Forum Klix.ba

Mnogi đaci mogu da kažu da je jedina knjiga što su u životu pročitali djelo Branka Ćopića...

Narodni pisac. Ima toga i u drugim zemljama.
Čovjek napiše Prolom a onda Baštu sljezove boje.

Postoje dva pisca koja nisam "svarila". Branko Ćopić u djetinstvu i Orhan Pamuk u zreloj dobi. Ne znam zašto, jednostavno mi stil pisanja nije legao. Dok su ostala djeca odljepljivala na knjige Branka Ćopića, meni je Mate Lovrak bio omiljeni pisac. Na silu sam pričitala ono što sam morala kod učiteljice.
A oko političkog angažmana , ima puno teorija, niti jedna zvanična, niti jedna kojoj previše vjerujem.

Dali neko moze da postavi knjigu Prolom u pdf-u ili link

Hvala!

solo2 wrote:Dali neko moze da postavi knjigu Prolom u pdf-u ili link

Hvala!

Nažalost, izgleda da nema. Ali ima na donjem linku "Jeretička priča", u kojoj je Ćopić ironično opisao crvenu buržoaziju, ili kako će ih kasniji otpadnik Đilas (koji je bio među onima koji su se na Ćopića obrušili povodom ove priče) nazvati-novu klasu. Ta je priča bila početak svih njegovih nevolja, a kakve su one bile pokazuje niz tekstova o tom "slučaju" u nastavku, ispod same priče:

http://www.uciteljneznalica.org/upload/ ... ntari.pdf

julisiz es grant wrote:

solo2 wrote:Dali neko moze da postavi knjigu Prolom u pdf-u ili link

Hvala!

Nažalost, izgleda da nema. Ali ima na donjem linku "Jeretička priča", u kojoj je Ćopić ironično opisao crvenu buržoaziju, ili kako će ih kasniji otpadnik Đilas (koji je bio među onima koji su se na Ćopića obrušili povodom ove priče) nazvati-novu klasu. Ta je priča bila početak svih njegovih nevolja, a kakve su one bile pokazuje niz tekstova o tom "slučaju" u nastavku, ispod same priče:

http://www.uciteljneznalica.org/upload/ ... ntari.pdf

Hvala!

julisiz es grant wrote:...a poslije Drugog vjetskog rata osjetio je bratstvo-jedinstvo na svojoj koži, kada su ga čuvari revolucije napali, prvo zbog Proloma, još više zbog Gluvog baruta, a najviše zbog Jeretičke priče, zbog koje je Josip Broz u govoru na kongresu AFŽ 30.10.1950. za njega rekao "taj pisac nije dobronamjeran, laže, on je iznio neistine." Zbog svojih "grijehova" Ćopić je izbačen iz Partije. Sigurno je sve ovo bilo, ako ne uzrokom, onda velikim doprinosom njegovoj depresiji od koje je patio dugo godina prije nego je odlučio da sve okonča zauvijek.
I, još jednom, čitajte "Prolom"...

Pročitali smo Prolom više puta...šta želiš reći ? Hvala.

tvsabina wrote:

julisiz es grant wrote:...a poslije Drugog vjetskog rata osjetio je bratstvo-jedinstvo na svojoj koži, kada su ga čuvari revolucije napali, prvo zbog Proloma, još više zbog Gluvog baruta, a najviše zbog Jeretičke priče, zbog koje je Josip Broz u govoru na kongresu AFŽ 30.10.1950. za njega rekao "taj pisac nije dobronamjeran, laže, on je iznio neistine." Zbog svojih "grijehova" Ćopić je izbačen iz Partije. Sigurno je sve ovo bilo, ako ne uzrokom, onda velikim doprinosom njegovoj depresiji od koje je patio dugo godina prije nego je odlučio da sve okonča zauvijek.
I, još jednom, čitajte "Prolom"...

Pročitali smo Prolom više puta...šta želiš reći ? Hvala.

Npr. motivi srpskih seljaka da idu na ustanak, načini na koji je taj ustanak u praksi provođen, odnos srpskih masa prema nesrbima među ustaničkim vođama...itd, itd. Ima tu zanimljivih scena, koje ne odgovaraju opšteprihvaćenim tumačenjima.

julisiz es grant wrote:

tvsabina wrote:

julisiz es grant wrote:...a poslije Drugog vjetskog rata osjetio je bratstvo-jedinstvo na svojoj koži, kada su ga čuvari revolucije napali, prvo zbog Proloma, još više zbog Gluvog baruta, a najviše zbog Jeretičke priče, zbog koje je Josip Broz u govoru na kongresu AFŽ 30.10.1950. za njega rekao "taj pisac nije dobronamjeran, laže, on je iznio neistine." Zbog svojih "grijehova" Ćopić je izbačen iz Partije. Sigurno je sve ovo bilo, ako ne uzrokom, onda velikim doprinosom njegovoj depresiji od koje je patio dugo godina prije nego je odlučio da sve okonča zauvijek.
I, još jednom, čitajte "Prolom"...

