Energija-oružje 21 vijeka

[Nokija]

naravno da je tako...Njemačka ima moral, disciplinu, organizaciju i znanje, dok Rusija ima energente. Ako naprave dugoročni aranžman i pravednu raspodjelu benefita, gdje im je kraj. Problem je što je Rusija nepredvidiva i potpuna enigma...iako su kroz rusku povijest Nijemci ostavili duboki trag...i to pozitivni trag.. recimo Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst, ili Katarina Velika (uzgred prvo evropsko kraljevstvo koje je islam priznalo kao državnu religiju bila je Rusija za vrijeme Katarine Velike) kao i dinastija Romanova (njemačkog porijekla), u Rusiji je jak i drugi elemenat koji se protivi saradnji sa Njemačkom...

Tacno.
Njemacka i Rusija nikad u istoriji nisu imale tako dobro odnose kao danas. To je pocelo krajem 90tih u vrijeme vladavine G. Schroeder. On je bio poznat po tome sto je zastupao isljucivo interese njemacke industrije, posebno u relacijama sa Rusijom. On je valjda na vrijeme prepoznao znacaj dobrih odnosa sa Rusijom. Cak je u vrijeme svoje vladavine usvojio djete iz Rusije. Danas se ne bavi politikom, ali je clan upravnog odbora najvece kompanije koja se bavi uvozom gasa iz Rusije.
Na zalost, on je tim ustupcima industriji ali i nekim drugim stvarima, znatno i trajno oslabio njemacku socijalnu politiku. Takodje se pokazao kao licemjer, jer nikad nije kritikovao politicko stanje u Rusiji, ljudska prava i te stvari.

Da se vratimo na temu. Naravno da je energija motor jednog drustva, prije svega jeftina energija. Ali bez ostalih resursa ona sama nema smisla. Kaze se i da je obradiva zemlja trenutno resurs broj jedan. Sve je manje obradive zemlje a sve vise ljudi na svijetu.

[Shahab]

Proizvodnja solarne energije u Njemačkoj porasla je u devet mjeseci, zaključno sa rujnom, za više od 50% na godišnjem nivou, zahvaljujući velikom rastu broja instaliranih solarnih panela, pokazali su podaci udruženja njemačkih elektrodistributivnih kompanija, BDEW. U priopćenju se navodi da je između siječnja i rujna ostvarena proizvodnja solarne energije od 25.000 GWh prema 16.500 GWh iz istog perioda lani, prenosi AFP. Udruženje BDEW je navelo da je udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Njemačkoj porastao u istom razdoblju sa 4,1% na 6,1%. Istovremeno je udio energije vjetra malo porastao na 8,6 sa 8%, dok udio biomase iznosi gotovo 6%. Udio svih tipova obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije je u Njemačkoj u devet mjeseci zaključno sa rujnom iznosio oko 26%, prenosi Aljazeera.

[Nokija]

Proizvodnja solarne energije u Njemačkoj porasla je u devet mjeseci, zaključno sa rujnom, za više od 50% na godišnjem nivou, zahvaljujući velikom rastu broja instaliranih solarnih panela, pokazali su podaci udruženja njemačkih elektrodistributivnih kompanija, BDEW. U priopćenju se navodi da je između siječnja i rujna ostvarena proizvodnja solarne energije od 25.000 GWh prema 16.500 GWh iz istog perioda lani, prenosi AFP. Udruženje BDEW je navelo da je udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Njemačkoj porastao u istom razdoblju sa 4,1% na 6,1%. Istovremeno je udio energije vjetra malo porastao na 8,6 sa 8%, dok udio biomase iznosi gotovo 6%. Udio svih tipova obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije je u Njemačkoj u devet mjeseci zaključno sa rujnom iznosio oko 26%, prenosi Aljazeera.

Za tvoju informaciju, projekat jacanja proizvodnje solarne energije u Njemackoj je propao. Vecina tih kompanija su dobijali poticaj od Njemacke drzave, prije par mjeseci su ti novcani kanali zatvoreni. Veliki broj firmi je otpustio radnike, a neke su skroz zatvorene. Dio tehnologije se izvozi u Kinu, a veliki broj firmi pokusava da se etablira u par arapskih zemalja, kao sto je Maroko. Solarna energija je nice to have, za osvjescene nijemce kojima je ekologija postala smisao zivota. Ali solarna energija ne moze biti osnova njemacke privrede.

Off topic: Primjetila sam da se na ovom forumu cesto postaju novinarski clanci koji se per se smatraju izvorom objektivnih i tacnih informacija. Najveci broj novinara su ublehasi, kako domaci tako i strani. Cast izuzecima.

[Shahab]

Nije propao solarni biznis, nego propadaju evropski proizvođači solarnih panela, koji ne mogu da izdrže kinesku konkurenciju. U osnovi solarnih panela, koji pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju, jesu fotonaponske čelije, koje se opet rade od silicija. Kinezi su uveli skriveni damping, na način da je struja za silicijske peči, koje proizvode fotonaponske čelije, subvencionirana, tako da je ista i do 30 puta jeftinija nego struja za iste te peči u EU..Osim toga pokupovali su skoro sve rudnike silicija na svijetu i sada imaju sirovinski monopol. Veoma brzo solarna energija bit će jeftinija od konvencionalne i uopće neće trebati subvencije da bude isplatna. Jedina mana takve energije jeste da nije u mogućnosti da bude nosilac energetskog sistema, jer koliko god struje proizvedu tokom dana, kada ima sunčeve svjetlosti, preko noći proizvodnja u potunosti prestaje, tako da se moraju angažirati konvencionalni izvori da održe sistem. Pokušavaju da tehnološki riješe ovaj problem na način da osmisle akumulaciju solarne energije u baterije kako bi imali kontinuitet energije i tokom noći, međutim to radikalno poskupljuje čitav sistem. Dakle sad zasad ide se na miks fosilnih i obnovljivih izvora, s time da je EU tačno definisala koliko u strukturi proizvodnje električne energije, mora biti struje iz obnovljivih izvora. Do 2050 u EU emisija Co2 mora biti potpuno eliminisana, odnosno zelena energija mora biti 100 %, u periodu do tada postepeno se podiže nivo green energy.Inače sunčeva svjetlost je prvenstveni izvor energije na našoj planeti i predstavlja najveći praktično besplatni neiskorišteni resurs, tako da je solarna energija, definitivna budućnost. Ja sam uže specijaliziran za fosilna goriva, konkretnije plin, ali evo jednog fascinantnog podatka....U jezgru sunca termonuklearnim reakcijama proizvodi se energija (nuklearnom fuzijom kojom se vodik pretvara u helij)...iako je od Zemlju udaljeno 150 miliona kilometara ima izvore energije dostatne za život za slijedećih 5 milijardi godina...a samo tokom jednog dana Sunce prema Zemlji emituje energije koja može podmiriti potrebe čovječanstva za slijedećih 180 godina...Ipak u ovom trenutku fosilna goriva su temelj energetike, sa malom razlikom da u strukturi energije, nafta ustupa mjesto prirodnom plinu...

[Nokija]

Hvala za objesnjenje.

Pa i ja to kazem. Dok su imali finansijski poticaj mogli su nuditi struju po konkurentnoj cijeni. Sad tih poticaja nema i kljuc u bavu. I to je naravno bransa koju je Kina "unistila".

