude kako govore u lokalitetu. Posebno je ružno čuti novinare i spikere koji tako govore.
Zato treba biti pažljiv kad je u pitanju ikavica iili bilo šta drugo što je obilježje lokaliteta. Sve ima svoje mjesto i vrijeme.

Panta Rei wrote:Pa jezik je živa materija i sasvim je logično da se neki govori gube, dok se drugi šire. Tako se ikavica tokom vijekova povukla pred ijekavicom. Ijekavski govori su progresivniji. Istočnohercegovačka ijekavica predstavlja najprogresivnije štokavske govore. Zato ju je Vuk i uzeo kao osnov za književni jezik Srba, Hrvata, Crnogoraca i Bošnjaka. (Mada je to za njega tada sve bio srpski jezik, al' to je već druga stvar o kojoj sada nećemo. )
Mislim da se nemamo razloga ljutiti što je ikavica iščezla, niti je treba pod svaku cijenu vraćati.

Ijekvica je valjda naprednija zato sto su se ljudi iz istocen Hercegovine stalno selili....tako da su je ''raznijeli'' svukuda...
A kolko znam Vuk je uzeo nevesinjski govor za knjizevni jer se njegova porodica iz tog kraja doselila u Loznicu....
Mene najvise nervira sto ko fol hocemo da obogatimo svoj rijecnik pa umjesto nasih domacih rijeci bubnemo neke tamo strane rijeci kao sto je @Panta naveo ''progresivnija'' umjesto naprednija i @EdaHifi je naveo ''akceptirati'' umjesto prihvatiti....po pitnaju jezika najvise mi to pici po zivcima!

Bosanac sa dna kace wrote:

Panta Rei wrote:Pa jezik je živa materija i sasvim je logično da se neki govori gube, dok se drugi šire. Tako se ikavica tokom vijekova povukla pred ijekavicom. Ijekavski govori su progresivniji. Istočnohercegovačka ijekavica predstavlja najprogresivnije štokavske govore. Zato ju je Vuk i uzeo kao osnov za književni jezik Srba, Hrvata, Crnogoraca i Bošnjaka. (Mada je to za njega tada sve bio srpski jezik, al' to je već druga stvar o kojoj sada nećemo. )
Mislim da se nemamo razloga ljutiti što je ikavica iščezla, niti je treba pod svaku cijenu vraćati.

Ijekvica je valjda naprednija zato sto su se ljudi iz istocen Hercegovine stalno selili....tako da su je ''raznijeli'' svukuda...
A kolko znam Vuk je uzeo nevesinjski govor za knjizevni jer se njegova porodica iz tog kraja doselila u Loznicu....
Mene najvise nervira sto ko fol hocemo da obogatimo svoj rijecnik pa umjesto nasih domacih rijeci bubnemo neke tamo strane rijeci kao sto je @Panta naveo ''progresivnija'' umjesto naprednija i @EdaHifi je naveo ''akceptirati'' umjesto prihvatiti....po pitnaju jezika najvise mi to pici po zivcima!

Rekao sam "progresivnija" zato što je to ustaljeni lingvistički termin za te, kako ti kažeš, "napredne" dijalekte. I nećemo biti puritanci i po svaku cijenu protjerivati strane riječi iz jezika, posebno ako se radi o TERMINIMA.

kad je bal, nek' je maskenbal.....Ako cemo vec ici u krajnost, onda da ne koristim akceptirati nego prifatiti
Vidis sa dna kace, to je za mene nasilno forsiranje (kako glasi nas izraz?) domaceg jezika. Kao sto hrvati unazad nekoliko godina rade. Svi ti neki novi izrazi su stigli na nase tlo i narod ih je prihvatio, to je jednostavno razvoj jezika, neka jezicna evolucija. I zato niti "akceptirati", niti "progresivnost", isto kao "jastuk", "jorgan", "sat", "rajsfeslus", "snajder", "suster", "marmelada, "frizider" za mene nisu strani izrazi, nego bosanski izrazi stranog porijekla. Ili najnoviji germanizam koji je unazad zadnjih par godina prihvacen u nasem jeziku, i to ne samo usmeno, schmeckt.

Znaci razvijajmo i dalje nas jezik ali ne zaboravimo i lokalne izraze i specificnosti.

Meni NIKAKO ne moze biti jasno ZASTO JE IJEKAVICA PROGRESIVNIJA. Sve rici na ijekavici, imaju ric na ikavici. Pa to je jasno i malom ditetu. Osim toga...IKAVICA NIJE samo LOKALNI GOVOR. Ikavica je authotoni jezik prostora od Slavonije do Istre, pa do Dubrovnika, ukljucujuci skoro citavu BiH.

dobro, hoce li mi sad neko prevesti sta je to "dvor"?
nikako ne mogu da skontam, a pokusavam evo danima

danas wrote:dobro, hoce li mi sad neko prevesti sta je to "dvor"?
nikako ne mogu da skontam, a pokusavam evo danima

Dvor = Zamak

Bumerang wrote:

danas wrote:dobro, hoce li mi sad neko prevesti sta je to "dvor"?
nikako ne mogu da skontam, a pokusavam evo danima

Dvor = Zamak

ma nije, kako ce to biti... pa i ja sam naravno prvo mislila da je to neki dvorac, al' onda vidim da nije, po izrazima "hocu da idem na dvor", i "mora da je na dvoru lipo vrime"...
sta je to "dvor"? ne zajebajem nikoga, ama ne mogu da skontam nikako...

U mojoj okolici je to opcenito izraz za "vani", u smislu na otvorenom. A koristi se i za dvoriste (avlija), od cega sigurno i potice.

dvor kao izraz za vani takodje cini mi se koriste i Makedonci...