Forum Klix.ba

tramvajtrojka wrote: ↑06/02/2025 23:43 I koliki su kapaciteti danasnji realno da bnt moze izbaciti d30ki i 155mm vučnih

Vic Rattlehead wrote: ↑07/02/2025 12:55 presmiješno... jedan dron ovo u paramparčad pospremi.

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, otkrivamo detalje o serijskoj proizvodnji bh. dronova.

Šest patentiranih letjelica je spremno za proizvodnju

anelsol wrote: ↑08/02/2025 08:49 Ako ih krene ovaj posao sa vuĉenim haubicama 155 mm i 122 mm BNT će ove godine uzeti ozbiljnu lovu. Po onom izvještaju iz 2023 godine cijena jedne haubice 155 mm je iznosila 500 000 EUR-a. Sada je vjerovatno i veća.

Bobi wrote: ↑08/02/2025 10:19

anelsol wrote: ↑08/02/2025 08:49 Ako ih krene ovaj posao sa vuĉenim haubicama 155 mm i 122 mm BNT će ove godine uzeti ozbiljnu lovu. Po onom izvještaju iz 2023 godine cijena jedne haubice 155 mm je iznosila 500 000 EUR-a. Sada je vjerovatno i veća.

kad vidim ko im je dugogodišnji tehnički direktor imaju oni ozbiljnih problema .

anelsol wrote: ↑03/02/2025 21:12 Zanimljiv je ovaj izbor zemljišta rudnika Bukinje. Pored ogoromne nadzemne površine od 215 dunuma zemljišta, što je koliko znam mnogo veća površina nego koju Pretis trenutno ima u Vogošći, rudnik ima i podzemne kopove duge kilometrima, na dubinama i preko 100 metara pod zemljom. To su potencijalna skladišta koja, kada bi ih namjenski kopao bi koštala desetine ako ne i stotine miliona KM. Samo treba uspostaviti sistem prozračivanja i kontrole metana. Vjerovatno je ovaj aspekt i presudio da se kupi ova nekretnina.

Poseban zadatak je definiranje kritičnih tehnologija za odbrambenu industriju FBiH. Mišljenja sam da su to prije svega:

-Tehnološke linije za proizvodnju goriva za municiju malog kalibra, artiljerijsku i minobacačku municiju, zatim kompozitna goriva za raketnu artiljerijsku municiju (svaka od tih linija košta cca 50 miliona dolara samo za tehnologiju i transfer znanja, plus objekti i zaštitni sistemi još toliko).

Vidjet ćemo da li ovo ima ikakve veze sa ovim u Tuzli.

- Linije za proizvodnju goriva za artiljerijsku i minobacačku municiju, zatim kompozitna goriva za raketnu artiljerijsku municiju su postojale u tvornici „Vitezit“ i svjesnosu uništene nemarom rukovodstva te fabrike uz poticaje lokalnih politika poslije 2008. godine.

- Nove tehnološke cjeline za kovanje tijela artiljerijskih i minobacačkih projektila (10-20 miliona dolara). Početkom 1996. godine iz tvornice „Pretis“ je ukradena, izvučena i prebačena u Republiku Srbiju presa „Lasco“ od 1.200 tona.

Unis Tok u Kalesiji i TMD u Gradačcu u TK imaju ozbiljan kovački kapacitet za proizvodnju municije od 60,81/82, 120mm. Pored municije za minobacače mogu da proizvode i municiju od 76mm za ZIS i brdski top.
Za artiljerijsku municiju od 105, 122 i 155mm kovačnice u Zenici ima ozbiljne kovačke kapacitete.
Ono što je problematično u vezi ovih kovačnica je nedostatak CNC obradnih mašina. Tako bi navedene firme morale nabaviti dovoljno CNC obradnih centara ili u matičnim firmama NI ili uz angažovanje privatnih firmi.

Tehnologija flow-forming za izradu komora za raketne motore (min. 10 miliona dolara). Fabrika „Pretis“ je imala prije rata tri tehnološke cjeline flow-forming, jedna je prebačena u Republiku Srbiju, druga je u Mokrom, a treća je ponovo kupljena od strane firme „Pretis“ i iz Mokrog vraćena u Vogošću, ali nije još osposobljena.

Prešuti Berko da BNT ima jednu ovu mašinu koja se koristi za proizvodnju lansirnih cijevi za RPG.

-Tehnološka linija za termičku obradu tijela projektila (5 miliona dolara).

U BNT je instaliran dodatni pogon za termičku obradu cijevi za minobače i topovske cijevi. Cijena je manje o

-Tehnološka linija za topljenje i livenje eksploziva u tijela projektila (min. 20 miliona dolara).
-Poseban segment treba biti posvećen razvoju i proizvodnji bespilotnih letjelica i njihovo opremanje kako za identifikaciju prijetnje, lociranja prijetnje i borbeno djelovanje. Tu mogu izuzetnu ulogu odigrati privatne firme u saradnji sa univerzitetima u BiH.

