Forum Klix.ba

Druga pravila važe danas, ima raje pa se pogubila u vremenu, preživjeli branioci i fin broj civila ga pamte a druge zakuri bolac za tim vremenom. Pegla im.

I ova tema postade kanta za smeće u kojoj se nabaca desetine raznih tema. samo me interesuje što se miješaju postovi, pa se prvi postovi izgubiše negdje a ubaciše se drugi postovi.

Gledaj to i sa njene pozitivne strane nikad' nije bila zaključana.

Bolje da su je zaključali, ali da nisu SDA politroni brisali i obarali linkove dokumentacije ...

Baš me interesuje koji je dokument bio okidač, 'Repovac' ili ...

Pratim...

Hoćemo li otvoriti jednu namjensku (h)istorijsku temu o Kosovu. Meni je tu samo dilema koji vremenski okvir da joj damo, bilo bi korisno imati vremenski okvir ali nije uslov .

Nekako s proljeća wrote: ↑18/06/2020 19:10 Hoćemo li otvoriti jednu namjensku (h)istorijsku temu o Kosovu. Meni je tu samo dilema koji vremenski okvir da joj damo, bilo bi korisno imati vremenski okvir ali nije uslov .

Zanimljiva tema ima se sto' god reci .Kao i o Crnogorskom i Srbijanskom Sandzaku(neznam da li ste pisali o tim temama?)

Ne sjećam se da jesmo zasebno, već uopćeno u okviru turske okupacije, kraljevine SHS i nešto malo iz doba SFRJ.

Ubistvo porodice Ristović se desilo 8 jula 1992. u sred dana, dok su sjedili okupljeni za ručkom u svojoj kući. Ubijeni su Radosava i njeni sinovi Pero i Obren, njihova sestra Bosa, dječak Danilo i Mila Ristović. Ranjen je Duško Ristović. Preživjela je i Stojanka Mastilo koja je bila gost.

Više: https://www.mreza-mira.net/vijesti/posl ... ristovica/

PM72 wrote: ↑20/03/2020 09:12
I da još nešto dopunim.
Kao što NSP reče,mi koji smo iznjeli teren odbrane na svojim plećima (mislim na preživjele veterane i dobrovoljce) vrlo dobro se razumijemo a to što ponekad kažemo jedan drugom (a ostalim zvuči kao vrijeđanje ) je naš "odbrambeni" strav .

Ja NSP-a cijenim i poštujem iako često imamo različite stavove pa znamo jedan drugom složiti " udarac ispod pojasa".Ali bih u svakom trenutku ,bez razmišljanja,stao iza njega.Ne samo njega nego mnogih na forumu.

Podrumaše i pobjegulje ne podnosim organski,pogotovo kad počnu sa omalovažavanjem ili prijetnjama.Čuj,da mi jedan podrumaš prijeti SIPO-m što sam napisao da sam vidio mrtva tijela u ratu...

Mislim da smo o tom ''kikaš'' avionu i pilotu koji je iz Sarajeva 1992. izvukao par desetina hiljada osoba, pisali na temi o JNA, a baš nedavno naletim na fotografiju iz unutrašnosti aviona. @otac_makarije je mislim objavio.

Da onda i ovdje postavim:

Nedavno sam gledao emisiju o pilotu koji je "izvlacio" Srbe iz Sarajeva 1992. Zar to nije njihov odustanak od cijelog Sarajeva? Ili su se uzdali toliko u svoju vatrenu moc pa su mislili da ce se vratiti kao oslobodioci? @karanana i ja smo prije par godina o ovome pisali, pa nas je Bosanski klub Malme-92 nazivao cetnicima. Tj. Da su htjeli samo ono dje su bili vecina, a ne cijelo Sarajevo.

Mislim koja je logika da grad ispraznis od civila, ko ce se boriti za njega, koji vojnik ima motivaciju da se bori da zauzme Dolac Maltu dok su mu roditelji zena i djeca u Pančevu? Nije li RSK pala izmedju ostalog sto se narod pokrenuo i sto su vojnici krenuli za porodicama?

Ja nisam gledao tu emisiju ili dokumentarac, pročitao sam par nekih intervjua ili članaka eventualno, tek da uopćeno znam o čemu se radi. Iskusan pilot je dobio naredbu da obavlja te letove i to je to, vjerujem da su mu mnogi zahvalni na tome. Onako laički, mislim da su putnici bili svih uzrasta i staleža ali da je vjerovatno postojala neka VIP selekcija. Koliko upamtih, Beograd je bio odlazna destinacija, a onda se iz njega moglo ići i dalje...nemam saznanja je li bilo putnika u ''kikaš''- u prema Sarajevu.

