BH vojna industrija i naoruzanje

[anelsol]

[Hrmpallier]

Koliko kalibara je u upotrebi u OSBiH, i da li se u PRETIS-u prave granate za sve kalibre ?
Znam za 76, 122 i 155 -mm. Ima li još ?

[ins]

Ako govorimo o haubicama, u upotrebi su 105, 122 i 155 mm, i sve su perspektivna oruđa, i sve ove kalibre radi Pretis.

Inače, istu cijev 122 mm ima i samohotka Gvozdika, koju je imala i JNA, nažalost malo primjeraka je ostalo u BiH, većina ih je u Srbiji završila. Po meni, i ona je pogodna za OSBiH jer je manjih dimenzija i drastično lakša nego 155 mm samohotke, što je za naš teren bitno

[tramvajtrojka]

I koliki su kapaciteti danasnji realno da bnt moze izbaciti d30ki i 155mm vučnih

[Iceplayer]

I koliki su kapaciteti danasnji realno da bnt moze izbaciti d30ki i 155mm vučnih

Zavisi od modernizacije i pogona koji su u upotrebi, prije rata su proizvodili par hiljada cijevi godišnje od čega 600 sistema teške artiljerije, te je promet iznosio i preko bilion američkih dolara.
Što znači može se izbaciti komada artiljerije koliko bude narudžbi i koliko linija stave u pogon...

[Vic Rattlehead]

presmiješno... jedan dron ovo u paramparčad pospremi.

[Iceplayer]

presmiješno... jedan dron ovo u paramparčad pospremi.

Istina ali dosta ulogu igra i teren, u Ukrajini gledamo nadmoć dronova jer je sve ravnica, kod nas je dosta drugačija geolokacija, brda, sve šume, mnogo krošnji gdje dronovi više ne igraju toliku ulogu, naravno sve više će da počnu da imaju najveću ulogu u bojištu ali dosta stvari utječe na efikasnost određenog oružja

[plavi_E]

Isti taj dron u paramarcad raznese i NORU B52 i mnoge ostale samohodne haubice koje kostaju milione. Rat u Ukrajini je pokazao da principa "ispali i bjezi " cesto zavrsi negativno. Naravno to ne znaci da ce samohodne haubice nestati nego znaci da vucene haubice nece nestati kako se je predvidjalo na pocetku rata u Ukrajini.

Ponovno pokretanje americkih vucenih haubica:
BAE Systems will build M777 lightweight howitzer structures for the US Army, which could lead to the firm restarting the weapon's production line.


Ukrajinci pored samohodne bogdane poceli uvoditi i vucenu verzijzu:
Ukraine reveals new towed Bohdana-B 155mm

Povratak vucenih haubica je jedan od glavnih razloga eksplozije posla u BNT-u.

[anelsol]

Ako ih krene ovaj posao sa vuĉenim haubicama 155 mm i 122 mm BNT će ove godine uzeti ozbiljnu lovu. Po onom izvještaju iz 2023 godine cijena jedne haubice 155 mm je iznosila 500 000 EUR-a. Sada je vjerovatno i veća.

[Peacean]

Gdje ima Heleza ima i vatre

U dvobroju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, otkrivamo detalje o serijskoj proizvodnji bh. dronova.

Šest patentiranih letjelica je spremno za proizvodnju

Ima li neko da je dao neke detalje ili da se strpimo još koji dan, ne kupuje mi se avaz

[Bobi]

Ja se nadam da su pod patentirano mislili figurativno ?

[Bobi]

Ako ih krene ovaj posao sa vuĉenim haubicama 155 mm i 122 mm BNT će ove godine uzeti ozbiljnu lovu. Po onom izvještaju iz 2023 godine cijena jedne haubice 155 mm je iznosila 500 000 EUR-a. Sada je vjerovatno i veća.

kad vidim ko im je dugogodišnji tehnički direktor imaju oni ozbiljnih problema .

[anelsol]

Ako ih krene ovaj posao sa vuĉenim haubicama 155 mm i 122 mm BNT će ove godine uzeti ozbiljnu lovu. Po onom izvještaju iz 2023 godine cijena jedne haubice 155 mm je iznosila 500 000 EUR-a. Sada je vjerovatno i veća.

kad vidim ko im je dugogodišnji tehnički direktor imaju oni ozbiljnih problema .

Jeko tehnički direktor?

[Slo Burner]

Da bi dron koji proizvedemo mogao u serijsku proizvodnju, mora dobiti odredjene certificate koje mu moze izdati jedino agencija smjestena u Banja Luci

[Ci-Nick]

Dron je u ovom trenutku problem, izgleda superioran ali za par godina će vjerovatno biti laser glavni problem a dronove će rušiti nekakvi uređaji za ometanje.
Tako da je samo analogija vječna.

