Forum Klix.ba

I kakav je uopšte status te zgrade sada? Koja je njena namjena? Koliko vidim koristi se samo prizmelje gdje je Samsung centar i to je to.

Koriste se i 2 sprata, nestle je tu?

A zgrada je u privatnom vlasnistvu jedne osobe

Dzontra_Volta wrote: ↑15/04/2023 12:58

HelaS wrote: ↑15/04/2023 12:52

Prema ovom obrazloženju, prema zatečenom izgledu objekta u to vrijeme, danas posebno, a znajući prvobitni izgled objekta, "Hotel Zagreb" ne zaslužuje "historijsko nasljeđe", jer je skrnavljen, i ne odgovara istini, nije vjerodostojan.

Ne nego upravo to "skrnavljenje" mu je dalo posebnu vrijednost da bi bio proglašen nacionalnim spomenikom.

Hvala na objasnjenju.

BadBoy wrote: ↑15/04/2023 13:01 I kakav je uopšte status te zgrade sada? Koja je njena namjena? Koliko vidim koristi se samo prizmelje gdje je Samsung centar i to je to.

u prizemlju je Samsung i eronet poslovnica a na spratovima isto tako eronet i nestle

Chmoljo wrote: ↑15/04/2023 02:33

Thorgerson wrote: ↑15/04/2023 02:12
Hotel Zagreb, izvornim? Zavisi sta i kako definises izvorno.

Izvorno stanje te zgrade:


Trenutno:


Ako ce ovako obnavljati objekte, vracati "izvorni" oblik, iskreno radije neka ih ruse i prave moderne objekte.

Hvala @Chmoljo , bas krenuo da trazim. Ta fasada na koju se ti referises nije tu barem 70 godina bila.

tramvajtrojka wrote: ↑15/04/2023 13:18

BadBoy wrote: ↑15/04/2023 13:01 I kakav je uopšte status te zgrade sada? Koja je njena namjena? Koliko vidim koristi se samo prizmelje gdje je Samsung centar i to je to.

u prizemlju je Samsung i eronet poslovnica a na spratovima isto tako eronet i nestle

Čija je trougla površina ispred objekta, na spoju Titove i V. Perića, javna ili privatna?

_BataZiv_0809 wrote: ↑15/04/2023 11:52 Granov je da se ne lazemo jedva docekao i da srusi centralu jer ono je bio horor.

Sa samom gradnjom se njemu vjerovatno ne zuri, ima on dovoljno para i projekata.

Ali zna li se sta misli graditi

Ali jebalo majku 30 godina iza rata i dalje hejbet zgrada sa oziljcima od projektila, sinoc bas prolazim pored Vijecnice, Beledija izgleda ko da je rat stao prije 2 godine

27. 03. 2023.

Završen glavni projekat za sanaciju fasade čuvene zgrade Beledije u Sarajevu

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić saopćila je kako je završen glavni projekat sanacije i restauracije fasade "Beledije" koja se nalazi u blizini Vijećnice.

Zgrada se nalazi u ulici Brodac br. 4 i br. 6 u Sarajevu, a Karić je naglasila kako će star ruševna zgrada dobiti novo lice.
"U maloj ulici Brodac, pored sarajevske Vijećnice, stara ruševna zgrada, koja je od 2004. godine zaštićena kao kulturno naslijeđe, dobit će novo lice. Zgrada Beledija sagrađena je 1892. godine kao zgrada općine. Svoju prvobitnu funkciju nikada nije ispunila. Umjesto toga, korištena je kao zloglasni zatvor. Projektovao ju je slavni austrougarski arhitekta Karlo Paržik, koji je širom Sarajeva ostavio svoj pečat", rekla je Karić.

Početkom Drugog svjetskog rata ova zgrada postaje pravi zatvor čiji je upravitelj bila Nezavisna država Hrvatska i fašisti koji su započeli masovna hapšenja pripadnika i simpatizera Narodnooslobodilačkog pokreta u Sarajevu.