Ako nekom nije mrsko da nam malo datuma pruži, u kojem vremenskom periodu se odvijala ova bježanija.

Nekako s proljeća wrote: ↑27/06/2020 20:35 Ja nisam gledao tu emisiju ili dokumentarac, pročitao sam par nekih intervjua ili članaka eventualno, tek da uopćeno znam o čemu se radi. Iskusan pilot je dobio naredbu da obavlja te letove i to je to, vjerujem da su mu mnogi zahvalni na tome. Onako laički, mislim da su putnici bili svih uzrasta i staleža ali da je vjerovatno postojala neka VIP selekcija. Koliko upamtih, Beograd je bio odlazna destinacija, a onda se iz njega moglo ići i dalje...nemam saznanja je li bilo putnika u ''kikaš''- u prema Sarajevu.

Ako nekom nije mrsko da nam malo datuma pruži, u kojem vremenskom periodu se odvijala ova bježanija.

Mislim od 3 do 5 Aprila,bila su dva aviona ,to smo sa brda gledali

Ovdje (12:41) pominje 17 april 1992.
https://youtu.be/PLNEbGMgTrg?t=761

Dakle prije proglasenja SRJ i 2.i 3. Maja.

Koliko sam shvatio od 17 aprila pa narednih mjesec dana je trajala ''evakuacija'', tako da bi to bilo do sredine maja 1992.
Roknuo se velikim kalibrom u glavu.

Poslije 5 Aprila pucalo se uveliko u gradu ,zadnje barikade,okupacija aeredroma,napadi sa aeredroma na Dobrinju i Aeredromsko naselje

Vec 2 Marta Jna je izasla na Vodovod na Mojmilu

salik79 wrote: ↑30/06/2020 05:33 Dokazati ti da se je deklarisao cetnikom? Pored toga sto je bio zadrti Milosevicevac i sto je snimao komediju na Palama (gdje se oblokavao i obzderavao sa Karadzicem i Mladicem) dok je Sarajevo gorilo? Neka, hvala.

Da ti prekratim muke-neces naci nigdje da se deklarisao četnikom, to si lupio.

Što se tiče ostalih tvrdnji koje su naveo u ovom pasusu, hajmo vidjeti šta optuženik ima da kaže na isto u intervjuu za Dane, a isti prenosi odlicni portal lupiga link: https://www.lupiga.com/vijesti/razgovor ... -sam-radio.

Snimanje komedije na Palama i oblokavanje sa Karadzicem i Mladicem:

DANI: Jeste li imali kontakt tokom rata? (sa Šibom Krvavcem)

ŽIVOJINOVIĆ: Jesam. Bio sam na Palama, sedam meseci snimao neku komediju, Šiba je bio u Sarajevu. Kao i sve Sarajlije tih godina, živeo je teško. Mislim da je umro od gladi…

DANI: Dok ste vi “snimali neku komediju”?!

ŽIVOJINOVIĆ: Nažalost, nisam ništa mogao. Bio sam jedan, usamljen. Video sam da je na Trebeviću postavljeno pedesetak topova čije su cevi bile uperene ka Sarajevu. Neki ludaci su povremeno prilazili i pucali. Videvši jednoga od njih – u pitanju je bila poznata ličnost, sa kojom sam do tada bio na “vi” - doleteo sam i počeo da urlam: “Šta radiš, bre, čoveče?! Koga si pogodio?!” “Ne znam” – odmahnuo je rukom. Učinio je zločin za koji, osim mene, ne zna niko.

DANI: Nećete da kažete ko je ta “poznata ličnost”?

ŽIVOJINOVIĆ: Neću.

Četnici i njegov odnos prema Sarajevu koje je gorjelo:

DANI: U posljednjoj sceni filma Valter brani Sarajevo, nacistički oficir rezignirano pokazuje rukom na grad i kaže: “To je Valter”. Da li ste, tokom tih sedam mjeseci na Palama, nekada pomislili da Karadžićeve ubice, pucajući na Sarajevo, zapravo pucaju na Valtera, na vas?