[muzicar_iz_parka]

Fine su vjetrenjače i solarni moduli, samo problem je šta se dešava kada nema sunca (hladno doba godine, noć, oblačno) ili kad ne duva vjetar?????
Takođe problem je u vremenu kad ima ovoga previše a potrošnja struje bude manja, opet problem.
Snadbjevanje strujom je veoma komplikovan sistem, male nestabilnosti dovode do ozbiljnih problema, a to se posebno odrazuje na one koji su ovisni o stalnom snadbjevanju i prije svega stabilnom.

[Shahab]

Hrvatska javnost, i gospodarska i politička, nedavno je burno reagirala na činjenicu da će Hrvatsku zaobići jedan od najvećih europskih energetskih megaprojekata - 16 milijardi eura vrijedan plinovod Južni tok, kojim će se srednja i južna Europa opskrbljivati ruskim plinom. No, bila je to čudna i zakasnjela reakcija na nešto što se zna već dvije godine: zahvaljujući neodlučnosti posljednjih triju vlada - i Sanaderove, i Kosor, i Milanovićeve - Hrvatska je ostala izvan glavne trase tog plinovoda i osuđena je tek na priključak, kao slijepo crijevo, čime najlošije prolazi zato što plin plaća skupo, a ne dobiva naknadu za njegov tranzit. Prema nekim izračunima, Hrvatska će ostati bez stotina milijuna eura godišnje.
- Hrvatska neće biti tranzitna zemlja Južnog toka. Ona je izvan glavnog magistralnog pravca, na koji će se najvjerojatnije nadovezati odvojkom iz Srbije ili možda Mađarske, ali dalje, prema trećim zemljama, neće ići. Za Hrvatsku definitivno nije predviđeno da produži krak prema susjednim zemljama - rezolutno nam je, za moskovske mećave kasnog studenog prije dvije godine, 2010., u sjedištu Gazproma rekao Aleksandar Medvedev, potpredsjednik te najjače ruske državne tvrtke i direktor Gazprom exporta, ujedno jedan od najmoćnijih ljudi ruske plinske industrije. Da ne bi bilo nikakvih dilema, sve što je on rekao potvrdio nam je i Leonid Čegunov, direktor Gazpromovih projekata u inozemstvu. Bio je to znak da Hrvatska ne kotira dobro u Kremlju te da je poslana klečati na kukuruz samo nekoliko mjeseci nakon što ju je Putin iste godine, u srpnju, za posjeta Jadranke Kosor, proglasio “glavnim strateškim gospodarskim partnerom na Balkanu” i kad se nagađalo da nas je tadašnja premijerka ipak uspjela vratiti u igru.

Čačićevo prozivanje
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nedavno je upravo Kosor prozvao tvrdeći da je u razgovoru s Putinom odbila prijedlog da se Hrvatska nađe na glavnoj trasi plinovoda. No, hrvatska sapunica o Južnom toku počela je prije.

Naime, još na zagrebačkom energetskom summitu prije šest godina ruski je predsjednik predložio Stjepanu Mesiću da Hrvatska, nakon Bugarske, bude drugo glavno čvorište Južnog toka, odakle bi se plinovod granao prema Sloveniji, Mađarskoj i Austriji. Razmatarala se, navodno, čak i mogućnost da se cjevovodom iz Hrvatske kroz Jadran ide do Italije. No, Sanader je tada, navodno zbog pritiska EU, ignorirao prijedlog, pa Banski dvori čak mjesecima nisu reagirali na ruske upite, a premijer je izbjegavao primiti tadašnjeg ruskog veleposlanika Konarovskog. Sanaderova se nasljednica, nakon njegova pada, triput u manje od godinu dana susrela s Putinom te je dogovoreno ponovno uključivanje Hrvatske u Južni tok, i to, kako se nagađalo, na glavnom magistralnom pravcu. No, nakon tih susreta sve je neočekivano opet zamrlo.

Žestoki Orban
Doduše, krajem 2010. zakomplicirali su se rusko-mađarskih odnosi - mađarski premijer Viktor Orban, koji je tada došao na vlast, bio je žestoki protivnik priključenja svoje zemlje Južnom toku - i Hrvatska je ponovno upala u igru. No, Zagreb je ostao hladan čak i na takve reakcije iz Moskve, a Orban je ubrzo slomljen i Mađarska je prihvatila uvjete.

No, kap koja je prelila čašu u Kremlju bilo je otkazivanje Vlade Jadranke Kosor da obnovi sporazum o uvozu ruskog plina s Gazpromom. Ugovor o isporuci plina potpisan je s talijanskim ENI-jem. Putinu je krenula para na uši jer su samo par mjeseci prije vođeni pregovori o novom sporazumu s Gazpromom, a na to se nadovezalo još jedno prekršeno obećanje, ono o pokretanju Družbe Adrije.

Triput kod Putina
Prozvana bivša premijerka Jadranka Kosor rekla nam je da se kao premijerka triput susrela s ruskim predsjednikom Putinom: “Zahvaljujući tome vratili smo Hrvatsku u igru, odnosno otvorili mogućnost da plinovod ipak prođe kroz našu zemlju. Adria i plinovod Južni tok. U razgovorima s EU nikada nije traženo da ne surađujemo s Moskvom. No, zašto Vlada Zorana Milanovića nije uspjela u deset mjeseci dogovoriti nešto s Rusima i zašto Čačićevi posjeti Moskvi nisu dali rezultata? Nisam valjda i ja za to kriva”, zaključila je Kosor.

[Shahab]

SOFIJA - Bugarska je saopštila da će učestvovati u rusko-italijanskom projektu izgradnje gasovoda Južni tok pod uslovom da joj Rusija snizi cenu za uvoz nafte.

"Bugarska vlada je dozvolila eneregetskom holdingu BEH da potpiše ugovor o ulaganju u projekat Južni tok na bugarskoj teritoriji", navodi se u saopštenju bugarske vlade. Vlada Bugarske, ipak, navodi da će ugovor biti potpisan samo ako ruski proizvođač prirodnog gasa Gasprom početkom 2013. godine dopremi Bugarskoj novu količinu gasa.

Neka pitanja ugovora sa Gaspromom treba da se "razjasne", dodaje bugarska vlada, a agencija Frans pres podseća da Bugarska traži smanjenje cene za uvoz ruskog gasa, koji u ovom trenutku plaća 472 dolara za 1.000 kubnih metara. Dnevnik "24 časa" je objavio da direktor Gasproma Aleksej Miler treba da u petak dođe u Sofiju, ali tu informaciju za sada vlasti Bugarske nisu potvrdile.

Ruski predsednik Vladimir Putin takođe je trebalo da dođe u petak u Sofiju, ali je njegova poseta odložena, pošto je Bugarska odustala od izgradnje jedne nuklearne centrale, navodi Frans pres. Gradnja gasovoda Južni tok, koji bi trebalo da bude dugačak 3.600 kilometara, zajednički je projekat Italije i Rusije, a njime će se gas iz Rusije prema Zapadnoj Evropi dopremati preko Crnog mora i teritorije Balkana, uključujući i Srbiju.

Deo gasovoda koji će prolaziti kroz Bugarsku biće dugačak 540 kilomatara, a godišnje bi kroz njega moglo da prođe 63 milijardi kubnih metara gasa. Izgradnja bugarskog dela gasovoda trebalo bi da bude završena 2015. godine, a prema procenama vlade Bugarske, koštaće 3,3 milijarde evra.

[Shahab]

Evropa je totalno pukla..nemaju feninga da podrže svoje ključne članice, koje su prisiljene prosjačiti po Rusiji, Kini i Turskoj da bi navukle koji euro u svoje propale ekonomije... Rusi polako rade strateška preuzimanja strateških resursa, a to su bankarski i energetski sektor, i to na pravcima prolaska njihovih plinovoda...