Pročitali smo Prolom više puta...šta želiš reći ? Hvala.

Npr. motivi srpskih seljaka da idu na ustanak, načini na koji je taj ustanak u praksi provođen, odnos srpskih masa prema nesrbima među ustaničkim vođama...itd, itd. Ima tu zanimljivih scena, koje ne odgovaraju opšteprihvaćenim tumačenjima.

Hoćeš da kažeš da je na tim motivima i sa tim odnosom nastala srž narodnoslobodilačkog pokreta , narodnooslobodilačke borbe , hrabrog rata protiv okupatora , komunističke revolucije , komunističke ideologije.
Hoćeš da kažeš da se komunisti NISU BORILI protiv toga , da NISU proganjali petu kolonu , da NISU desetkovali i ubijali četničke jedinice i da to sve nisu pokušali uništiti.

Baš Branko kaže da su se trebali prilagoditi okolnostima kako bi se oslobodila zemlja a nakon toga izvela reforma i nacionalizacija i naravno obrazovanje i učenje koje se zapravo desilo zar ne ?

Srdačan pozdrav.

Branko ništa ne kaže, roman nije propagandističko djelo koje popuje (takvih je za 40 godina koje su pojeli skakavci bilo na lopate), već bilježi realistično događaje okom neutralnog posmatrača. I pokazuje kako je bilo. A bilo je gadno. Malo je bilo čistih, malo...
I u romanu i u stvarnosti komunisti u vođstvu (malobrojni) bili su jedno, a masa ustanka (srpski seljaci), nešto sasvim drugo.

Hoćeš da kažeš da se komunisti NISU BORILI protiv toga , da NISU proganjali petu kolonu , da NISU desetkovali i ubijali četničke jedinice i da to sve nisu pokušali uništiti.

Kako su ovo radili, opisano je u Gluvom barutu...još jednom djelu na koje su se obrušili čuvari revolucije.

julisiz es grant wrote:Branko ništa ne kaže, roman nije propagandističko djelo koje popuje (takvih je za 40 godina koje su pojeli skakavci bilo na lopate), već bilježi realistično događaje okom neutralnog posmatrača. I pokazuje kako je bilo. A bilo je gadno. Malo je bilo čistih, malo...

Branko nije slagao ništa.
Ni komunisti nisu lagali.
Slagali su oni koji su se inflitirali u sistem a 1990 pokazali svoja lica.
Stara država je prekratko trajala da bi naobrazbom i školom promijenila višestoljetnu zaostalost u svim segmentima.
Samo jedna viša škola u BiH je bila do Drugog svjetskog rata (Viša škola islamskih nauka današnji FIN).
Agresiju smo dočekali sa četiri univerziteta.
Nažalost nedovoljno i prekratko.
Pozdrav.

Pa i nije lagao...pokazao je prirodno stanje koje je u Bosni trajalo vijekovima (međuvjerska i međunacionalna mržnja), koja je metodama prisile i mitom o bratstvu-jedinstvu (koga u "Prolomu" ima samo između par komunističkih rukovodilaca, Srba i Muslimana, a među narodom jok) suzbijana 40 godina, ali nikada uništena. Klijala je i čekala tren da bukne.

Uvijek se znalo za četnike i ustaše. Morao je neko i u tim vojskama biti...
A Branko i u Prolomu ima lijepe riječi prema svima, i ustašama.

sinuhe wrote:Uvijek se znalo za četnike i ustaše. Morao je neko i u tim vojskama biti...
A Branko i u Prolomu ima lijepe riječi prema svima, i ustašama.

Nema, samo ih prikazuje kao ljude...sa njihovim strahovima, strepnjama, nadama...kakve ima i svaki čovjek.
A "pravih" četnika u "Prolomu" još nema..to je moja poenta za forumske partizane. Još uvijek su to sve ustanici, u procesu polarizacije...jedni bi da ih vode komunisti, drugi neće.

Pa to je tako bilo a ovladali su komunisti. Pobjeda komunista i to neočekivana.
Prolom je objavljen pedesetih a štampan valjda sve do 90. tako da ni to nije bila neka tajna ili nešto o čemu se nije smjelo pisati.

Ne postoji realističniji prikaz raspoloženja među ustanicima u našim krajevima od onog iz Ćopićevih romana.

Ljudi često ne razumiju da je motiv običnog srpskog seljaka da uzme oružje bila činjenica da mu je u novoosnovanoj NDH bio ugrožen biološki opstanak.Da ustaše nisu vršile masovne pokolje nikada taj ustanak ne bi imao tolike razmjere.

