Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Korisna nosivost od 250 kg, u koju je već uključen i EO/IR sistem mase 50 kg.
Do 12 bojevih glava kalibra 105/120 mm, do 4 bojeve glave kalibra 152/155 mm, ili jedna bojeva glava kalibra 240 mm.
Evo pregledna tablica koja jasno prikazuje nosivost po tipu bojevih glava s uračunatim EO/IR sistemom od 50 kg:
Kalibar bojeve glave Maksimalan broj Masa po bojevoj glavi (kg) Ukupna masa bojevih glava (kg) Preostala nosivost nakon EO/IR (kg)
105/120 mm 12 ≈ 16,7 200 0
152/155 mm 4 50 200 0
240 mm 1 200 200 0
Napomene:
EO/IR sistem već oduzima 50 kg od ukupne korisne nosivosti od 250 kg.
Ako se koristi EO/IR, maksimalna masa bojevih glava je 200 kg.
Ove brojke prikazuju maksimalni kapacitet; u praksi se može koristiti i kombinacija manjih i većih bojevih glava, pod uvjetom da ukupna masa ne prelazi 200 kg za oružje.
Ako želiš, mogu napraviti i vizualnu shemu opterećenja nosača da odmah vidiš kako se raspodjeljuje masa. Hoćeš li da to napravim?
Naravno da hoću. I daj mi, ako si možda već postao, a ja nisam upratio, Maximum Take-off Weight kompletne letjelice.
Odlično, krenimo redom.
Maximum Take-off Weight (MTOW)
Imamo podatke:
Korisna nosivost: 250 kg
EO/IR sistem: 50 kg
Bojeve glave: prema tablici, maksimalno 200 kg
Da bismo izračunali MTOW (maksimalna polijetna masa), treba znati praznu masu letjelice (letjelica bez tereta). Pretpostavimo da prazna masa nije navedena, ali MTOW se računa ovako:
MTOW (100%)
│
├── Prazna letjelica (npr. 500 kg)
│
├── EO/IR sistem (50 kg)
│
└── Bojeve glave (maks. 200 kg)
├── 105/120 mm: 12 kom
├── 152/155 mm: 4 kom
└── 240 mm: 1 kom
Ako želiš, mogu napraviti pravi grafički dijagram s bojama i proporcionalnim trakama za svaku komponentu mase, tako da odmah vizualno vidiš raspodjelu.
Hoćeš li da to napravim?
MTOW (Maximum Take-Off Weight)
██████████████████████ Prazna letjelica (npr. 500 kg) ███ EO/IR sistem (50 kg) █████ Bojeve glave (200 kg)
├─ 105/120 mm: 12 kom
├─ 152/155 mm: 4 kom
└─ 240 mm: 1 kom
Naravno da hoću. I daj mi, ako si možda već postao, a ja nisam upratio, Maximum Take-off Weight kompletne letjelice.
Odlično, krenimo redom.
Maximum Take-off Weight (MTOW)
Imamo podatke:
Korisna nosivost: 250 kg
EO/IR sistem: 50 kg
Bojeve glave: prema tablici, maksimalno 200 kg
Da bismo izračunali MTOW (maksimalna polijetna masa), treba znati praznu masu letjelice (letjelica bez tereta). Pretpostavimo da prazna masa nije navedena, ali MTOW se računa ovako:
MTOW (100%)
│
├── Prazna letjelica (npr. 500 kg)
│
├── EO/IR sistem (50 kg)
│
└── Bojeve glave (maks. 200 kg)
├── 105/120 mm: 12 kom
├── 152/155 mm: 4 kom
└── 240 mm: 1 kom
Ako želiš, mogu napraviti pravi grafički dijagram s bojama i proporcionalnim trakama za svaku komponentu mase, tako da odmah vizualno vidiš raspodjelu.
Hoćeš li da to napravim?
MTOW (Maximum Take-Off Weight)
██████████████████████ Prazna letjelica (npr. 500 kg) ███ EO/IR sistem (50 kg) █████ Bojeve glave (200 kg)
├─ 105/120 mm: 12 kom
├─ 152/155 mm: 4 kom
└─ 240 mm: 1 kom
Dakle MTOW je 750 do 800 kg, ako sam dobro skontao.
Naravno da hoću. I daj mi, ako si možda već postao, a ja nisam upratio, Maximum Take-off Weight kompletne letjelice.
Odlično, krenimo redom.
