Forum Klix.ba

Pisistratus wrote:

BatoS wrote:
Napisao si da se Bosnjaci vezu iskljucivo za vjeru ignorisu istu pojavu kod drugih naroda... narocito kod nasih komsija Srba i Hrvata.

Nisu Bosnjaci zapoceli taj proces podjele po religiji.

Ma tipično za nas, tj. za vas. Umjesto da se imenuje problem kakav jest, i da mu se pogleda u oči, haj'mo se upoređivat' sa Srbima i Hrvatima. Uostalom ja još uvijek ne vidim od tebe dokaze da nisam u pravu?

Pisistratus wrote:

BatoS wrote:
Pa mozda Srbi i Hrvati u Bosni nisu narod jer su se odrekli Bosne i svog naroda zbog religije?

Zbog cega napadas Bosnjake koji su ocuvali svoje ime?

Bogami su narod i to po ustavu Bosne i Hercegovine, kao što su i Bošnjaci narod. Ako mi daš dokaz da u okviru naroda Bošnjaka postoji značajan procenat drugih vjera, složit ću se s tobom. Time ćeš dokazati da se Bošnjaci ne vezuju isključivo za islam i za religiju, nego je to i danas teritorijalna odrednica.

OFF TOPIC

Umjesto da se bavimo ovakvim glupostima koje nigdje ne vode želim ovdje da postavim jedan rad, koji je zahvaljujući kojekakvim nacionalističkim zavrzlamama skoro nepoznat široj javnosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o radu Don Frane Bulića, o Sv. Jeronimu. Naime, sveti Jeronim se na Zapadu počesto naziva četvrtim perom svijeta(uz Izidora Seviljskog, Svetog Ambrozija i Svetog Grigorija najznačajniji intelektualac kojeg je crkva ikad imala), a njegov prijevod Biblije se i danas koristi u zvaničnoj crkvi. Značaj svetog jeronima ne samo za kršćanstvo nego i za cjelokupan razvoj intelektualne misli je nemjerljiv. Inače, slabo ko zna da se isti taj Jeronim rodio u Stridonu za kojeg gore spomenuti Frane Bulić smatra da se nalazio između Livna i Krajine, na granici s Panonijom, dakle u BiH. Zašto je ova činjenica nepoznata u BiH, eto vam pa pogađajte. Zato će Hrvati s ponosom reći kako se taj isti Jeronim školovao u Tegesti. Želim da kažem da smo duboko zaokupljeni kojekakvim glupostima, dok na prave vrijednosti uopće ne obraćamo pažnju. Sada postavljam ovaj rad našim forumskim intelektualcima, jer osjećam čitajući duže vrijeme rasprave o historiji da je prostor za raspravu ustvari duboko kontaminiran jednim djelom - onim Noela Malcolma, koje je historiografski gledano skoro bezvrijedno:

http://archive.org/stream/stridongrahov ... i_djvu.txt

Nadams e da ćete uživati.

madner wrote:

Goran_35 wrote:

madner wrote:Dakle zanima me gdje i kada se prvi put koristi ovaj izraz.

Reci da je Noel Malcom napisao da je to bilo xxxx nije izvor, napisati da je Noel Malcom na stranici x se pozvao na y je izvor.

Pominje se zasigurno prije Osmanlija.Dokaz za to je najveca nasa kraljica -Kraljica Ugarske i Poljske Elizabeta Bosnjacka.Dakle ona je sebe eksplicitno nazivala Bosnjakinja -obrati paznju ne bosanka vec Bosnjakinja.To je dokumentovano i zabiljezeno u svim poljskim i madjarskim historijskim izvorima.

Vise o tome na temi:

http://www.klix.ba/forum/kraljica-eliza ... 11592.html

Samo sto se na Poljskom Bosanac pise
Bośniac

dok je Bosnjak
Boszniac

Pisistratus wrote:U svakom pravilu ima izuzetaka. Da su naši liderčići bili malo pametniji znali bi izvlačit' franjevce i načertanije iz naftalina, a ne vezat' se isključivo za islam. Svjedočit' ćemo teškim posljedicama te pogrešne politike.

kowalski1 wrote:mislim da uopšte nije bitno kad se ko pominje jer srednjovijekovni identiteti nemaju apsolutno niakakve veze sa današnjim narodima

kowalski1 wrote:u bosni. npr. postoji jedan mladi hrvatski istoričar danijel džino, koji tvrdi da su srbi i hrvati u vizantijskim izvorima proizvod konstrukcije, tj. da su ih izmislili kao oznaku heterogenih skupina raznih plemena koje su u otprilike isto vrijeme prodirali na balkan. drugačije rečeno, vizantijcima je bilo zamorno da nabrajaju slavenska plemena i onda su izmislili srbe i hrvate čija su imena vremenom uhvatili korijene na ovom prostoru

inače, ja se slažem sa konstruktivističkim teorijama, svi identiteti su promijenjivi, stalno se mijenjaju i pozivanje na njih je iluzorno. npr. čuvena priča o bošnjačkom kontinuitetu pada u vodu činejenicom da je tek dolazkom austrougara i osnivanjem zemaljskog muzeja u sarajevu počela je da proučava srednjovijekovna bosanska istorija - dakle, niko u bosni prije njih nije ni znao za kulina bana i tvrtka.

kowalski1 wrote:da, ali njegovi pogledi će jako teško prodrijeti do javnosti, čak i do npr. katedri za istoriju u sarajevu, beogradu i zagrebu jer se na njima djeca uče da su oni najstariji, a da su ovi drugi dotepanci

hornet wrote:

madner wrote:

Goran_35 wrote: Pominje se zasigurno prije Osmanlija.Dokaz za to je najveca nasa kraljica -Kraljica Ugarske i Poljske Elizabeta Bosnjacka.Dakle ona je sebe eksplicitno nazivala Bosnjakinja -obrati paznju ne bosanka vec Bosnjakinja.To je dokumentovano i zabiljezeno u svim poljskim i madjarskim historijskim izvorima.