Janša u Rusiju po kupce za banke i Petrol http://www.seebiz.eu/jansa-u-rusiju-po- ... /ar-49987/

LJUBLJANA - Glavni dogođaj tijekom dvodnevnog posjeta slovenskog premijera Janeza Janše Rusiji bit će potpisivanje konačnog ugovora o ulaganju u plinovod Južni tok, koji će prolaziti Slovenijom. Na marginama susreta slovenskog premijera s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom i predsjednikom Vladimirom Putinom, slovensko izaslanstvo tražit će kupce za slovenske banke i državni udjel u Petrolu, navodi slovenski poslovni dnevnik Finance, pozivajući se na neslužbene izvore. Postavlja se također pitanje kako će na slovensko sudjelovanje u Južnom toku reagirati Europska unija, koja je lobirala protiv tog projekta.

Premijer Janša je u nedjelju, na pitanje hoće li doista u Rusiji razgovarati o bankama i Petrolu, odgovorio da neće otvarati to pitanje. U njegovom kabinetu na pitanje o traženju ruskih ulagača za NLB, NKBM i Abanku - a sve tri trebaju dokapitalizaciju - nisu odgovorili.
NO, sigurno je da će Janša u Rusiji potpisati ugovor o Južnom toku. A to otvara pitanje kako će reagirati Europska komisija. U proteklim mjesecima često se moglo čuti da EU potiho lobira protiv projekta jer podupire gradnju plinovoda Nabucco, s kojim bi se znatno smanjila europska ovisnost o ruskom plinu. Problem s Nabuccom je da nisu u potpunosti osigurani izvori plina. Finance napominju da potpisivanje ugovora još uvijek ne znači da će projekt Južni tok doista biti realiziran.

Neslužbeni izvori bliski slovenskoj vladi tvrde da je potpis ugovora o Južnom toku bio uvjetovan time da Rusi kupe manjinski udjel u Petrolu, ali to nije uspjelo. Sada je u igri državni paket dionica U Petrolu zajedno s državnim paketom dionica u NKBM-u, tvrde neslužbeni izvori. Kao i u Hrvatskoj, Rusi su na slovensko bankarsko tržište ušli preko Volksbanka, kada je Sberbanka kupila u veljači preuzela austrijski VBI. Novi vlasnik je slovensku Volksbanku dokapitalizirao s 45 milijuna eura. Time je udvostručio kapital kako bi ojačao i potaknuo novo kreditiranje.

NKBM se mora do kraja godine dokapitalizirati s 50 milijuan eura, a Abanka se nada u istom roku prikupiti 90 milijuan eura. NLB je već u prvih šest mjeseci ove godine ojačala kapitalnu snagu raznim mjerama ukupne vrijednosti iznad pola milijarde eura.

Umjesto belgijskog suvlasnika KBC-a u dokpaitalizaciju su u posljednji trenutak uskočili paradržavni fondovi Kad i Sod koji su dionice NLB-a platili po 41 euro, što je Bruxelles ocijenio kao nedozvoljenu državnu pomoć. Zato će se 14. prosinca odražti nova skupština dioničara NLB-a. Na njoj bi Kad i Sod trebali dobiti odobrenje da dokapitalizacijsku cijenu korigiraju ispod praga državne pomoći (36,75 eura) - upaltili bi oko 1,9 milijuna eura novih dionica po cijeni od oko 8 eura.

Ni za jednu od spomenutih dokapitalizacija nije jasno tko će dati novce.

Skupština dioničara NKBM-a na kojoj će se raspravljati o dakpaitalizaciji održat će se 11. prosinca. Uprava i Nadzorni odbor predlažu da sadašnji dioničari nemaju pravu prednosti pri kupnji dokapitalizacijskih dionica po 1,30 eura. To otvara vrata novom (su)vlasniku koji bi stekao 49,5 posto NKBM-a.

Još veće iskušenje za slovensku Vladu je dokapitalizacija NLB-a. Prilikom lanjske dokapitalizacije hibridnim instrumentima u vrijednosti 310 milijuna eura EK odobrila je državnu pomoć, uz uvjet da se do 30 lipnja 2013. hibridni instrumenti konvertiraju u kapital NLB-a. Belgijska KBC, koja u vlasništvu ima 22-postotni udjel koji je gotovo nemoguće prodati, mora izaći iz vlasništva u slovenskoj banci do kraja iduće godine.

"NLB je primila državnu pomoć i do 1. siječnja 2013 mora pripremiti plan restrukturiranja koji mora sadržavati i strategiju banke. Vlada priprema plan izlaska iz banke. Napominjemo da je prvi uvjet za pridobivanje stranih ulagača i postizanje odgovarajuće cijene da se iz banke izdvoji loša aktiva. Dok se taj postupak ne provede, banka se ne može prodati. To vrijedi i za KBC-ov vlasnički udjel", odgovorili su u slovenskom ministarstvu financija.

Ministarstvo pri pojašnjavanju povlačenja države iz kapitala banaka, što je politici uvijek bilo neprihvatljivo, navodi iste izgovore kao pri drugim privatizacijama. Za prodaju državnih udjela vlada "treba" novi holding za upravljanje državnim ulaganjima (SDH). Za povlačenje iz banka pak treba lošu banku: "Kada loša aktiva bude prenesena iz NLB-a, udjel države bit će ponuđen zainteresiranim ulagačima. Za taj korak prvi i nuždan uvjet je prihvačanje zakona o jačanju stabilnosti banaka", odgovaraju u ministarstvu financija na pitanje kada će se početi povlačiti iz banaka.

Financijski stručnjaci s time se ne slažu, navode Finance. Smatraju da bi država već sada mogla prodati društva kada bi to htjela. Kod banaka bi samo morala jamčiti da će dati garancije za sanaciju slabih plasmana. S osnivanjem lođe banke, kao i s državnim holdingom za upravljanje imovinom, stavri su se zakomplicirale jer je oprba prikupila potpise za referendum o oba zakona. O održavanju referenduma odlučivat će Ustavni sud. Ako dopusti referendum, oba zakona će vrlo vjerojatno pasti.

Povlačenje države iz vlasništva u bankama i podzećima traje već više od pola godine. Finance su prošlog tjedna objavile alternativni prijedlog sadašnjem zakonu o mjerama za jačanje stabilnosti bankarskog sustava. Uz pomoć financijskih stručnjaka predložili su osnivanje internih slabih banaka, odnosno odjele za restrukturiranje kakvi su u Sloveniji postojali krajem devedesetih godina prošlog stoljeća.

"Ideja koju navodite ni na prvi pogled ne čini se kao dobro rješenje, jer ne uvažava sve nužne čimbenike koji bi omogućili provedbu takve ideje. Činjenice je da su banke u prošlosti same procjenjivale i sanirale svoje loše plasmane, pri čemu ih nije, iako je mogao poticao regulator. Vlada ne raspolaže s dovoljno vremena da čeka trenutak u kojem će se banke i regulator odlučiti da je vrijeme da se slabi plasmani procijene. Da bi se osigurala stabilnost bankarskog sustva, nužno je djelovati što prije. Također, banke ne mogu same prevrednovati loša ulaganja iz više razloga (pritiska dioničara, revzora...). Prevrednovanje može provesti samo vanjski entitet. Državna jamstva također ne potiču neposredno priznavanje gubitaka, nego odgađaju rješavanje problema. Iz navedenih razloga to je slabo rješenje, skupo i neprimjereno za Sloveniju", tumače u ministarstvu.