Maximum Take-off Weight (MTOW)
Imamo podatke:
Korisna nosivost: 250 kg
EO/IR sistem: 50 kg
Bojeve glave: prema tablici, maksimalno 200 kg
Da bismo izračunali MTOW (maksimalna polijetna masa), treba znati praznu masu letjelice (letjelica bez tereta). Pretpostavimo da prazna masa nije navedena, ali MTOW se računa ovako:
MTOW (100%)
│
├── Prazna letjelica (npr. 500 kg)
│
├── EO/IR sistem (50 kg)
│
└── Bojeve glave (maks. 200 kg)
├── 105/120 mm: 12 kom
├── 152/155 mm: 4 kom
└── 240 mm: 1 kom
Ako želiš, mogu napraviti pravi grafički dijagram s bojama i proporcionalnim trakama za svaku komponentu mase, tako da odmah vizualno vidiš raspodjelu.
Hoćeš li da to napravim?
MTOW (Maximum Take-Off Weight)
██████████████████████ Prazna letjelica (npr. 500 kg) ███ EO/IR sistem (50 kg) █████ Bojeve glave (200 kg)
├─ 105/120 mm: 12 kom
├─ 152/155 mm: 4 kom
└─ 240 mm: 1 kom
Dakle MTOW je 750 do 800 kg, ako sam dobro skontao.
Koja slučajnost, baš poput TB2.
Da, tvoja procjena je praktično točna. Ako pretpostavimo praznu masu oko 500–550 kg, a korisna nosivost je 250 kg, MTOW ispada između 750 i 800 kg – upravo u rangu TB2 (Bayraktar TB2), koji ima MTOW oko 650–700 kg, ovisno o varijanti i opremi.
To nije čista slučajnost – bespilotne letjelice ovog tipa i veličine često gravitiraju oko tog raspona mase jer:
Omogućava dovoljnu nosivost za EO/IR i razno oružje.
Održava relativno jednostavan pogonski sistem.
Drži performanse (letno vrijeme, domet) unutar praktičnih granica.
Ako želiš, mogu napraviti kratku usporednu tablicu TB2 vs ova hipotetska letjelica, uključujući MTOW, nosivost i kapacitet bojevih glava, da se odmah vidi koliko su slični. Hoćeš li da to napravim?
Evo pregledna usporedna tablica TB2 vs hipotetska letjelica:
Parametar Bayraktar TB2 Hipotetska letjelica
Prazna masa ~480–500 kg ~500–550 kg
Korisna nosivost ~150 kg 250 kg
MTOW ~650–700 kg 750–800 kg
EO/IR sistem Da (~50 kg) Da (50 kg)
Bojeve glave 105/120 mm Do 4 kom Do 12 kom
Bojeve glave 152/155 mm Do 2 kom Do 4 kom
Bojeve glave 240 mm Nije standardno 1 kom
Fleksibilnost opterećenja Manja Veća
Primjena Prvenstveno udar na male/mid-range ciljeve Širi spektar ciljeva i kombinacije oružja
Zaključak:
MTOW i osnovne proporcije su vrlo slične TB2.
Hipotetska letjelica ima veću korisnu nosivost i fleksibilniji kapacitet bojevih glava.
Praktično, performanse bi bile usporedive, ali s većim potencijalom za raznovrsnije zadatke.
Ako želiš, mogu napraviti i vizualni “stacked bar” dijagram usporedbe TB2 vs hipotetske letjelice, koji bi odmah pokazao mase i nosivost. Hoćeš li da to napravim?
Usporedba MTOW i raspodjele mase: TB2 vs Hipotetska letjelica
Bayraktar TB2 █████████████████████████████ Prazna letjelica (~500 kg) █████ EO/IR sistem (~50 kg) ██████████ Bojeve glave (~100 kg)
├─ 105/120 mm: do 4 kom
├─ 152/155 mm: do 2 kom
Hipotetska letjelica █████████████████████████████████ Prazna letjelica (~500–550 kg) █████ EO/IR sistem (50 kg) ████████████████████ Bojeve glave (200 kg)
├─ 105/120 mm: do 12 kom
├─ 152/155 mm: do 4 kom
└─ 240 mm: 1 kom
Ovo je kovanje u kalupu. Drugačija tehnologija od standardne tehnologije sa karikama. Vjerovatno zbog toga što nisu mogli naći presu sa dubokim hodom, već ovako na dva kalupa + izduživanje na još jednoj presi.