Gdje izgraditi nove fabrike i sa kojim proizvodnim programom?
Kada se pogleda raspored postojećih fabrika odbrambene industrije FBiH, vidljivo je da su gradovi Mostar, Bihać, Tuzla i Zenica potencijalne zone za izgradnju novih fabrika odbrambene industrije.

S obzirom da postoje ograničenja u raspoloživima finansijskim sredstvima i s obzirom na postojeći pristup Vlade Federacije BiH o vlasničkoj strukturi, trebalo bi razmisliti o sljedećim tehnološkim cjelinama:

1.Proizvodnja minobacačke HE municije kalibra 60 mm i 81/82 mm, sa perspektivom proizvodnje minobacačke HE municije 120 mm (kasnije tome treba dodati proizvodnju dimne i osvjetljavajuće municije), od kojih svaka čini oko 16% potreba za minobacačkom municijom.
2.Proizvodnja municije srednjeg kalibra (20 mm, 25 mm i 30 mm).
3.Proizvodnja protivoklopne municije za gađanje s ramena (tip RPG-7 i tip LAW72) i municije 40 mm LV, MV i HV.
4.Postrojenje za proizvodnju pirotehničkih materija za artiljerijsku i minobacačku municiju, tj. za izradu dimnih i osvjetljavajućih modula.
5.Postrojenje za proizvodnju Base-bleed punjenja za artiljerijske projektile velikog dometa 105 mm, 122 mm i 155 mm.

To će biti kompletno nova robotizovana kovačka linija velikog kapaciteta, zajedno sa pratećom opremom za sužavanje, termičku obradu, za mašinu za pranje, fosfatizaciju i druge segmente proizvodnje. U planu je da civilni program podignemo na viši nivo, po kojem je “14. oktobar“ i bio poznat. Novi pogoni i oprema zahtevaju nove obučene radnike, pa u naredne dve godine planiramo da zaposlimo oko 100 novih radnika“, najavljuje Miljković

anelsol wrote: ↑09/02/2025 11:08 Meni se prije svega čini da je sama ideja CNT-a, koji je prema elaboratu trebao postati klasični vojno-tehnički institut, razvodnila pa je od te ideje da se napravi jedan takav institut ostao samo segment razvoja dronova, dok su ustali elementi skoro potpuno zanemareni, a nametnuta je npr. priča o inkubatoru za razvoj malih preduzeća koja nema veze sa inicijalnom idejom i nekim projektima koji spadaju u naučno-istraživački rad u civilnom sektoru, ali se ne mogu povezati, barem ja to tako vidim, sa onim što bi trebalo da se radi.

Pored toga, ostalo je nejasno ko je krajnji korisnik razvojnih projekata. Koja firma preuzima serijsku proizvodnju dronova, ko finansira dalji razvoj i sl. Čini mi se da je taj, vrlo bitan segment ostao nedefinisan. Ok, imaš finaliziran prototip - sve super, ali šta dalje?

Najviše je kupio Radomir Radulović koji je došao do udjela od oko 1,7 posto u Ginexu. Radulović je novo ime koje se pojavljuje među vodećim dioničarima goraždanske firme.

Ostatak su kupili posjetojeći dioničari Halil Oković i Hamid Pršeš, koji su stekli po oko 0,4 posto dionica, pa su povećali svoje udjele na 14,8 posto odnosno 4,4 posto.

Porodica Ahmetlić odlučila je prodati svoj udio u preduzeću “Igman” Konjic. Riječ je o udjelu od oko 30 posto dionica Igmana, najveće kompanije koja posluje u okviru namjenske industrije Federacije BiH.

Muharem Ahmetlić prodaje udio od 24,71 posto ili 143.077 dionica po cijeni od 200 KM što ukupno iznosi 28.615.400 KM, a Ahmed Ahmetlić udio od 5,18 posto ili 30.020 dionica, također po 200 KM, što iznosi 6.004.000 KM.

Dakle, zajednički udio vrijedan je 34,6 miliona maraka. Ahmetlići su udio stekli kupovinom dionica proteklih nekoliko godina.

Ahmetlići su trenutno drugi najveći dioničari Igmana, a iznad njih je samo Federacija BiH koja ima 51 posto vlasništva.

GOLDZEN wrote: ↑10/02/2025 19:14

Porodica Ahmetlić odlučila je prodati svoj udio u preduzeću “Igman” Konjic. Riječ je o udjelu od oko 30 posto dionica Igmana, najveće kompanije koja posluje u okviru namjenske industrije Federacije BiH.

Muharem Ahmetlić prodaje udio od 24,71 posto ili 143.077 dionica po cijeni od 200 KM što ukupno iznosi 28.615.400 KM, a Ahmed Ahmetlić udio od 5,18 posto ili 30.020 dionica, također po 200 KM, što iznosi 6.004.000 KM.

Dakle, zajednički udio vrijedan je 34,6 miliona maraka. Ahmetlići su udio stekli kupovinom dionica proteklih nekoliko godina.

Ahmetlići su trenutno drugi najveći dioničari Igmana, a iznad njih je samo Federacija BiH koja ima 51 posto vlasništva.