U ovom zatvoru osuđenici su bili brutalno mučeni, o čemu postoje i sačuvana svjedočanstva preživjelih, međutim, većina njih iz mračnih zatvorskih ćelija nije dočekala da ugleda svjetlost dana.



U ovom zatvoru na gnusan način ubijen je jugoslavenski i bosanskohercegovački revolucionar i pripadnik radničkog pokreta Benjamin Finci. Nakon što je uhapšen 1929. godine i nakon maltretiranja bačen je kroz prozor zatvorske zgrade s visine od deset metara. Policija je njegovu smrt prikazala kao samoubistvo. Po Benjaminu Finciju se nekada zvala ulica u kojoj je smještena zgrada Beledija, a onda je 1993. godine ponovo preimenovana u ulicu Brodac.

Klix

HelaS wrote: ↑15/04/2023 13:20

tramvajtrojka wrote: ↑15/04/2023 13:18

u prizemlju je Samsung i eronet poslovnica a na spratovima isto tako eronet i nestle

Čija je trougla površina ispred objekta, na spoju Titove i V. Perića, javna ili privatna?

privatna od strane vlasnika objekta zato ces samo uvijek vidjeti eronetova auta ispred

tramvajtrojka wrote: ↑15/04/2023 13:27

HelaS wrote: ↑15/04/2023 13:20

Čija je trougla površina ispred objekta, na spoju Titove i V. Perića, javna ili privatna?

privatna od strane vlasnika objekta zato ces samo uvijek vidjeti eronetova auta ispred

Zato ipitam

I izgleda jako ružno na tom mjestu, ta parkirana vozila

Nadam se da ce obnoviti i restauirati u finom ozracju kako i dolikuje.

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... ium=Uvod_1

mk ultra wrote: ↑15/04/2023 04:26 Cisto da napisem za hrdzavu zgradu

Osim kafane u prizemlju koja je sa svih strana staklo, svi ostali moraju u julu u podne paliti svjetlo jer je mrak

A slazem se da zanimljivo djeluje

A zagreb je dobio i jedan sprat podruma dodatno

Unutra radim i top je, 80% ljudi tamo rade nesto za racunarom, tako da je svijetlo optimalno.

Ali prije nego sam i ja dosao, ibretio sam se kako izgleda to unutra s onim celicnim okovima na zgradi iako mi se svidjala zgrada iskreno.

Malo jest ruzno, pri izgradnji, poginuse dva radnika, srusila se skela na njih, tamo prema tramvajskoj pruzi.

Sjecam se jedan dan u po radnog vremena, dodje nam Dino Merlin u office, hoce da stavlja korten-celik fasadu na zgradu, pa dosao da vidi kako to iznutra izgleda.

Dzontra_Volta wrote: ↑15/04/2023 12:48

Haris.ba wrote: ↑15/04/2023 12:23

A zasto je bilo bitno sacuvati ovaj sadasnji, a ne prvobitni izgled?

Samo treba pročitati odluku komisije, sve piše:

Izjava o značaju dobra

Historijska građevina – Hotel Zagreb u Sarajevu posjeduje veliku ambijentalnu i dokumentarnu vrijednost u okviru gradske ambijentalne cjeline Titove ulice i Marijin Dvora. Objekat je građen tokom prve faze austrougarskog perioda kao historicističko (neoromaneskno) ostvarenje. Doživio je radikalnu transformaciju u periodu između dva svjetska rata, kada su od strane pobornika moderne u Sarajevu uklonjeni historicistički dekorativni elementi, a objekat usklađen sa aktuelnim estetskim stremljenjima. Iako se iz današnje perspektive takve aktivnosti vezane za graditeljsko naslijeđe čine neprihvatljivim, pojedini objekti na kojima su izvršene te vrste transformacija danas imaju veliku historijsku i dokumentarnu vrijednost o modernističkom detradicionaliziranju historicističkih građevina, te kao takvi svjedoče o historijskoj slojevitosti i predstavljaju neraskidivi dio urbane historije centralnog dijela Sarajeva.