Ministarstvu je očito promaklo da prijedlog Financa predviđa da se procjena slabih plasmana za sve banke obavi po istim kriterijima pod nadzorom Banke Slovenije, zaključuje slovenski list.

[Shahab]

Slovenci idu u Rusiju a Hrvati u Katar...samo države koje posjeduju strateške energente imaju potencijala za investicije.. http://www.jutarnji.hr/cacic-nudi-seici ... a/1065801/

Katarski emir Hameed al Thani veliki je prijatelj Bosne..vlasnik je Al Jazeera TV i na njegovu ličnu intervenciju i molbu nekih njemu bliskih prijatelja iz BiH, regionalni centar je otvoren u Sarajevu..
Nekome su domet Naser Kelmendi i Darko Šarić...a nekome najveći investitor na svijetu, katarski emir Al Thani...

[Shahab]

DOHA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u ponedjeljak u Dohi nakon razgovora s katarskim emirom Hamadom al-Tanijem da postoje "vrlo dobri" izgledi za suradnju Hrvatske i Katara na izgradnji LNG terminala na Krku.
Josipović, koji boravi u višednevnom posjetu Kataru na čelu brojnog hrvatskog političko-gospodarskog izaslanstva, kazao je da je s katarskim poglavarom razgovarao o "obnovi odnosa Hrvatske i Katara koji su zadnjih desetak godina bili zamrli".
"Razgovarali smo o političkoj suradnji ... ali nama je ovog trenutka najvažniji razgovor o gospodarskoj suradnji", rekao je Josipović, dodajući da je glavna tema razgovora bio LNG terminal.

"Tu postoji zaista ozbiljan interes s katarske strane", rekao je Josipović, nakon što je u Amiri Divanu, Emirovoj palači u Dohi, razgovarao u četiri oka s emirom al-Tanijem."Razgovori o tom projektu, koji su započeli prije desetak godina, propali su krivnjom naše strane. Nije bilo suglasja o tome u državnom vrhu, a danas postoji potpuno suglasje", rekao je hrvatski predsjednik. Dodao je da se "razgovaralo i o uzrocima zbog kojih taj projekt nije nastavljen i nije dovršen".

Odgovarajući na novinarsko pitanje koliki su izgledi da se realizira projekt izgradnje LNG terminala, Josipović je kazao da su "šanse vrlo dobre". "Emira i njegovu delegaciju zanima brzina i ekonomičnost cijeloga projekta", rekao je Josipović.

Kako je rekao, hrvatska strana, posebno prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić, dala je vrlo detaljna obrazloženja o globalnim aspektima toga projekta, uključujući suradnju sa zemljama Europske unije, potencijalnim kupcima ukapljenog plina.

"Mislim da je dojam vrlo dobar", rekao je Josipović.

Na razgovorima je bilo riječi i o suradnji u prehrambenoj, prerađivačkoj i vojnoj industriji.

"Uvjeren sam da ako pokažemo upornost i ozbiljnost da nas očekuje uspješna gospodarska suradnja", zaključio je hrvatski predsjednik.

Kako se doznaje od članova hrvatskog izaslanstva, katarska strana je zainteresirana za proizvode hrvatske vojne industrije, te za obrazovanje časnika. Također je najavljeno da će "uskoro" u Hrvatsku doputovati katarsko vojno izaslanstvo koje bi trebalo nastaviti razgovore o produbljivanju vojne suradnju dviju zemalja.

U Josipovićevoj pratnji uz suprugu Tatjanu u Katar je doputovalo i brojno izaslanstvo u čijem je sastavu i ministar Čačić, te više od četrdeset predstavnika hrvatskih tvrtki.

Oni će tijekom dana održati niz sastanaka s katarskim kolegama, a na gospodarskom forumu Hrvatska-Katar u utorak imat će priliku uvjeriti svoje domaćine da je Hrvatska zemlja u koju se isplati ulagati i s kojom se isplati poslovati.

Prvog dana posjeta u nedjelju Josipović je svečano otvorio hrvatsko veleposlanstvo u Dohi, prvo hrvatsko veleposlanstvo u nekoj od zemalja Perzijskog zaljeva. To bi veleposlanstvo trebalo osigurati hrvatskim poslovnim ljudima bolje uvjete za dolazak na tržište jedne od najbogatijih zemalja svijeta.

Kasnije u ponedjeljak Josipović bi se trebao sastati s predsjedavajućim katarske savjetodavne skupštine Šure Muhamedom Al-Kolaifijem.

Katar je s BDP-om po stanovniku od 104 tisuće dolara jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a posljednjih se godina pokušava afirmirati kao važan akter u posredničkim naporima za rješavanje kriza na Bliskom istoku i u arapskom svijetu. Gospodarstvo zemlje temelji se na industriji nafte i zemnog plina koja predstavlja više od 70 posto BDP-a. Posljednjih godina vlada pokušava diversificirati gospodarstvo velikim ulaganjima u sektore visoke tehnologije, financija i turizma.

Ove je godine u Zagrebu osnovana Hrvatsko-katarska udruga koja bi trebala raditi na zbližavanju dviju kultura i naroda, a zrakoplovna kompanija Qatar Airways nedavno je uvela i svakodnevne letove na relaciji Zagreb-Doha.

[Shahab]

Norveška naftna tvrtka Statoil te britanski i francuski naftni divovi BP i Total kupit će 29% udjela u projektu tursko-azerbajdžanskog plinovoda TANAP. BP i Statoil će od azerbajdžanske naftne tvrtke SOCAR kupiti po 12% dionica, dok će Total kupiti 5%, no nisu objašnjeni financijski detalji dogovora. TANAP će prevoziti plin iz azerbajdžanskog dijela Kaspijskog jezera preko Turske do europskog tržišta. U projektu Turska ima 20%, a SOCAR s azerbajdžanske strane 80% udjela, javlja britanski portal 'Business Monitor'.

Zašto je bitan TANAP? TANAP je projekat koji su u Junu ove godine potpisale Turska i Azerbejdžan a namjenjen je relaksaciji Turske ovisnosti o ruskom gasu, kako količinskom tako i cjenovnom. Ovaj gasovod je logički slijed razvoja velikog azerbejdžanskog nalazišta plina Shah Deniz, koje je locirano u Južnom Kaspijskom moru, nedaleko od glavnog azerbejdžanskog grada Bakua. Shah Deniz ima rezerve plina koje se procjenjuju na 100 milijardi kubika prirodnog plina, i njegov razvoj je u potpunosti namjenjen izvozu na evropsko tržište, ali i da de facto izolira tranzitne rute plina porijeklom iz Rusije i Irana..Shah Deniz se prostire na oko 860 kvadratnih kilometara, sa čuvenim Sangachai Terminalom kao bazom za prečišćavanje gasa i njegovu pripremu za puštanje u gasovode..Većinski vlasnik Shah Deniz konzorcijuma, britanski BP, sada je kupio udio u projektu TANAP..čime su se stekli uvjeti da se gas iz Shah Deniza transportuje do tursko bugarske granice, odakle bi se preko Bugarske, Rumunij i Mađarske transportovao do velikog plinskog čvorišta Baumgarten u Austriji, čiji je vlasnik OMV. Alternativa ovome pravcu jeste TAP (trans-jadranski plinovod) koji je u švicarsko njemačkom vlasništvu, i koji bi gas iz Turske, preko Grčke i Albanije, transportovao u južnu Italiju...Azerbejdžanski gas bi bio 12% jeftiniji od ruskog i onemogućio bi energetsku ovisnost Evrope od Rusije.