[moonco]

Zanimljiv je ovaj izbor zemljišta rudnika Bukinje. Pored ogoromne nadzemne površine od 215 dunuma zemljišta, što je koliko znam mnogo veća površina nego koju Pretis trenutno ima u Vogošći, rudnik ima i podzemne kopove duge kilometrima, na dubinama i preko 100 metara pod zemljom. To su potencijalna skladišta koja, kada bi ih namjenski kopao bi koštala desetine ako ne i stotine miliona KM. Samo treba uspostaviti sistem prozračivanja i kontrole metana. Vjerovatno je ovaj aspekt i presudio da se kupi ova nekretnina.

Meni što je prvo palo na pamet je da je ovo najperspektivnija lokacija za laboraciju municije tj. za dio laboracije ulijevanje eksploziva u košuljice granata i mina i za laboraciju barutnih goriva, jer se u rudarstvu najviše koristi civilni eksploziv na bazi amonijum nitrata. Lokacija je dovoljno udaljena od naseljenog mjesta tako da je ovo i najlogičnije. Osim laboracije eksplozivnih materijala, lokacija je povoljna i za skladištenje repromaterijala i ulaznih sirovina. Također ne znam koliko je para potrebno za betoniranje određenog dijela podzemnih objekata. Davno nekada sam gledao dokumentaciju od Tehničkog remontnog zavoda u Kragujevcu. Ovdje je glavno skladište baruta za VS. Koliko mogu da se sjetim površina od par hiljada m2 ili čak 1000-2000 m2 dovoljno je za skladištenje baruta i goriva, dok najviše prostora zauzima skladištenje eksploziva. Sad je druga stvar što je proces nadzora i kontrole proizvodnje i skladišta baruta kompleksniji i zahtijeva više kontrola i provjera zbog kontinuiteta u proizvodnji. Tokom rata u Zenici su korišteni lokacije kamenoloma i rudnika za laboraciju.

Video o namjenskoj industriji u Krajini 92-95 u trajanju od jednog sata. Nisam znao da su koristili granate od 203mm za proizvodnju raketa od 203 mm. Iz ovih granata je vađen eksploziv i dalje topljen i ulijevan u mine od 60,81/82, 120mm, u ručne bombe i tromblonske mine. Pred kraj rata su koristili ove granate za proizvodnju raketa tj. od ovih granata su rađene bojeve glave, a raketne motore i gorivo su koristili od raketa 107mm. Ovaj koncept vidjeli smo u Iraku i Siriji. To su one velike rakete za rušenje urbanih lokacija. Zanimljivo je kako su proizvodili i cijevi za minobacače od 120mm od hidrauličnih cilindara i to na način da su koristili dvije cijevi/cilindra da finalna cijev ima potrebnu dužinu, termički ih zagrijavali možda nekim induckionim grijačem, da li samo na vrhovima cijevi i poslije ih upresavali da se zalijepe i tako ohlade. Na ovakav način je moguća proizvodnja finalne cijevi tzv. monoblok/biblok cijev. Za ovakav način proizvodnje su u Srbiji kupili horizontalnu presu od 500 tona za liniju tenkovskih cijevi od 125mm.

https://www.facebook.com/watch/live/?re ... 8913217457

Da se osvrnem i na pisanje Berke krajem prošle godine

Poseban zadatak je definiranje kritičnih tehnologija za odbrambenu industriju FBiH. Mišljenja sam da su to prije svega:

-Tehnološke linije za proizvodnju goriva za municiju malog kalibra, artiljerijsku i minobacačku municiju, zatim kompozitna goriva za raketnu artiljerijsku municiju (svaka od tih linija košta cca 50 miliona dolara samo za tehnologiju i transfer znanja, plus objekti i zaštitni sistemi još toliko).

Vidjet ćemo da li ovo ima ikakve veze sa ovim u Tuzli.

- Linije za proizvodnju goriva za artiljerijsku i minobacačku municiju, zatim kompozitna goriva za raketnu artiljerijsku municiju su postojale u tvornici „Vitezit“ i svjesnosu uništene nemarom rukovodstva te fabrike uz poticaje lokalnih politika poslije 2008. godine.

- Nove tehnološke cjeline za kovanje tijela artiljerijskih i minobacačkih projektila (10-20 miliona dolara). Početkom 1996. godine iz tvornice „Pretis“ je ukradena, izvučena i prebačena u Republiku Srbiju presa „Lasco“ od 1.200 tona.