ŽIVOJINOVIĆ: Kao dečak od deset, jedanaest godina, u svom dvorištu, u selu na Kosmaju gde sam odrastao, gledao sam kako četnici kolju mladića, partizanskog kurira. Na deset metara od njih, stajali su dečakovi roditelji i rodbina… Znate, ljudi misle da čoveka možete zaklati tako što mu stavite nož pod grlo i presečete vodoravno. Ne. Nožem morate da uđete u ovu rupu na vratu, između dve kosti i... Na mestu gde je mladić ubijen, moj deda je zasadio višnju. Bujala je, ali niko nikada sa tog drveta nije ploda ubrao. Evo, skoro sedamdeset godina je prošlo, a taj događaj ne mogu da izbacim iz glave. Pokušavao sam…

DANI: Zašto mi to pričate?

ŽIVOJINOVIĆ: Zato što tu traumu još uvek nosim. Kao što nosim i topove uperene na Sarajevo.

"Zadrti" Miloševićevac

DANI: Bili ste član Miloševićeve Socijalističke partije Srbije.

ŽIVOJINOVIĆ: Bio sam, tačno je. Ali, na Pale nisam došao kao član SPS-a, nego kao glumac. Niko me ništa nije pitao, nisam donosio nikakve odluke…

DANI: Zašto ste uopće ušli u tu partiju?

ŽIVOJINOVIĆ: Vrata su bila otvorena, pa sam ušao.

DANI: Pitam vas ozbiljno.

ŽIVOJINOVIĆ: Ozbiljno vam odgovaram… Takvo je bilo vreme. Radio sam u selu, sa zemljacima brao grožđe, pekao jagnje, kada je došao čovek i dao mi da potpišem nekakav papir. Kaže – potpiši za Slobu, on je naš. Bilo mi je svejedno, nisam ni čitao. U to sam vreme bio u dobrim odnosima sa Vukom Draškovićem. Ali, njegov “predstavnik” je u naše selo došao kasnije. Da je stigao pre ovog Slobinog, verovatno bih bio u Srpskom pokretu obnove.

DANI: Imate li utisak da su vas zloupotrebili?

ŽIVOJINOVIĆ: Ne. U politiku nisam ušao kao golać, imao sam ime, prezime, biografiju, karijeru… Tačno je: postao sam član SPS-a ne znajući ni stranački program, ni statut, ni ideologiju. Politikom sam se bavio kao svaki Jugosloven – sve se svodilo na nivo seljačkog, kafanskog filozofiranja. Podlegao sam utisku da su politički oponenti zapravo naši ljuti neprijatelji. Kasnije sam bio jedini poslanik SPS-a koji je u Skupštini bio u dobrim odnosima sa poslanicima svih partija. Pomogao sam kome sam mogao.

DANI: Ipak, ne razumijem šta vam je to trebalo. Mogu da shvatim da čovjek ambiciozan, neostvaren, nerealizovan, bez talenta uđe u partiju, razumijem Ivicu Dačića…

ŽIVOJINOVIĆ: Nikada nisam kalkulisao sa tim da bi neka partija mogla da mi pomogne u napredovanju u profesiji… Mislio sam da pomažem svom narodu.

Milošević i Šešelj

DANI: Znate da su posljedica te politike i topovi na Trebeviću i Sarajevo i Vukovar i Dubrovnik i Srebrenica… Je li vam danas žao što ste ušli u SPS?

ŽIVOJINOVIĆ: Žao mi je naroda koji je stradao. Ali, morate da znate da na toj krvavoj šahovskoj tabli nisam bio čak ni pion. Bio sam beznačajan, niko!

salik79 wrote: ↑30/06/2020 05:33Nije ni cudo, ili si rodjen pred sami rat, u ratu, ili poslije rata, jer, googlati ko je Salih Burek, dovoljno govori samo za sebe, a kamoli stupidno zakljuciti da je bio ekonomista po struci i da mu je UDBA ucinila nepravdu. A sta bi, po tebi, Salih Burek trebao biti po struci, pa da bi dobilo na vaznosti to sto je pisao i govorio?! Atomski fizicar? Biohemicar?