[Shahab]

Katarski emir Hamad al Thani finansira izgradnju Islamskog centra u Rijeci...Katar posjeduje 15% svjetskih rezervi gasa.

Katar je zainteresiran za dugoročnu dobavu plina i izgradnju LNG terminala u Hrvatskoj, a konačni dogovor o katarskom ulaganju mogao bi biti postignut do posjeta Rijeci katarskog emira Hamada al-Tanija na proljeće sljedeće godine, rekao je jučer u Dohi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Čačić predvodi gospodarski dio hrvatskog izaslanstva koje u Kataru boravi u sklopu višednevnog službenog posjeta predsjednika Ive Josipovića.

Jedna od glavnih tema razgovora hrvatskih dužnosnika s katarskim domaćinima je sudjelovanje Katara u izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku vrijednog oko 600 milijuna eura.

Ministar Čačić rekao je da mu je na sastancima s katarskim dužnosnicima "potvrđen ključni element za Hrvatsku u ovom posjetu, a to je spremnost i interes Katara da dugoročno kroz 25 godina podrži projekt LNG-a".

"Kad imate jedan takav dugoročni aranžman onda možete otvarati investiciju", izjavio je Čačić.

"Isto tako, ali potpuno odijeljeno od toga jer to su dvije različite operacije, iskazan je i njihov interes za sudjelovanje u LNG terminalu ... zajedno s drugim partnerima koji potencijalno mogu u tome sudjelovati", rekao je Čačić.

Konkretan razgovor

Čačić je također naglasio da je razgovor s emirom al-Tanijem bio vrlo konkretan.

"Emir je dobro upoznat s projektom, izrazio je žaljenje što nismo realizirali dogovor o LNG terminalu od prije desetak godina jer je prošla vlada 2005. prekinula projekt", rekao je Čačić.

"Emir al-Tani je dao potpuno precizan i jasan nalog ministru energetike i industrije Muhamedu al-Sadi da te razgovore nastavimo", dodao je Čačić, dodajući da bi do emirova posjeta Hrvatskoj sljedeće godine projekt trebao biti definiran.

"Naravno da ćemo koristiti najbolje svjetske konzultante u pregovorima s Katarom jer se radi o ogromnom novcu i o dugoročnom projektu, ali ono što je sasvim sigurno da u sljedećih nekoliko mjeseci moramo imati sve definirano - koji će partneri sudjelovati, koji su uvjeti dobave, koji su uvjeti financiranja i koji su tehnički uvjeti. Svakako očekujemo da do posjeta emira Rijeci, koji je gotovo sasvim siguran, cijela priča bude definirana", rekao je Čačić.

Kako je ranije najavljeno, katarski emir al-Tani bi najvjerojatnije na proljeće sljedeće godine trebao doći u uzvratni posjet Hrvatskoj prigodom otvaranja islamskog centra u Rijeci, čiju je izgradnju u znatnoj mjeri financirao Katar.

Spremni za tri tjedna?

Čačić je rekao da je na sastancima u Dohi dogovoreno da će se "u okviru od tri tjedna dati jedna potpuno precizna lista potrebnih informacija, pitanja i prijedloga s katarske i s hrvatske strane strane".

"Dobro je što oni poznaju projekt jer su od 2003. do 2005. tehnički savladali i lokaciju i projekt ... očekujem da ćemo nakon tri tjedna biti obostrano spremni za sastanak u Zagrebu gdje će doći katarsko izaslanstvo predvođeno ministrom al-Sadom", rekao je Čačić.

Upitan znači li dolazak katarskog plina jeftiniji plin za hrvatske građane, Čačić je rekao da dolazak konkurencije "obično znači smanjivanje cijene".

"To bi promijenilo ovu prilično jednoličnu sliku na tržištu dobave plina ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj regiji", izjavio je Čačić.

Odgovarajući na pitanje vjeruju li katarski dužnosnici sada Hrvatskoj pošto prvi pokušaj razvoja LNG terminala na Krku prije desetak godina nije uspio, Čačić je rekao da su "oni s razlogom bili skeptični".

"Ali ovaj put smo jasno rekli da predsjednik države pred sobom ima sasvim sigurno tri, a vjerojatno i osam godina mandata, da vlada ima sasvim sigurno tri godine, a nadamo se i sedam. Ono što je neupitno, je da taj projekt u tri godine treba biti definiran, započet, financijski zatvoren i da ga nitko ne može zaustaviti", izjavio je Čačić.

Zainteresirani i za hidroelektrane

On je također rekao da su Katarci pokazali zanimanje i za druge projekte u energetici, poput hidroelektrana, te za projekte u turizmu.

U Kataru se nalazi brojno gospodarsko izaslanstvo u kojem sudjeluje više od četrdeset predstavnika hrvatskih tvrtki.

Oni su tijekom dana održali niz sastanaka s katarskim kolegama, a na gospodarskom forumu Hrvatska-Katar u utorak imat će priliku uvjeriti svoje domaćine da je Hrvatska zemlja u koju se isplati ulagati i s kojom se isplati poslovati.

[stotka12]

Odgovor brazilskog ministra prosvjete američkim studentima.


Sjevernoamerički tisak je odbio da ga objavi!?


Za vrijeme debate na jednom američkom univerzitetu, brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea, pitali su studenti što misli o internacinalizaciji Amazonije. Američki student je postavio svoje pitanje uz primjedbu da očekuje odgovor humanista a ne Brazilca.

Evo što je odgovorio g. Cristovam Buarque:

-"Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše".

Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoline u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionalizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne rezerve cijelog svijeta. Nafta je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali uprkos tome, gospodari naftnih rezervi osjećaju da imaju pravo povećavati ili snižavati njenu cijenu ili proizvodnju.

Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija rezerva za cijelo čovečanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje. Spaljivati Amazoniju je isto tako ozbiljno kao i nezaposlenost koju su izazvali špekulanti globalne ekonomije. Ne smijemo pustiti da samovolja špekulanata upropasti financijske rezerve cijelih zemalja.

Prije internacionalizacije Amazonije želio bih biti svjedok internacionalizacije svih muzeja svijeta. Louvre ne treba pripadati samo Francuskoj. Svaki muzej na svijetu je čuvar najljepših djela ljudskog genija. Ne smijemo ostaviti da tim kulturnim bogatstvom, isto kao ni sa prirodnim bogatstvom Amazonije, manipulira ili ga uništi jedan vlasnik ili jedna zemlja. Prije izvjesnog vremena je jedan japanski milioner odlučio da sa sobom sahrani sliku velikog majstora. Prije nego se to dogodi, trebalo bi internacionalizirati tu sliku!

Dok se odvija naš susret, Ujedinjene nacije organiziraju "Forum Milenijuma", ali neki predsjednici država su imali poteškoća da stignu na Forum, zbog problema na granici Sjedinjenih Država. Mislim dakle da bi New York, sjedište Ujedinjenih nacija, trebalo internacionalizirati. Makar bi Manhatan trebao pripadati cijelom čovječanstvu. Kao uostalom i Pariz, Venecija, Rim, London, Rio de Janeiro, Brazilija, svaki grad sa svojom posebnom ljepotom i svojom historijom bi trebao pripadati cijelom svijetu.

Ako Sjedinjene države hoće internacionalizirati Amazoniju zbog toga što je opasno ostaviti je u rukama Brazilaca, hajde da onda internacionaliziramo i nuklearni arsenal Sjedinjenih država. Jer su SAD u stanju poslužiti se njime što bi izazvalo razaranja daleko obimnija od požara u Amazoniji koji su za žaljenje.