Velika je uloga KPJ što je taj bunt kanalisala u jednom pozitivnom pravcu, što nije dozvolila nikakve odmazde nad nesrpskim stanovništvom i što je strpljivim radom sa tim neobrazovanim seljakom uspjela da mu dokaže da ti narodi nisu njegov neprijatelj.

Ćopić je znao da opiše tog seljaka, njegovo razmišljanje, želje, da ga ponekad i malo ismije,ali i da narod Grmeča i Krajine digne do univerzalnih sfera.
U svim svojim djelima Branko Ćopić je osvjedočeni humanista, s tugom pjeva o stradanjima nedužnih , o patnjama i pogibijama onih koji nisu imali šta da izgube osim života. Njegovo književno djelo prvenstveno pripada pripada narodu Grmeča i Krajine ,narodu koji mu je bio vječita inspiracija, kao što je i Aleksa Šantić prvenstveno pjesnik Mostara.

dr socrates wrote:Ne postoji realističniji prikaz raspoloženja među ustanicima u našim krajevima od onog iz Ćopićevih romana.

Ljudi često ne razumiju da je motiv običnog srpskog seljaka da uzme oružje bila činjenica da mu je u novoosnovanoj NDH bio ugrožen biološki opstanak.Da ustaše nisu vršile masovne pokolje nikada taj ustanak ne bi imao tolike razmjere.

Da...to, a i da usput ubije kojeg "turčina" i da štagod opljačka (sve je to detaljno opisano u romanu).
A a nije bilo ustaških pokolja, ustanak ne samo da ne bi bio masovan...nego ne bi ni uspio.
To se najbolje vidi u promjeni razmišljanja i ponašanja pojedinih likova (Srba) iz romana nakon prvog ustaškog bacanja ljudi u jamu.

dr socrates wrote:
Velika je uloga KPJ što je taj bunt kanalisala u jednom pozitivnom pravcu, što nije dozvolila nikakve odmazde nad nesrpskim stanovništvom i što je strpljivim radom sa tim neobrazovanim seljakom uspjela da mu dokaže da ti narodi nisu njegov neprijatelj.

Opet parole. U romanu su odmazde itekako prikazane, ništa manje plastično od ustaških zločina.

KPJ nikada i nigdje nije podržavala odmazde nad civilima bilo koje nacionalnosti,a zločini koji su činjeni na početku ustanka ne mogu se pripisati partizanskom pokretu iako su možda u njima učestvovali budući pripadnici tog pokreta.

Kada je BIH u pitanju tek od početka 1942 godine partizani se počinju jasno distancirati od četnika,a do tada su oni uglavnom zajedno djelovali kao ustanički pokret.

U načinu razmišljanja srpskog seljaka sa kokardom na čelu i onog drugog sa petokrakom nije bilo velike razlike na početku rata , ali je bila velika razlika u njihovom vođstvu i mislim da se to jasno vidi i u Ćopićevim romanima.

Oni koji su vodili ove sa petokrakom uspjeli su tokom rata da ih ubjede da cilj njihove borbe nije odmazda prema "Turcima", već zajednički život sa njima.
Dokaz tome je poslijeratni period koji je jedini u istoriji BiH kada su njeni narodi zaista živjeli zajedno, a ne jedni pored drugih.

Komunisti nisu uspjeli do kraja da sprovedu utopijsku ideju bratstva i jedinstva na ovim prostorima ali je njihov pokušaj ipak bio plemenit.

Pozdrav svima!
Svaka ćast tvsabina, drago mi je da je ova tema otvorena. Samo se bojim da ne krene u pogrešnom smeru. Držimo se njegovih dela i biće sve OK. Prisetimo se koliko nam je radosti ulivalo čitanje, koliko smo maštali, poistovećivali se sa njegovim junacima, koliko likova smo prepoznavali u svojoj rodbini, okolini. On je moj omiljeni pisac iz detinjstva, kao što je, verujem i većini ljudi iz bivše YU, i potrebana mi je pomoć. Već duže vreme me "proganja" da saznam za jednu njegovu pesmu. Pre više godina sam gledao na BKTV (Karić tv Bg) mislim da je emisija "Biseri" gost je bio Toma Kuruzović I recitovao je pesmu od Branka. Radi se o nekom dečaku i njegovoj najdražoj igrački limenom pjevcu, kojeg svraka odnese na drvo i dugo ga nije mogao naći, otprilike tako. Toma je nešto ispričao o toj pesmi i Branku i fenomenalno izrecitovao, da mi je urezao u pamćenje. Ako neko zna, molio bih za pomoć, koja je to pesma?
Pozdrav!

Pročitao sma dva djela koja govori n ašaljiv način o životu Branka Ćopića od rodjenja do smrti
nemogus e sjetiti naziva
djela su njegova ali objavio neko drugi
on priča o ćivotu iskreno.
zato ga volim

Ćopićev humor i zbilja se knjige zovu, prvi i drugi dio...

Volio bi' da se neki citati napišu na temi. Hvala.