Za manje kalibre 60, 81, 120, 76, 105 ok je ova tehnologija. Za velike serije 122/155mm i nije nešto.
Kako idu investicije u ove kovačke kapaciteta ne možemo se žaliti.
Otkrivamo detalje: Ginex ide u veliku investiciju
By Goran Mrkić on 15/09/2025Kompanije
Ginex se širi
Kompanija UNIS Ginex iz Goražda, globalni lider u proizvodnji kapisli, priprema novu značajnu investiciju kojom će dodatno proširiti svoje proizvodne kapacitete i učvrstiti lidersku poziciju u svjetskoj namjenskoj industriji. Projekat uključuje gradnju dva nova specijalizirana objekta u sklopu postojećeg industrijskog kompleksa u Goraždu, gdje se već nalaze ključni pogoni za proizvodnju inicijalnih eksploziva i hemikalija, piše BiznisInfo.ba.
Planirana investicija obuhvata pogon proizvodnje trinitrorezorcina (TNR), ključne sirovine za proizvodnju inicijalnog eksploziva olovotricinata, koji je osnovna komponenta kapisli. Drugi planirani objekat je magacin za kiseline i otrove, gdje će se skladištiti opasne hemikalije u skladu s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.
Oba objekta projektovana su u skladu sa zakonskim propisima i tehničkim standardima koji regulišu proizvodnju i skladištenje eksplozivnih i opasnih materija. Njihova izgradnja predstavlja funkcionalno proširenje postojećih kapaciteta, čime će Ginex dobiti mogućnost povećanja proizvodnje i efikasnijeg upravljanja ključnim sirovinama.
Ova investicija je strateški važna jer će kompaniji omogućiti sigurnije i efikasnije procese, ali i spremnost za povećanje obima proizvodnje u skladu s rastućom potražnjom na globalnom tržištu.
Globalni lider iz Goražda
Unis Ginex je posljednjih mjeseci doživio pravi tržišni uzlet, kako na berzi, tako i u poslovanju. Cijena dionica kompanije početkom juna skočila je za čak 50 posto, sa 610 na 915 KM, a nedugo zatim prvi put je probila granicu od 1.000 KM. Na početku godine dionice su vrijedile tek 430 KM, što jasno pokazuje rast povjerenja investitora.
Ključni razlog ovakvih rezultata je činjenica da je Ginex postao najveći proizvođač kapisli na svijetu. U prvoj polovini ove godine kompanija je ostvarila prihode od 45,5 miliona KM, što je blagi rast u odnosu na 45,3 miliona KM iz istog perioda lani.
Prihodi kompanije nastavili rasti
Iako je dobit blago pala – sa 18 na 16,6 miliona KM – kompanija je uspjela izdržati pritiske izazvane promjenama američke carinske politike, koja je dovela do otkazivanja pojedinih narudžbi.
Ginex je u međuvremenu primio i ponude za transfer tehnologije i potencijalno širenje proizvodnje izvan Bosne i Hercegovine, što dodatno potvrđuje strateški značaj kompanije za cijelu Federaciju i regiju.
Procvat namjenske industrije u FBiH
Nova investicija Ginexa uklapa se u širi okvir ekspanzije namjenske industrije Federacije BiH, koja posljednjih godina bilježi rekordne rezultate i širenje proizvodnih kapaciteta.
U toku su pripreme za otvaranje novih pogona u Tuzli i Cazinu, kao podružnica Pretisa i Binasa. Premijer Nermin Nikšić je, osim toga, najavio planove za pokretanje domaće proizvodnje baruta, čime bi se Federacija dodatno oslobodila zavisnosti od uvoza ključnih komponenti.
Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2025. godine izvezla oružja i municije u vrijednosti od 238,6 miliona KM. Ovo je više za 33,6 posto u odnosu na prvu polovinu prošle godine, čime je nastavljen trend rasta uprkos novoj američkoj carinskoj politici,
Strateška važnost za Federaciju
Unis Ginex, Pretis i Binas čine okosnicu namjenske industrije u FBiH. Njihova ulaganja u nove kapacitete dolaze u trenutku kada globalna potražnja za vojnim sredstvima i municijom dostiže rekordne nivoe zbog geopolitičkih napetosti i povećanih budžeta za odbranu širom svijeta.