U kako se u sve ti uklapa dodatni sprat?

izvrsni direktor wrote: ↑15/04/2023 13:37

Dzontra_Volta wrote: ↑15/04/2023 12:48
Samo treba pročitati odluku komisije, sve piše:

Izjava o značaju dobra

Historijska građevina – Hotel Zagreb u Sarajevu posjeduje veliku ambijentalnu i dokumentarnu vrijednost u okviru gradske ambijentalne cjeline Titove ulice i Marijin Dvora. Objekat je građen tokom prve faze austrougarskog perioda kao historicističko (neoromaneskno) ostvarenje. Doživio je radikalnu transformaciju u periodu između dva svjetska rata, kada su od strane pobornika moderne u Sarajevu uklonjeni historicistički dekorativni elementi, a objekat usklađen sa aktuelnim estetskim stremljenjima. Iako se iz današnje perspektive takve aktivnosti vezane za graditeljsko naslijeđe čine neprihvatljivim, pojedini objekti na kojima su izvršene te vrste transformacija danas imaju veliku historijsku i dokumentarnu vrijednost o modernističkom detradicionaliziranju historicističkih građevina, te kao takvi svjedoče o historijskoj slojevitosti i predstavljaju neraskidivi dio urbane historije centralnog dijela Sarajeva.

U kako se u sve ti uklapa dodatni sprat?

Detradicionalizacijom, kako drugačije

neki wrote: ↑15/04/2023 12:15

bitanga_sa_otesa wrote: ↑14/04/2023 22:23

kako su nju obnovili i neke druge zgrade mogli su i ovo

Miješate kruške i jabuke..
Na vijećnici je krov obnovljen odmah nakon rata i time je spriječeno dalje propadanje.
Na centrali su zidovi goli već 30 godina, na vjetrometini, kiši, suncu...opeka od koje su građeni se sad može rukama drobiti. Nema tu obnove, samo eventualno ponovna izgradnja u istom stilu, mada je upitno koliko je i to prihvatljivo jer zgrada svakako nije bila u svom izvornom obliku

ne mijesam ja nista ,samo sam upitao ovog ''obrazovanog'' iznad

Digla se frka oko ruševina koje su u takvom stanju 30 godina, i predstavljaju opasnost za okolinu...a Zemaljski muzej prdi prazan.
Toliko o tome koliko nam je stalo do istorije i nas samih.
Pola ovih dušebrižnika nije bilo u Muzeju nikada u životu, a da ne govorim o tome da su prvi put saznali šta je bila ona ruševina.

Naslovnica wrote: ↑15/04/2023 13:50 Digla se frka oko ruševina koje su u takvom stanju 30 godina, i predstavljaju opasnost za okolinu...a Zemaljski muzej prdi prazan.
Toliko o tome koliko nam je stalo do istorije i nas samih.
Pola ovih dušebrižnika nije bilo u Muzeju nikada u životu.

Budi ljubazan i za dušebrižnike iznesi svoje utiske iz tih mnogobrojnih posjeta Zemaljskom muzeju, a i iz ostalih, u kojima si redovan, kako se da zaključiti

Naslovnica wrote: ↑15/04/2023 13:50 Digla se frka oko ruševina koje su u takvom stanju 30 godina, i predstavljaju opasnost za okolinu...a Zemaljski muzej prdi prazan.
Toliko o tome koliko nam je stalo do istorije i nas samih.
Pola ovih dušebrižnika nije bilo u Muzeju nikada u životu.

pola ih se nije ni rodilo u sarajevu,al samo seru po forumu ,nemaju sta pametnije raditi
bitno je da imamo zgradurina raspalih austorugarskih spomenika u koje niko marku nije ulozio zadnjih 60-70 godina i smetljista na svakom ulazu u grad ,kad dodju stranci da vide kako smo napredni...ionako nas svi smatraju nekim seljackim zaostalim plemenom, jos kad dodju u posjetu da pojedu cevape i prosetaju gradom sve te tvrdnje im se obistine .najgore sto niko ne radi na tome ,jer ti koji mogu uticati na to, njima je dobro i boli ih q,a ovi ''urbanisti'' sto bi se ''kao'' pitali ,a niko ih ne jebe za suhu sljivu samo naprdjuju po forumima fb i portalima