To ipak vise govori o autoru kojeg citiras, nego o meni. Ako iznadprosjecno obrazovana i informisana osoba mora guglati onda je jasno da se ne radi o imenu koje je poznato široj javnosti, što opet govori samo za sebe. A da bi pisao naučne radove o nekoj oblasti, vidi vraga trebao bi biti te struke Dakle (h)istoričar. Logično Čombe

I ja imam interesovanje za istoriju, arhitekturu i psihologiju i bavim se istim iz hobija. Ali ako napisem knjigu iz tih oblasti to ce biti publicistika, nece me niko ozbiljan citirati, osim mozda forumasa na opskurnim forumima jer pisem ono sto im se uklapa u njihov diskurs Da si citirao Husniju Kamberovica, Tvrtka Jakovinu, Ivu Banca, pa ni po muke...

salik79 wrote: ↑30/06/2020 05:33Mislim, posto ocito ne znas ko je i sta je bio Salih Burek, evo ti "in memoriam" clanak iz "najljevljeg" tuzlanskog casopisa "Front Slobode" :
https://www.frontslobode.ba/vijesti/dru ... alih-burek

Hvala. Jedan od osnivaca SDA, izmedju ostalog.

salik79 wrote: ↑30/06/2020 05:33Eh, a da bi skontao o cemu je Salih Burek govorio i pisao (one dvije stranice koje sam uslikao) evo ti citat sa stranice historia.info:

PAŠAGA MANDŽIĆ – kako je “pao” drug Murat


Godine 1973. Pašaga Mandžić, istaknuti komunista, partizanski rukovodilac, prvoborac i narodni heroj, ponukan knjigom Rodoljuba Čolakovića “Zapisi iz oslobodilačkog rata” i pristrano-paušalnim autorovim stavovima iznijetim u njoj (nedostaje obrazloženje pristrasnosti i paušalnosti), javno je iznio svoj stav o greškama KPJ prema Bošnjacima tokom Drugog svjetskog rata. Čolakovićeva knjiga i Mandžićevo reagiranje na nju tek je okidač njegovog, Mandžićevog, akumuliranog nezadovoljstva zbog, prije svega, partizanske kolaboracije s četnicima, čemu se on tokom cijelog rata žestoko protivio, za razliku od Rodoljuba Čolakovića i Cvijetina Mijatovića, koji su, svako malo, koketirali s četnicima.

Naime, 1. oktobra 1941. komandant četničkih jedinica u istočnoj Bosni Jezdimir Dangić je zajedno sa Sergijem Mihailovićem i Perom Đukanovićem s četničke strane, potpisao sporazum o saradnji s partizanskim jedinicama i o uspostavi zajedničkog četničko-partizanskog štaba s ciljem zaštite srpskog stanovništva istočne Bosne od ustaša; s partizanske strane potpisnici su bili Rodoljub Čolaković, Slobodan Princip i Svetozar Vukmanović Tempo. U to vrijeme Dangićevi odredi zauzimaju Bratunac, Srebrenicu, Vlasenicu, Olovo, Rogaticu, Foču, Goražde i Čajniče. Tom prilikom četnici su izvršili neviđen pokolj nad muslimanskim stanovništvom, hiljade su ljudi pobijeni, a preživjeli su protjerani iz svojih domova. 28. novembra 1941. majevički četnici i partizani su opkolili selo Koraj i ubili preko 300 civila. Talijani 5. decembra prepuštaju Foču Dangićevim četnicima koji su do 21. decembra pobili 8.000 civila. Rodoljub Čolaković u svojoj knjizi prikriva ova zvjerstva štiteći time srpske nacionaliste i želeći sakriti istinu o kojoj se nije smjelo govoriti, na što je Mandžić reagovao u svom pismu.(podvučeno je mišljenje autora prezentirano kao činjenica)

Drugim riječima, Pašagi je bilo jasno da i među visokopozicioniranim partizanima ima pritajenih srpskih nacionalista i da njihova mržnja prema Bošnjacima, udružena s otvorenom četničkom mržnjom, i odbija i sputava Bošnjake da se masovnije priključe NOP-u, jer partizanima, naprosto, nisu vjerovali.( o bože zato su vjerovali ustašama je li)

Zbog ukazivanja na ulogu političkog komesara Štaba partizanskih odreda za Tuzlansku oblast i člana Operativnog štaba za istočnu Bosnu, Cvijetina Mijatovića u pokolju nad Bošnjacima Koraja, i uloge Rodoljuba Čolakovića političkog komesara partizanskih odreda Bosne i Hercegovine u pokoljima nad podrinjskim muslimanima, uz zastrašujuću medijsko‑partijsko-ideološku hajku, iz Beograda dirigiranu Pašaga Mandžić je etiketiran kao muslimanski nacionalist, degradiran po svim osnovama i, uslijed pritisaka kojima je bio izložen, bez metka likvidiran. Cvijetin Mijatović je izjavio da je Pašaga svojom izjavom „uvrijedio istaknute Srbe Tošu Vujasinovića, Rodoljuba Čolakovića i njega“ (izvor?).