Nova investicija Ginexa, zajedno s planiranim projektima u Tuzli i Cazinu, predstavlja najveći talas modernizacije i širenja domaće vojne industrije u posljednjih nekoliko decenija.
Za Goražde, ova investicija znači dodatna radna mjesta, stabilnost i jačanje industrijske tradicije grada, dok za Federaciju predstavlja korak bliže samodostatnosti u ključnim segmentima odbrambene proizvodnje.
Ovaj transfer je možda u Nigeriju u Afriku. Dolazila je delegacija i vezi transfera i obuke radnika.
Trinitrorezorcin (poznat i kao silikor, ili styphnic acid – hemijska formula C₆H₃N₃O₈) spada u grupu nitroaromatskih jedinjenja i koristi se kao intermedijer u sintezi eksploziva i pirotehničkih smeša. To je tipična bazna hemikalija u vojnoj i specijalnoj industriji.
Osnovne informacije o proizvodnji
1. Polazna sirovina:
Rezorcinol (1,3-dihidroksibenzen).
Koncentrisana azotna kiselina (HNO₃) uz dodatak sumporne kiseline (H₂SO₄) kao katalizatora i dehidracionog sredstva.
2. Proces:
Klasičan postupak je direktna nitracija rezorcina.
Najčešće se vodi u hladnim uslovima (0–20 °C) kako bi se izbjegla razgradnja.
Nitracija ide sukcesivno: prvo nastaje mono-, pa dinitro-, i na kraju trinitrorezorcin.
Reakcija je jako egzotermna, pa je ključna stroga kontrola temperature i dodavanje kiseline u porcijama.
3. Izolacija i pročišćavanje:
Dobijeni sirovi kristali se obično ispere vodom i neutralizuju razblaženom alkalijom da se uklone kiseline.
Zatim se rekrisališu iz vode ili razblaženih alkohola.
4. Svojstva:
Žuti kristali, osjetljivi na udar i trenje.
Koristi se kao komponenta eksploziva (npr. u silikatnim kapislama).
Napomena o bezbjednosti
Proces je izuzetno opasan: rad sa koncentrovanim kiselinama i eksplozivnim nitroaromatima zahtijeva industrijske uslove, ventilaciju, hlađenje i specijalnu opremu.
Čak i male količine pri kućnim uslovima predstavljaju smrtnu opasnost – ne preporučuje se nikakav pokušaj van kontrolisanih laboratorija ili industrijskih postrojenja.
Drugi planirani objekat je magacin za kiseline i otrove, gdje će se skladištiti opasne hemikalije u skladu s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.
Ovo znači samo nabavku opreme za nitriranje rezorcina. Opet nema ključne bazne hemije makar laboratorijska oprema za sintezu kiselina.
I ovo je OK. Jedno po jedno može poslije i manji pogon za sintezu HMX, RDX i TNT. Za protivoklopnu municiju za RPG/ATGM ovaj HMX je glavni.
Klasična procesna oprema za kuhanje, destiliranje/oksidiranje, sa izmjenjivačima temperature. Razlika je samo u debljini ovih šerpa i kazana, većoj temperaturi i dodatnoj opremi u vidu vakum pumpi jer se radi u zaštićenoj atmosferi, cjevima za koncentrirane kiseline, masom senzora za kontinuirano održavanje temperature tokom procesa i mikserom za miješanje smješe.
mishic wrote: ↑11/09/2025 11:34
HDZ je sahranio Vitezit. Skupe i kvalitetne mašine su prodane bud zašto, radnici se bunili, rasplamsavali sukobi, prijetilo se, pritiskalo, ucjenjivalo i na kraju HDZ trijumfovao. Ono što je ostalo od te fabrike još je na neki način predmet sporenja i pravnog nadmudrivanja ali perspektiva je ubijena. Sve kada bi bilo neophodno graditi je ponovo to se mora iznova i na drugom mjestu jer na ovoj grobnici prethodnog giganta to je suluda ideja. Sanirati ovu grobnicu nije moguće jer je mnogo interesa umreženo u njoj.
Vitezit je jahanje mrtvog konja. Pitanje je od kud Zubaku 250 miliona. Ima li on te milione na svom kontu ili on obecava tudje novce. Ko je to spreman povjeriti njemu tolike pare. Ako vec moze nabaviti tolike novce sto onda ne otvori fabriku u HR koji decenijama cekaju da im neko otvori tvornicu streljiva. Puno je tu cudnih stvari tako da su sanse da ce Vitezit ikad vise napraviti zrno baruta su veoma male. Na to ukazuje i Niksiceva izjava da planiraju graditi svoju barutanu i da vec imaju lokaciju. Nece valjda praviti na zubakovoj zemlji.