HelaS wrote: ↑15/04/2023 13:52

Naslovnica wrote: ↑15/04/2023 13:50 Digla se frka oko ruševina koje su u takvom stanju 30 godina, i predstavljaju opasnost za okolinu...a Zemaljski muzej prdi prazan.
Toliko o tome koliko nam je stalo do istorije i nas samih.
Pola ovih dušebrižnika nije bilo u Muzeju nikada u životu.

Budi ljubazan i za dušebrižnike iznesi svoje utiske iz tih mnogobrojnih posjeta Zemaljskom muzeju, a i iz ostalih, u kojima si redovan, kako se da zaključiti

Odeš sam pa vidiš šta ima, Muzej je toliki da uvijek u njemu ima nešto novo oko čega se baš zadržim i izgubim pojam o vremenu.
Također, interesovanja za postavke su se mijenjala kako sam odrastao. Ono što sam kao dijete nezainteresovano zaobilazio danas bude fascinantno, i obrnuto.
Što se tiče "redovnosti", vjerojatno sam 99% redovniji (uključujući i moju djecu) od svih prisutnih.

Tom muzeju je malo falilo da se sam uruši i propadne. A nakon nekog vremena bi vjerovatno ta ruševina postala "smetljarnik", pa bi bilo daj sklonite to više i napravite parking.
A stranci kad dođu, obično pitaju da ih se odvede i pokaže neka znamenitost u gradu. Uskoro će im se pokazivati samo tržni centri i Begova džamija.

pa ko je doprinjeo tome da imamo samo takve znamenitosti??

10% nekog prijeratnog urbanog stanovnistva sto je ostalo ili ovih 90% ruralnih sto sljegose u grad u ratu i nakon rata ???

Evo ga pocelo je o dosljama, papcima i ostalima koji su toboze unistili grad.

Dzontra_Volta wrote: ↑15/04/2023 14:41 Tom muzeju je malo falilo da se sam uruši i propadne. A nakon nekog vremena bi vjerovatno ta ruševina postala "smetljarnik", pa bi bilo daj sklonite to više i napravite parking.
A stranci kad dođu, obično pitaju da ih se odvede i pokaže neka znamenitost u gradu. Uskoro će im se pokazivati samo tržni centri i Begova džamija.

Koje je to Sarajevo turisticke atrakcije imalo 1992. godine, a da ih danas nema? Koja turisticka atrakcija je srusena da bi se napravilo nesto novo?

Ja koliko znam sve vaznije gradjevine i turisticke atrakcije su itekako su obnovljene i dostupne svim turistima, a grad u svojoj historiji nije imao bolju turisticku ponudu i vise turista.

Sarajevu medju najvecim problemima i jesu ljudi koji zele da konzerviraju grad u 1988. godini najdalje i da kao takav on nigdje ne mrda.

Evo pocela prica kako Hotel Zagreb nije obnovio prijeratnu fasadu, pozivajuci se na slike od prijeratnog stanja, ali samo sto slika nije prije zadnjeg rata vec prije II svjetskog, kada je taj hotel unisten, pa je dobio ovaj oblik koji ima. Eto koliko se Sarajlije stvarno sjecaju Sarajeva, prizivaju nesto cega nije ni bilo.

Iz nekog razloga shopping centri, mjesta za najobicniju kupovinu i usputno nesto pojest i popit, najnormalnija pojava u svakoj svjetskoj metropoli, ovdje je neprijatelj naroda i grada. I to neprijatelj je ovim Titovim pionirima, jer ih je neko uvjerio da je shopping centar, hram zlog kapitalizma, a kad ih pitas sto su puni shopping centri, odgovore ti, to su ovi papci sto su sljegli u grad.