Izvršilac odmazde nad Tuzlakom Pašagom Mandžićem je bio savezni sekretar unutrašnjih poslova Tuzlak Franjo Herljević. Pašagu se željelo uništiti (podvučeno je mišljenje autora prezentirano kao činjenica) time što bi ga se prisililo da svjedoči u montiranom procesu protiv grupe „muslimanskih nacionalista“ i „neprijatelja sistema“ iz Tuzle dr. Saliha Bureka, braće Čokić, Teufika Selimovića Buđonija i drugih.

Zbog pritisaka Službe bezbjednosti njegovo se zdravstveno stanje iznenada pogoršalo. Pašaga Mandžić je umro na dan izricanja presude Tuzlanskoj grupi, 27. juna 1975. Postoje indicije da je ubijen.

Za zasluge i tome slično i tako dalje (tome slično i tako dalje, jel se neko zajebava ovdje ), Cvijetin Mijatović je nagrađen imenovanjem u Predsjedništvo SFRJ i bistom na tuzlanskoj Slanoj banji.

https://historija.info/2020/01/18/pasag ... rug-murat/

Navedeni web portal nema izlistana imena clanova redakcije da vidimo njihove strucne reference. Crvenom su moje zamjerke na metod kojim je pisano i odgovorno tvrdim da ovaj rad nikad u zivotu ne bi bio objavljen u bilo kojem strucnom casopisu.

salik79 wrote: ↑30/06/2020 05:33 Ja o ovome, kao Tuzlak, znam sve. A tebi ce ovo, pretpostavljam, i dalje biti "podmetanja i lazi", bas kao sto ce i Muhamed aga Hadziefendic ostati najobicniji "ustasa".

Da, "ustasa" koji je sprijecio daljnja gore opisana klanja po SI Bosni.

Ne mozes o necemu znati sve, to je prosto nemoguce. Mozda ti je tema bliza nego prosjecnom citaocu i mozda za nju imas vece interesovanje, ali ne znas sve. Hadziefendic jeste ustaša barem onoliko koliko su partizani koji se navode u ovom tekstu zapravo četnici. Koliko vidim njima zamjeraš isto ono zbog čega ustašu Hadžiefendića braniš, a to se zove hipokrizija.

salik79 wrote: ↑30/06/2020 05:33 Usput, u onom clanku "Fronta Slobode" imate i ovu recenicu (posto cesto forsirate kako su Bosnjaci "izmisljeni u Holiday Innu '93):
Na popisu 1991. godine bio je jedan od prvih koji se izjasnio kao Bošnjak, zagovarajući ideju da su muslimanima vrati stari naziv.

Ko to mi? Ja to ne forsiram, a često broj Bošnjaka na popisu iz 1991. potežem kao kontraargument diskursu po kojima je tobože bilo zabranjivano da se tako izjašnjavaju u drugoj Jugoslaviji.

Mirjana Karanović je veći čovjek.

Bg '60-tih, Če i Šaban.

Ubijeni Če , 10 okt 1967.

Sarajmen wrote: ↑18/09/2021 07:49 @geralt pozz, ne bilo ti teško ponovi mi datum stradanja/smrti onih tvojih školskih drugara gore na području Debelo brdo , minska polja su nam ostala u fokusu za dalje traženje. Naleti mi dobra foto arhiva D. Krstanovića od reintegracije pa na dalje..nisam sve pregledao još. Moguće je da naletim i na fotografije baš tog tragičnog događaja isti ili koji dan poslije.

Hvala ti, bio je 10.04.2000. Morao sam se i ja posluziti Googlom da potrazim tacan datum. Tuzno je da se pomen o tome danas moze naci samo na engleskom jeziku:

https://apnews.com/article/cfd88e70e44f ... a418b140e3
https://www.independent.co.uk/news/worl ... 79769.html

Znam da nije razdoblje ex-yu, ali ne znam gdje drugdje da pitam. Što se dogodilo s Matom Mesarošom iz Valdecove "Rekonstrukcije"? Da li još uvijek "klošari" po Rijeci? LOL Zanimljivo je koliko ga Valdec roasta u ovoj rekonstrukciji, a nije baš jedan od najgorih kriminalaca iz te emisije. Link:

https://youtube.com/watch?v=qdNjqxDQXUM