U toku rasprava između američkih predsjedničkih kandidata, oni su zastupali internacionalizaciju šumskih rezervi svijeta s tim da se za uzvrat izbrišu dugovi siromašnih zemalja.

Počnimo dakle s tim da upotrebimo iznos tog duga da osiguramo svoj djeci svijeta da se hrane i da idu u školu. Internacionalizirajmo djecu, i postupajmo prema njima, gdje god se rodila, kao prema bogatstvu koje zaslužuje pažnju cijelog svijeta. Daleko više od Amazonije.

Kad svi rukovodioci svijeta budu postupali sa siromašnom djecom kao sa Ljudskom baštinom, neće ih pustiti da rade umjesto da idu u školu, niti da umiru, kad bi trebala živjeti.

Kao humanist, pristajem zastupati ideju internacionalizacije Svijeta. Ali dok mene Svijet smatra Brazilcem, borit ću se da Amazonija ostane naša. I samo naša!!!

[fantom slobode]

Za tvoju informaciju, projekat jacanja proizvodnje solarne energije u Njemackoj je propao. Vecina tih kompanija su dobijali poticaj od Njemacke drzave, prije par mjeseci su ti novcani kanali zatvoreni. Veliki broj firmi je otpustio radnike, a neke su skroz zatvorene. Dio tehnologije se izvozi u Kinu, a veliki broj firmi pokusava da se etablira u par arapskih zemalja, kao sto je Maroko. Solarna energija je nice to have, za osvjescene nijemce kojima je ekologija postala smisao zivota. Ali solarna energija ne moze biti osnova njemacke privrede.

Off topic: Primjetila sam da se na ovom forumu cesto postaju novinarski clanci koji se per se smatraju izvorom objektivnih i tacnih informacija. Najveci broj novinara su ublehasi, kako domaci tako i strani. Cast izuzecima.

A uz to su tu i prodavaci magle na raznim temama koji volonterski ili za odredjenu naknadu sire dezinformacije ne bi li se makar oni koji su bili suvise mladi ranije ubijedili da hiljade puta ponovljena laz od ranije, ostane ukorijenjena kao istina.
A energija je bila uvijek oruzje, ne samo 21.vijeka, vec i 20-tog, kao i mnogih ranijih (propast Rimskog carstva se moze posmatrati i na taj nacin). Osim energije koju moras posjedovati da bi opstao tu su i druga oruzja, koja se daju upotrijebiti prije nego sto ti nestane energije...Prema tome, vaznost energije je uzrok povecanju sukoba sirem svijeta krajem 20 i pocetkom 21.vijeka. Rekao bih da je prije uzrok sukoba, nego oruzje koje te stiti od rata, od strane kojoj energija treba. Ne zaboravimo da je i Hitleru falila energija, ali da nije pravio greske u ratu i da su se neke diplomatske akcije drugacije odvijale, imao bi je u rukama. (opsada Staljingrada i Sjeverna Afrika, kao i neutralnost Turske u ratu).

[Shahab]

[Shahab]

Evropa je u velikoj krizi, pada industrijska potrošnja i samim time potrošnja energije. Kako sam nedavno postirao Rusija sve više gleda prema Aziji kao tržištima koja će biti stabilni i rastući uvoznici energije...

Ruski ministar energetike Aleksandr NOVAK je kazao kako je ruski izvoz prirodnog plina u europske zemlje u padu i očekuje se da će do kraja 2012. godine biti za 5% manji nego 2011. Jedina europska zemlja koja je povećala uvoz plina iz Rusije u odnosu na 2011. godinu je Turska. Iako se službeno ne navode razlozi pada, stručnjaci navode da su toplo vrijeme, gospodarska stagnacija i pokušaji europskih zemalja da diversificiraju izvore dobave glavni razlozi za pad kupovine ruskog plina. Dugoročne vremenske prognoze upućuju da bi ove zime u Zapadnoj Europi moglo biti duljih razdoblja niskih temperatura, ali i da se na zapadu Rusije mogu očekivati više temperature od onih uobičajenih za to doba godine, javlja novinska agencija UPI.

[Shahab]

Rusija preuzima energetske tokove BiH..nakon rafinerijske veleprodaje, preuzimanjem OMV benzinskih pumpi, uspostavljaju lidersku poziciju i na tržištu maloprodaje. Paralelno u BiH ulaze i ruske banke...

http://www.indikator.ba/ekonomija/26943 ... io-omv-bih

[Shahab]

Gradnja gasovoda "Južni tok" u ruskom gradu Anapi na Crnom moru počinje danas. Investicija vrijedna 16 milijardi eura obezbijediće Evropi energetsku sigurnost.
Povodom zvaničnog početka gradnje "Južnog toka" Gasprom priprema Manifestaciju "Južni tok, zavarivanje i partnerstvo".
Cio protokol je pod embargom do samog početka radova. Za sada nema informacija ni ko će označiti početak gradnje. Međutim, nezvanično to će učiniti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Više puta je isticano da "Južni tok" ima strateški značaj za energetsku stabilnost Evrope, posebno zemalja jugoistočnog regiona, jer dobija alternativni pravac snabdijevanja gasom iz Rusije.
Gasovod se finansira zajedničkim kapitalom iz Rusije, Italije, Njemačke i Francuske.
Dioničari "Južnog toka" obećavaju da će gasovod biti u funkciji već 2015. godine.

[Shahab]

Nuklearka Temlin u Češkoj

Na jednoj strani američko-japanski Vestinghaus (Westinhghouse), a na drugoj rusko-češki konzorcijum MIR.1200 (Atomstrojeksport i Gidropres, plus češko nuklearna mašinogradnja Škoda). Ova dva svetska giganta u sferi konstrukcije i gradnji nuklearnih centrala vode trenutno duel kakakv se ne pamti u istoriji nuklearne energetike. Oni konkurišu za posao decenije – dogradnju češke nuklearke Temelin, koja će koštati osam do deset milijardi evra i smatra se najvećim poslom u ovoj grani tokom ove decenije, u kome treba da se demonstriraju novi proboji u nuklearnoj energetici i opravdanost oslanjanja na ovu eneregiju.

(U konkurenciji je na tenderu bila i francuska Areva koja, je međutim, na ogromnu francusku žalost, pa i ljutnju političara, zvanično isključena zbog nedostataka u ponudi, mada mnogi misle da je to zbog problema koje ima sa gradnjom finske nuklearke Okliluoto u kojoj se postavlja reaktor nove, tzv EPR generacije od 1.600 megavata. Areva se, naravno, žalila na isključenje se tendera)

Odluka o tome ko će dobiti ovaj posao imaće krupan tehnološki, ekonomski, naravno i politički značaj. Najpre tehnološki: kako tvrde češki stručnjaci, Amerikanci nude za Temelin revoluciju u tehnologiji, a Rusi proverenu tehnologiju, što je odmah kod opreznih Čeha izazvalo pitanje – a što baš kod nas da se isprobavaju revolucionarne tehnlogije u jednoj bezbednosno tako delikatnoj oblasti? Ponude se najviše razlikuju u pogledu elemenata zaštite i bezbednosti, tvrdi prvi, dugogodišnnji direktor Temelina František Hezoučki. Američka tehnlogija je, po njegovim rečima, revolucionarna i prvi put se sada isprobava u Kini.