Vise o tome na temi:

http://www.klix.ba/forum/kraljica-eliza ... 11592.html

Samo sto se na Poljskom Bosanac pise
Bośniac

dok je Bosnjak
Boszniac

Samo sto Poljaci ne znaju za pojam Bosanac, njima je naziv za ljude iz Bosne ili bosanski narod uvijek bio Bośniacy, isto kao što je i kod nas bio pojam Bošnjak sve do 20. stoljeća. Za tebe bi mozda najbolje bilo da potražiš prvi pomen Bosanaca. Druga je stvar što danas većina ljudi pojam Bošnjak doživljava kao drugi naziv za musliman, a to je pogrešno. Mislim, odredjeni ljudi su nametnuli svoje vidjenje bošnjaštva, oni i ne prave razliku izmedju vjerske i narodne odrednice, njima je bošnjaštvo samo instrument za ostvarivanje svojih ciljeva. Takvi bi sutra zamijenili pojam Bošnjak za pojam Turčin, njima je sasvim nebitno.

madner wrote:

hornet wrote:

madner wrote:
Samo sto se na Poljskom Bosanac pise
Bośniac

dok je Bosnjak
Boszniac

Samo sto Poljaci ne znaju za pojam Bosanac, njima je naziv za ljude iz Bosne ili bosanski narod uvijek bio Bośniacy, isto kao što je i kod nas bio pojam Bošnjak sve do 20. stoljeća. Za tebe bi mozda najbolje bilo da potražiš prvi pomen Bosanaca. Druga je stvar što danas većina ljudi pojam Bošnjak doživljava kao drugi naziv za musliman, a to je pogrešno. Mislim, odredjeni ljudi su nametnuli svoje vidjenje bošnjaštva, oni i ne prave razliku izmedju vjerske i narodne odrednice, njima je bošnjaštvo samo instrument za ostvarivanje svojih ciljeva. Takvi bi sutra zamijenili pojam Bošnjak za pojam Turčin, njima je sasvim nebitno.

Ne sve do 20. stoljeca, vidis da se ne zna kada je prvi put koristen.
Upravo tako, na Poljskom je to pojam za Bosance.
Postoji i pojam za Bosnjake na Poljskom, nije tacno da ne znaju razliku.

Samo se u zadnjih par godina Bošnjak vezuje isključivo za vjeru, što je po meni pogrešno, ali tako je kako je.

fatamorgana wrote:Ako Bošnjaci zaista ne vode porijeklo ni od Srba ni od Hrvata onda je logično vode porijeklo od ostalih .... znači na popisu zna se,

Uh wrote:Ja ipak mislim da je Bosnjak samo regionalni nadimak za ljude koji zive u Bosni. Kao sto bi se reklo za: Dalmatinac, Slavonac, Zagorac, Sumadinac i t.d. Ali to nije nacinalnost kao sto neki FENOMENI (Filipovic) uce narod

BatoS wrote:

Uh wrote:Ja ipak mislim da je Bosnjak samo regionalni nadimak za ljude koji zive u Bosni. Kao sto bi se reklo za: Dalmatinac, Slavonac, Zagorac, Sumadinac i t.d. Ali to nije nacinalnost kao sto neki FENOMENI (Filipovic) uce narod

Znaci Bosna je po tebi regija kao sto je Dalmacija, Sumadija?

Regija u okviru koje drzave onda?

I kojoj ti nacionalnosti pripadas ako smijem da pitam?

Pisistratus wrote:U svakom pravilu ima izuzetaka. Da su naši liderčići bili malo pametniji znali bi izvlačit' franjevce i načertanije iz naftalina, a ne vezat' se isključivo za islam. Svjedočit' ćemo teškim posljedicama te pogrešne politike.

madner wrote:Dakle zanima me gdje i kada se prvi put koristi ovaj izraz...

madner wrote:Bosnien
Bosnier
Bosniaken

Hercegovina nije dobila ime kasnije, provincija koju je Austrija okupirala i poslje anektirala se zvala Bosnien und Hercegovina. To je naziv od 1830.

Golf forever wrote: netačno
Hercegovina je izdvojena samo za vrijeme hercegovačkih izdajnika Alia paše Rizvanbegovića i Smail age Čengića koji su pomogli turcima u odlučujućem momentu u bitci kod Sarajeva i tako skršili Gradašćevićevu autonomiju (čitati više o tome u dijelu knjige "Envera Imamovića: Historija bosanske vojske" ovdje
kao nagradu z to izdajničko djelo, ova dve hercegovačka kretena su dobila izdvajanje hercegovačkog sandžaka iz bosanskog pašaluka
kad je ova dva kretena Omer paša Latas kao pse ubio 1850. tad je i završena hercegovačka privremena autonomija i taj sandžak je ponovo vraćen u okvir bosanskog pašaluka
...