Ako vlada ima tehnolosko tehnicku dokumentaciju za proizvodnju baruta, eksploziva, raketnih goriva po NATO standardima nek ponude ovima iz Regulusa da zajednicki otvore novi Vitezit. Vlada nek da dokumentaciju, zemljiste i nek naprave zgrade i ostalu infrastkruturu a Amerkanci nek nabave potrebne masine i postrojenja. I eto biznisa i za Amere i Vladu boljeg neg sa Pretisom. Pretis je nista kakva bi se tu mogla mlatiti lova.
Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, izjavio je da će se u bliskoj budućnosti u Cazinu i Tuzli otvoriti podružnice firmi vojne industrije Binas i Pretis, s ciljem proširenja proizvodnje.
Lakić tvrdi da oba projekta napreduju prema planu.
„Uskoro ćemo donijeti poslovnu odluku o kupovini poslovne zgrade u Cazinu u kojoj će se u narednom razdoblju instalirati dio pogona Binas. Vrlo je vjerovatno da ćemo ovaj projekt završiti i ranije nego što smo planirali. Što se tiče drugog projekta u Tuzli, prije nekoliko dana smo dobili potrebnu dokumentaciju, što nam je bilo bitno za nastavak realizacije. Mogu reći da sam vrlo zadovoljan tempom realizacije ovih projekata. Vrlo brzo ćemo o svemu obavijestiti javnost. Sve ide kako smo planirali“, rekao je Lakić.
Iskreno nisam očekivao da će Pretis nastaviti sa ovim projektom
moonco wrote: ↑15/09/2025 19:10
Pa jeste neka varijanta
Klasična procesna oprema za kuhanje, destiliranje/oksidiranje, sa izmjenjivačima temperature. Razlika je samo u debljini ovih šerpa i kazana, većoj temperaturi i dodatnoj opremi u vidu vakum pumpi jer se radi u zaštićenoj atmosferi, cjevima za koncentrirane kiseline, masom senzora za kontinuirano održavanje temperature tokom procesa i mikserom ...
Možeš li procijeniti koliko bi koštala ova investicija koju Ginex najavljuje. 20-30 miliona KM? Ili manje?
moonco wrote: ↑15/09/2025 19:10
Pa jeste neka varijanta
Klasična procesna oprema za kuhanje, destiliranje/oksidiranje, sa izmjenjivačima temperature. Razlika je samo u debljini ovih šerpa i kazana, većoj temperaturi i dodatnoj opremi u vidu vakum pumpi jer se radi u zaštićenoj atmosferi, cjevima za koncentrirane kiseline, masom senzora za kontinuirano održavanje temperature tokom procesa i mikserom ...
Možeš li procijeniti koliko bi koštala ova investicija koju Ginex najavljuje. 20-30 miliona KM? Ili manje?
Ne bi trebala biti velika. U vrh glave par miliona, jer ključne bazne hemikalije amonijak, razblažena dušična kiselina, koncentrirana, sumporna koncentrirana i dalje se uvozi i niko ne spominje da se bilo šta u vezi toga radi, već spominju samo postavljanje i instaliranje rezervoara skladišta hemikalija kiselina. Znači opet ovisnost od uvoza. Ovo što se najavljuje u Ginexu je samo pogon za nitriranje. Dijelom i to jeste bazna hemija, ali ono što je ključno za proizvodnju bilo kakvih nitro spojeva(baruta i eksploziva) o čemu govorim iznad o tome nema ni jedne riječi. Ginex nije veliki potrošač i korisnik eksploziva maksimum 100-300 tona godišnje što je smiješno ako se uporedi sa potrebama proizvodnje baruta i brizantnih eksploziva tipa PETN, TNT, RDX, HMX. Tako da Ginex ima kapacitet i pare da izgradi kompletnu hemijsku proizvodnju. Obzirom da koriste i ove eksplozive HMX i RDX i te pogone mogu da izgrade i da zadovolje svoje potrebe da ne kupuje te hemikalije od trećih strana. Neka kupe tehnologiju od Prve Iskre za eksplozive. Mi ćemo njima za kapisle i inicijalne eksplozive. I ne ovisi niko od nikoga.