Sami reaktori koje za ugradnju nude obe strane, sa fizičkog gledišta su veoma slični. Ruski reaktor ipak, ima jasnu prednost nad amerčkim – bolju toplotnu efikasnost od dva posto.

Najveća razlika u projeketima jeste upravo u konstrukciji kontejmenta tj omotača reaktora. Dok ruski reaktor polazi od rešenja koje se koristi u manjim rekatorima, američki donosi revolucionarnu tehnlogiju koja još nigde nije dosad praktično isprobana.

Reaktorski blok AP1000 Vestinghausa ima čelični kontejment tako da njegova spoljna površina može služiti za odvod toplote u slučaju havarije. Građevina koja oklopljava kontejnment je, u stvari, samo kutija koja služi za odbranu od raznih havarija, na primer, od udara aviona s boka. To, ipak, nije pravi spoljni kontejment. U gornjem delu zgrade ima otvore koji omogućuju korišćenje takozvanog dimničarskog efekta koji omogućava hlađenje kontejmenta vazduhom. Čelični kontejment se može polivati i prskati vodom iz velikog rezervoara u gornjem delu građevine kako bi se poboljšao odvod toplote. No, da bi vazduh dvoljno strujao oko kontejmenta mora se osigurati da u slučaju havarije otvor na izlasku iz gornjeg dela zaštitne građevine ostane očuvan.

Rusko-češki konzorcijum nudi reaktor s kontejmentom od prenapregnutog betona i s unatrašnjom čeličnom košuljicom. Oko tog kontejmenta je još jedan, pravi omotač koji štiti pred pritrodnim kataklizmama i terorističkim napadima. Na spoljnoj strani tog zaštitnog omotača, odnosno kontejmenta, smešteni su izmenjivači pasivnih sistema odvoda toplote koji mogu, zahvaljući prirodnoj cirkulaciji, da odvode iz reaktora toplotu i u slučaju prekida isporuka električne energije u mrežu. Češko-ruski projekt računa i sa bezbednosno kvalifikovanim aktivnim elementima zaštite i sa velikim električnim sistemima u rezervi sa baterijama i dizelagregatima.

AP1000 je revocluciorni projekt sa serijom zanimljivih rešenja koja do sada nisu bila nigde isprobana. Prva nuklearka tog tipa biće u kineskom Sanmenu... MIR.1200 je, nasuprot tome, evolucioni projekt koji se oslanja na već isprobana rešenja u nešto manja dva bloka u kineskom Tinvanu. Ruski projektanti i nadzorni organi, poučeni katasrofom u Černobilu, insistiraju na višestrukom osiguranju bezbednosti i po cenu viših investicionih troškova, zaključio je Hezoučko.

Stručna javnost moći će iz ovog duela dosta da se informiše, ali po nešto - može se reći ono što je za njih i najbitnije, u stvari - shvatiće i laici, pre svega ovaj poslednji zaključak. Zato, kao i zbog činjenice da rusko-češka ponuda računa s mnogo većim učešćem čeških preduzeća u gradnji nuklearke, čini se da je rusko-češki konzorcijum favorit na tenderu. A to teško može da se promeni i političkim intervencijama kakvih se ne libi američka država. U Češkoj je ovih dana, samo zbog Temelina, boravila šefica američkog Stejt Departmenta Hilari Klinton, pokušavajući da domaćine ubedi da na tenderu ne biraju samo izvodjače radova nego potvrđuju i neke svoje ranije učinjene političke izbore.

[esad_plavi]

Jah, dok sutra ne naprave jeftino hidrogensko gorivo koje se dobija iz morske vode i automatski ucini zastarjelim plin, naftu i sl. Nisu ni Ameri, Svabe itd. glupi, nego cekaju da im arapski saveznici presuse s naftom, pa da se presaltaju

[Shahab]

Hrvatska traži financijsku pomoć od katarskih investitora i australske investicijske banke Macquarie za gradnju LNG terminala, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak za Bloomberg. Ministar gospodarstva ističe da Hrvatska želi zaokružiti financijsku konstrukciju za projekt LNG terminala na Krku vrijedan 700 milijuna eura. Terminal kapaciteta 5 milijardi kubičnih metara ukapljenog plina trebao bi biti realiziran do 2016. godine. Vrdoljak podsjeća da je katarska državna kompanija QatarGas prošlog mjeseca pristala na opskrbu terminala plinom u sljedećih 25 godina dok je australska investicijska banka Macquarie zainteresirana za financiranje i sudjelovanje u izgradnji terminala. ‘Naš interes u Hrvatskoj i dalje je snažan pri čemu LNG terminal ima visoki prioritet’, potvrdio je Mark Dooley, viši strateški direktor Macquariea za Bloomberg.

Bloomerg navodi da izgradnjom LNG terminala Hrvatska želi zadovoljiti povećanu potražnju u cijeloj regiji i smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu. Prema studiji državne tvrtke Plinacro potrošnja plina u regiji bivše Jugoslavije i Albanije će se udvostručiti do 2020. godine. 'Hrvatska ima potražnju za oko milijardu kubičnih metara plina godišnje, a procjenjuje se da je potražnja u regiji oko 3 milijarde godišnje. U planu je i gradnja plinske elektrane koja bi Hrvatskoj pomogla da postane izvoznik električne energije', rekao je Vrdoljak.

[Shahab]

A kakva je naša energetska politika...? Mi još živimo u nekoj vrsti tranzicijske kontuzije gdje recikliramo standarde i vrijednosti propalog komunističkog sistema. naša je energetska strategija fokusirana na ugalj i koliko su komorati iskopali uglja lošeg kvaliteta u odnosu na socrealistički plan proizvodnje...

LJUBLJANA - Ponovno oživljeni projekt LNG terminala u Omišlju na Krku mogao bi ojačati poziciju Slovenije u strateškoj igri čiji je cilj smanjivanje ovisnosti država u srednjoj Europi o ruskom plinu, iako se sama Slovenija nalazi na trasi budućeg Gazpromovog plinovoda Južni tok, piše u četvrtak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu.


700 milijuna eura "težak" LNG terminal na Krku, zajedno sa LNG terminalom u Swinoujscieu (Poljska) koji financira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), predstavlja osnovicu za uspostavu mreže plinovoda između Jadranskog i Baltičkog mora kojom bi države Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) barem djelomice smanjile svoju ovisnost o ruskom plinu, "a posljedično i političkom utjecaju najveće države na svijetu", navodi list.
Prema "Dnevniku", projekt LNG terminala na Krku doživio je veliko ubrzanje u realizaciji upravo zato jer znači svojevrsni protuuteg Južnom toku čija je gradnja nedavno krenula.

"To pak nije u interesu Rusije i zato ne iznenađuju informacije da LNG u Omišlju ima priličnu potporu u europskim, ali i američkim diplomatskim krugovima", navodi list.

"Dnevnik" dodaje da će u tom strateškom proigravanju ključnu ulogu odigrati upravo Slovenija jer se zemljopisno nalazi na "sjecištu energetskih interesa", odnosno na "križištu plinskog hladnog rata".

U Sloveniji će iduće godine biti odobren urbanistički plan za 60-kilometarski magistralni plinovod koji će slovenski Geoplin graditi od graničnog prijelaza s Hrvatskom Rupa/Jelšane do mjesta Kalce jugozapadno od Ljubljane. Njime će se povezati plinovodni sustavi dviju država, a taj plinovod predstavlja i najkraći put na transportnoj trasi od budućeg LNG terminala na Krku prema srednoj Europi, piše list.