Ma neprijatelj je bilo sta novo, jer kozmopolitske Sarajlije se ibrete modernoj interpolaciji na staru gradjevinu, i da eto pikne se neka rusevina u centru grada, za koju se realno nije niko pocesao u medjuvremenu dok je stajala i truhla, pocnu odmah spjevovi o tome kako je ta zgrada temelj ovog grada i kako Sarajevo gubi identitet, a realnost je da Sarajevo tesko da je ikada ljepse bilo.

Nazire se kraj izgradnje Austrijske kuće, radovi bi trebali biti završeni sljedeći mjesec

Načelnik sarajevske općine Centar Srđan Mandić (NS) je istakao da ga je izvođač radova, kompanija "Džekos", informisao da se privodi kraju obnova nekadašnje Austrijske kuće u Parku "Kemal Monteno".

Kako je naveo za Klix.ba, u toku su završni radovi na instalacijama za grijanje, što je ujedno i posljednja faza radova. Naglasio je da je izvođač radova dao garanciju da će sve biti gotovo do kraja maja.

Devastirana građevina, u kojoj je nekada bila Austrijska kuća, srušena je u oktobru 2018., a izgradnja nove građevine je počela u februaru 2020. U njoj će biti Evropska kuća kulture i nacionalnih manjina, a obnova će koštati tri miliona KM.

Obnova je trebala biti završena u proljeće prošle godine, a građevinu su projektovali arhitekti Ilma i Zejd Kobilica.

Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena Austrijska kuća, a Općini Centar je dato na pravo da napravi novu građevinu. Austrijska kuća je bio poklon Vlade Austrije povodom Zimskim olimpijskih igara 1984. te je bila kulturno središte glavnog grada. Devastirana je tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

Klix

So What! wrote: ↑15/04/2023 17:18

Ma neprijatelj je bilo sta novo, jer kozmopolitske Sarajlije se ibrete modernoj interpolaciji na staru gradjevinu, i da eto pikne se neka rusevina u centru grada, za koju se realno nije niko pocesao u medjuvremenu dok je stajala i truhla, pocnu odmah spjevovi o tome kako je ta zgrada temelj ovog grada i kako Sarajevo gubi identitet, a realnost je da Sarajevo tesko da je ikada ljepse bilo.

upravo to

kolko su kmecali za ovu raspalu zgradurinu ,gledaj slike iz 60 i neke i tad je bila raspad,ja usao u nju 2000-te unutra se sve raspalo ...rusevina...

So What! wrote: ↑15/04/2023 17:18
Sarajevu medju najvecim problemima i jesu ljudi koji zele da konzerviraju grad u 1988. godini najdalje i da kao takav on nigdje ne mrda.

Evo pocela prica kako Hotel Zagreb nije obnovio prijeratnu fasadu, pozivajuci se na slike od prijeratnog stanja, ali samo sto slika nije prije zadnjeg rata vec prije II svjetskog, kada je taj hotel unisten, pa je dobio ovaj oblik koji ima. Eto koliko se Sarajlije stvarno sjecaju Sarajeva, prizivaju nesto cega nije ni bilo.

Ne vidim razlog da Komisija za nacionalne spomenike nije rehabilitacijom uredila povrat fasade "Hotela Zagreb" u njeno prvobitno stanje, u vrijeme izgradnje objekta i time ga uklopi u ambijent. Neko je već napisao, ova fasada daje izgled nekog ruskog zatvora, bez ikakve je estetike i života

Haris.ba wrote: ↑15/04/2023 12:10

Dzontra_Volta wrote: ↑15/04/2023 10:43 Za Hotel Zagreb u odluci Komsije za očuvanje nacionalnih spomenika stoji:

Isti princip je i sa Centralom. Nekad je bila onakva kao na slikama, sa dimnjakom i sl. Ali vremenom je došlo do raznih dogradnji i to se smatra "historijskom slojevitošću" i ima svoju vrijednost da bi se zadržalo ili rekonstruisalo.

A sto se ne moze ukloniti ta historijska slojevitost?

U tom slucaju bi trebalo ukloniti i krila likovne akademije, jer su naknadno izgradjena...