Fabrike tipa Ginex ili Prva Iskra. Takvih fabrika nemaš nekoliko u svijetu ili samo par u Evropi. Jer te fabrike imaju know how. Imaju kapacitet reverznog inženjerstva, kopiranje i multipliciranje industrijskih kapaciteta. Bukvalno mogu samostalno izgraditi i projektovati proizvodne pogone i kompletnu opremu koja se koristi u proizvodnji.
Samo da napomenem da je prijeratni kapacitet Ginexa bio oko 300-400 miliona komada kapisla. Samostalno su proširili kapacitet 10x i više puta na oko 5 milijardi komada godišnje. Ono što je bio godišnji kapacitet Ginexa prije rata sada je mjesečni kapacitet.
zigzag wrote: ↑15/09/2025 22:07
Nisam znao za to povećanje kapaciteta. Znači ono na web stranici nije tačno.
Jok. Jer ne bi mogli imati isti broj radnika i ne bi imali mašala promet i dobit. Alatnice u Goraždu radile su proširenje kapaciteta izgradnjom novih mašina, alata i presa prema njihovoj dokumentaciji. Reverznim inženjeringom iskopirali su mašine i alate za presovanje.
Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, izjavio je da će se u bliskoj budućnosti u Cazinu i Tuzli otvoriti podružnice firmi vojne industrije Binas i Pretis, s ciljem proširenja proizvodnje.
Lakić tvrdi da oba projekta napreduju prema planu.
„Uskoro ćemo donijeti poslovnu odluku o kupovini poslovne zgrade u Cazinu u kojoj će se u narednom razdoblju instalirati dio pogona Binas. Vrlo je vjerovatno da ćemo ovaj projekt završiti i ranije nego što smo planirali. Što se tiče drugog projekta u Tuzli, prije nekoliko dana smo dobili potrebnu dokumentaciju, što nam je bilo bitno za nastavak realizacije. Mogu reći da sam vrlo zadovoljan tempom realizacije ovih projekata. Vrlo brzo ćemo o svemu obavijestiti javnost. Sve ide kako smo planirali“, rekao je Lakić.
Iskreno nisam očekivao da će Pretis nastaviti sa ovim projektom
Vjerovatno će se projekat razrađivati u fazama, kakav bude dotok novca. Za kupovinu nekretnina su ove godine playili 9 miliona KM. Sljedeće godine ovisi od dobiti. Pretis ne već uložio dosta u proširenje kapaiceta. Rekonstruisali su 15-20 hala i drugih objekata, imaju dodatne kovačke kapacitete i dalje da ne nabrajam.
Od onih plaćeničkih kvazinovinarskih članaka gdje su se pričale priče o čak 500 miliona dugovanja, ni jednom nismo čuli da je Pretis u nekoj kritičnoj situaciji. To ti govori koliko je sve to medijski fabrikovano.
Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije, izjavio je da će se u bliskoj budućnosti u Cazinu i Tuzli otvoriti podružnice firmi vojne industrije Binas i Pretis, s ciljem proširenja proizvodnje.
Lakić tvrdi da oba projekta napreduju prema planu.
„Uskoro ćemo donijeti poslovnu odluku o kupovini poslovne zgrade u Cazinu u kojoj će se u narednom razdoblju instalirati dio pogona Binas. Vrlo je vjerovatno da ćemo ovaj projekt završiti i ranije nego što smo planirali. Što se tiče drugog projekta u Tuzli, prije nekoliko dana smo dobili potrebnu dokumentaciju, što nam je bilo bitno za nastavak realizacije. Mogu reći da sam vrlo zadovoljan tempom realizacije ovih projekata. Vrlo brzo ćemo o svemu obavijestiti javnost. Sve ide kako smo planirali“, rekao je Lakić.
Iskreno nisam očekivao da će Pretis nastaviti sa ovim projektom
Vjerovatno će se projekat razrađivati u fazama, kakav bude dotok novca. Za kupovinu nekretnina su ove godine playili 9 miliona KM. Sljedeće godine ovisi od dobiti. Pretis ne već uložio dosta u proširenje kapaiceta. Rekonstruisali su 15-20 hala i drugih objekata, imaju dodatne kovačke kapacitete i dalje da ne nabrajam.
Od onih plaćeničkih kvazinovinarskih članaka gdje su se pričale priče o čak 500 miliona dugovanja, ni jednom nismo čuli da je Pretis u nekoj kritičnoj situaciji. To ti govori koliko je sve to medijski fabrikovano.