Iako je Slovenija s više drugih država jugoistočne i srednje Europe uključena u ruski projekt plinovoda Južni tok (u čemu je sa Gazpromom glavni slovenski partner upravo tvrtka Geoplin), rivalstvo dvaju projekata zapravo jača stratešku ulogu Slovenije, "ključne karike" u sjecištu budućih plinskih koridora, tvrdi ljubljanski "Dnevnik".

Uz to što će slovenski teritorij omogućiti kopneni kontakt plinovoda Južni tok s velikim potrošačima plina u Italiji, Slovenija će moći "posuditi svoju mrežu plinovoda i za koridor Sjever-Jug u koji bi bila uključena i Austrija koju trasa Južnog toka zaobilazi, zato od LNG terminala na Krku može imati koristi, dodaje list.

"Ključno je pitanje da li bi sama činjenica da se je Slovenija Južnim tokom još tješnje vezala na rusku interesnu sferu mogla usporiti gradnju magistralnog plinovoda Kalce-Jelšane. Moguće oklijevanje s gradnjom tog plinovoda išlo bi na ruku Rusiji, ali bi time sebi napravili medvjeđu uslugu", navodi "Dnevnik", te za to navodi više razloga.

S jedne strane, slovenski Geoplin od iduće godine više neće kupovati alžirski plin koji je godinama dobivao preko Italije, a gradnjom LNG terminala na Krku dobio bi nesposredni pristup izvoru plina koji je po sadašnjim cijenama jeftiniji od ruskoga. Uz to, spajanje plinovoda s Hrvatskom omogućit će plinifikaciju jednog dijela Slovenije poput Notranjske i Krasa, a sam LNG terminal u Omišlju smanjio bi vjerojatnost gradnje LNG terminala kod Trsta kojemu se Slovenija iz ekoloških i sigurnosnih razloga žestoko protivi.

LNG terminal na Krku i plinovod Baltik-Jadran Sloveniji biti u prenesenom smislu mogu biti i "polica osiguranja" za slučaj da s Južnim tokom dođe do "komplikacija", navodi "Dnevnik".

Osim toga, uklapanjem LNG terminala na Krku u slovenske energetske planove unaprijedili bi se gospodarski odnosi s Hrvatskom budući da je slovenski Geoplin još uvijek manjinski vlasnik mješovite tvrtke Adria LNG koja je prije više godina bila planirana kao investitor u hrvatski LNG terminal.

Također, za Sloveniju bi se njenim povezivanjem s LNG-om na Krku pojačao interes investitora iz Katara koji će taj projekt financirati, te poboljšali kontakti s ulagačima iz te bogate arapske države, navodi ljubljanski "Dnevnik".

[Shahab]

Bolivija je u subotu nacionalizirala dvije kompanije električne distribucije čiji je vlasnik španjolska Iberdrola. To je najnoviji potez ljevičarskog Predsjednika Eva Moralesa u cilju uspostavljanja kontrole nad državnim resursima.

Iberdrola će dobiti kompenzaciju prema procjeni neovisnog arbitra, rekao je Morales, dodajući da je cilj ove mjere poboljšanje ruralnih energetskih usluga.

"Smatrali smo da je ova mjera neophodna kako bi se osigurale pravedne tarife energije i da se pobrinemo kako bi kvalitet usluge opskrbe električnom energijom bio isti i u ruralnim i urbanim područjima," rekao je Morales.

Predsjednik Morales je do sada nacionalizirao naftne kompanije, telekome, rudnike te kompanije koje se bave proizvodnjom električne energije.

U lipnju je Morales preuzeo kontrolu nad rudnicima lima/kalaja i cinka globalnog giganta Glencorea u Boliviji i vjerojatno je da će biti još nacionaliziranja rudarskih kompanija u ovoj zemlji na Andama.

U subotu je policija čuvala ured Iberdrola-e u glavnom gradu La Pazu. Ta kompanija djeluje u Boliviji od kasnih 90-tih godina prošlog stoljeća.

Glasnogovornik Iberdrola-e je rekao da kompanija proučava situaciju i nije želio dati druge informacije.

Glasnogovornik španjolske Vlade nije želio dati komentar.

Odjeli Iberdrola-e su Electropaz, koji opskrbljuje oko 470,000 klijenata u gradovima La Paz i El Alto, i Elfeo, koji opskrbljuje preko 80,000 klijenata u gradu Oruro.

Nacionalizacija također obuhvaća dva manja opskrbljivača čiji je vlasnik Iberdrola, a koji pružaju usluge distributerima.

2006. godine je Morales najavio preuzimanje petrolejskih kompanija koje djeluju u Boliviji. Kasnije je nacionalizirao rezerve nafte i plina da bi ravnomjerno raspodjelio bogatstvo domicilnom stanovništvu.

Iberdrola nije prva kompanija čija je imovina oduzeta u Latinskoj Americi. (vidi: Bolivija: u čast 1.maja Evo Morales nacionalizirao španjolsku elektroenergetsku kompaniju)
U lipnju ove godine najavio je nacionalizaciju svih prirodnih resursa u svojoj zemlji. (vidi: Bolivijski predsjednik Evo Morales najavio nacionalizaciju svih prirodnih resursa u svojoj zemlji)

Bolivija je odlučila nacionalizirati jedinicu za prijenos struje operatora Red Electrica u svibnju, samo nekoliko tjedana nakon što je argentinska Predsjednica Cristina Fernandez zaplijenila YPF , najveću energetsku kompaniju u državi, optužujući naftnu kompaniju Repsol da ne ulaže dovoljno.

Repsol je ovaj potez nazvao nezakonitim, diskriminatorskim i kršenjem bilateralnog investicijskog sporazuma između Španjolske i Argentine. Arbitražno tijelo Svjetske banke je pristalo na započinjanje arbitražnog slučaja Repsol.

Druge španjolske kompanije u Boliviji su banka BBVA i upravitelj cesta Abertis, iako oni sudjeluju (pojedinačno) s manje od 1% prihoda.

Podsjetimo, Bolivija je pod vodstvom Eva Moralesa postala prva država koja je donijela zakon o "Majci Zemlji". Po tom Zakonu u Boliviji će priroda dobiti pravo na svoj ciklus bez ljudskog utjecaja, pravo na čistoću i pravo da se nad njom ne vrši genetski inženjering

[vatrogasac]

A kakva je naša energetska politika...?

Vlada TK proglasila se vlasnikom Sunca

Vlasnik Sunca je Vlada Tuzlanskog kantona. Naime, bez Vladine saglasnosti ne možete proizvoditi sunčevu energiju jer je uvedena koncesija za proizvođače. I po tome je prva u Europi.

Možda niste znali: Sunce koje sija vlasništvo je Vlade Tuzlanskog kantona. Onaj ko želi proizvoditi sunčevu energiju, mora imati koncesiju, koju izdaje samo Vlada Tuzlanskog kantona. Ministar energetike TK-a Željko Knežiček tvrdi da je to praksa u regiji. Pojašnjava i zašto: "Zato što povlašteni proizvođač iz fotonaponskih ćelija ima koeficijent koji je značajan u odnosu na proizvedenu električnu energiju iz drugih obnovljivih izvora, naprimjer vode.", javlja Federalna TV.

Možda će se jednog dana Vlada Tuzlanskog kantona s premijerom Seadom Čauševićem sjetiti da putem Agencije za privatizaciju proda Sunce. Oni koji ga uspiju kupiti, možda će i profitirati, poput te Vlade, koja se prva u Evropi sjetila da naplaćuje taksu na sunčevu energiju.