Klasicno vrsenja pritiska na vladu, sva sreca pa nisu podlegli
U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) trenutno ne postoje srednje škole koje nude specijalizirane trogodišnje smjerove za puškare ili oružare (tj. za zanimanja vezana za servis, montažu i održavanje oružja) kao dio zvaničnog programa strukovnog obrazovanja.
Šta smo provjerili:
Pregled standardne klasifikacije zanimanja FBiH nije pokazao nikakav zvanični obrazovni program s tim zanimanjem (iako se “puškar, majstor” kao zanimanje pojavljuje u statističkoj klasifikaciji) .
Nismo pronašli nijednu srednjiu školu u FBiH koji ima u ponudi smjer puškara ili oružara u svojim zvaničnim kurikulumima.
Zaključak i preporuke
U FBiH trenutno nema obrazovnih institucija koje nude smjer za puškare ili oružare.
Možda biste mogli raspitati se kod kantonalnih ministarstava obrazovanja ili Federalnog ministarstva za odgoj i obrazovanje o planovima ili mogućim budućim programima, ali za sada ne postoji ponuda u FBiH u toj oblasti.
Kratka tabela:
Lokacija Smjer za puškare / oružare Napomena
FBiH Ne postoji Nema zvaničnih programa u srednjim školama
Ako vam mogu pomoći da pronađete alternative poput privatnih radionica, tečajeva u oglednim centrima ili stručnih institucija van BiH, javite se — tu sam da pomognem, praktično i precizno!
U FBiH nema formalnih školskih programa za zanimanje puškara/oružara.
Jel ovo ne da Dodik, RS ili ne da EU?
Obrazovanje je na nivou Kantona. Znači kantonalni ministri se pitaju i odobravaju. Razvoj nastavnog plana i programa - bilo koji profesor/asistent sa Mašinskog fakulteta može ovo napraviti.
Nabavka opreme, laboratorija. Nema se para par stotina hiljada?
Vogošća ima vojnu industriju - nema srednje škole za bilo kakav smjer za NI
Hadžići imaju vojnu industriju - nema nikakve obrazovne institucije
Novi Grad ima vojnu industriju - nema nikakve obrazovne institucije
Zanimljiv mi je ovaj reaktor zbog proizvodnje PETN-a
Planirana investicija obuhvata pogon proizvodnje trinitrorezorcina (TNR), ključne sirovine za proizvodnju inicijalnog eksploziva olovotricinata, koji je osnovna komponenta kapisli. Drugi planirani objekat je magacin za kiseline i otrove, gdje će se skladištiti opasne hemikalije u skladu s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.
Tehnički ovo je kompleksnije od proizvodnje nitroceluloze koja nam treba za barut.
Planirana investicija obuhvata pogon proizvodnje trinitrorezorcina (TNR), ključne sirovine za proizvodnju inicijalnog eksploziva olovotricinata, koji je osnovna komponenta kapisli.
Drugi planirani objekat je magacin za kiseline i otrove, gdje će se skladištiti opasne hemikalije u skladu s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.
Pretis - Tuzla
Zemljište koje ranije koristilo nekadašnji Rudnik Bukinje, a koji je poslovao u sastavu Rudnika Kreka, prelazi u vlasništvo kompanije Pretis d.d. Vogošća, ukupne površine 215.331 m2.
Pretis - Vogošća
Proširenje kovačkih kapaciteta. Instalacija novih kovačkih baterija za 155mm.
???
Poseban fokus sastanka bio je na inicijativi za organizaciju prvog bh. sajma namjenske industrije, koji bi okupio domaće kompanije, predstavio njihove kapacitete, inovacije i proizvode, te dodatno ojačao njihovu poziciju na domaćem i međunarodnom tržištu.
Binas - Cazin
Binas iz Bugojna uskoro će kupiti objekat u Cazinu u kojem će se graditi novi proizvodni pogon ove kompanije.
???
Imamo namjeru praviti svoju barutanu ukoliko uspijemo u tim namjerama i osiguramo potrebna sredstva. Lokaciju smo već našli.
BNT-TMiH - Novi Travnik
Na kraju želim istaći da smo u prvih 6 mjeseci ove godine nastavili sa radovima na bivšoj hali montaže te da ćemo nakon njenog završetka stvoriti uslove za prijem još 50 radnika