Unis Tok u Kalesiji i TMD u Gradačcu u TK imaju ozbiljan kovački kapacitet za proizvodnju municije od 60,81/82, 120mm. Pored municije za minobacače mogu da proizvode i municiju od 76mm za ZIS i brdski top.
Za artiljerijsku municiju od 105, 122 i 155mm kovačnice u Zenici ima ozbiljne kovačke kapacitete.
Ono što je problematično u vezi ovih kovačnica je nedostatak CNC obradnih mašina. Tako bi navedene firme morale nabaviti dovoljno CNC obradnih centara ili u matičnim firmama NI ili uz angažovanje privatnih firmi.

Tehnologija flow-forming za izradu komora za raketne motore (min. 10 miliona dolara). Fabrika „Pretis“ je imala prije rata tri tehnološke cjeline flow-forming, jedna je prebačena u Republiku Srbiju, druga je u Mokrom, a treća je ponovo kupljena od strane firme „Pretis“ i iz Mokrog vraćena u Vogošću, ali nije još osposobljena.

Prešuti Berko da BNT ima jednu ovu mašinu koja se koristi za proizvodnju lansirnih cijevi za RPG.

-Tehnološka linija za termičku obradu tijela projektila (5 miliona dolara).

U BNT je instaliran dodatni pogon za termičku obradu cijevi za minobače i topovske cijevi. Cijena je manje o

-Tehnološka linija za topljenje i livenje eksploziva u tijela projektila (min. 20 miliona dolara).
-Poseban segment treba biti posvećen razvoju i proizvodnji bespilotnih letjelica i njihovo opremanje kako za identifikaciju prijetnje, lociranja prijetnje i borbeno djelovanje. Tu mogu izuzetnu ulogu odigrati privatne firme u saradnji sa univerzitetima u BiH.

Gdje izgraditi nove fabrike i sa kojim proizvodnim programom?
Kada se pogleda raspored postojećih fabrika odbrambene industrije FBiH, vidljivo je da su gradovi Mostar, Bihać, Tuzla i Zenica potencijalne zone za izgradnju novih fabrika odbrambene industrije.

S obzirom da postoje ograničenja u raspoloživima finansijskim sredstvima i s obzirom na postojeći pristup Vlade Federacije BiH o vlasničkoj strukturi, trebalo bi razmisliti o sljedećim tehnološkim cjelinama:

1.Proizvodnja minobacačke HE municije kalibra 60 mm i 81/82 mm, sa perspektivom proizvodnje minobacačke HE municije 120 mm (kasnije tome treba dodati proizvodnju dimne i osvjetljavajuće municije), od kojih svaka čini oko 16% potreba za minobacačkom municijom.
2.Proizvodnja municije srednjeg kalibra (20 mm, 25 mm i 30 mm).
3.Proizvodnja protivoklopne municije za gađanje s ramena (tip RPG-7 i tip LAW72) i municije 40 mm LV, MV i HV.
4.Postrojenje za proizvodnju pirotehničkih materija za artiljerijsku i minobacačku municiju, tj. za izradu dimnih i osvjetljavajućih modula.
5.Postrojenje za proizvodnju Base-bleed punjenja za artiljerijske projektile velikog dometa 105 mm, 122 mm i 155 mm.

Što se tiče logistike i domaće proizvodnje repromaterijala ovo je temelj:

1. Nigdje homologacije čeličnih gredica iz Mittala za artiljerijsku municiju.
2. Nigdje homologacije legura čelika - ingota za naoružanje
3. Nigdje proizvodnje baznih hemikalija: amonijaka, dušične i sumporne kiseline
4. Nigdje topionice i valjaonice bakra i mesinga za čahure
5. Nigdje topionice i valjaonice aluminija za upaljače (iako u Binasu ima livnica aluminija)


Sad dalje u vezi obrade i proizvodnje baruta i eksploziva:
1. Nigdje kotlova, reaktora, valjaonica za nitriranje celuloze, glicerina, DNT-a (Ovo bi valjda trebalo biti kao cjelina barutane)
2. Nigdje pogona za proizvodnju crnog baruta (koristi se u kapislama za topovsku municiju
3. Nigdje kotlova i reaktora za nitriranje osnovnog brizantnog eksploziva TNT-a

Znači od stručnih, školovanih i obrazovanih ljudi očekuje se da rade i pričaju ozbiljne stvari, a ne da se tamo prse ispred mašine za kovanje puščanih cijevi u Igmanu i da se hvale automatskim puškama za koje mi ovdje na forumu znamo godinama unazad i da maštaju o nekakvim dječijim dronovima.

Gledaj ovo, sad kad osvane neka presa iz Pretisa ovdje

To će biti kompletno nova robotizovana kovačka linija velikog kapaciteta, zajedno sa pratećom opremom za sužavanje, termičku obradu, za mašinu za pranje, fosfatizaciju i druge segmente proizvodnje. U planu je da civilni program podignemo na viši nivo, po kojem je “14. oktobar“ i bio poznat. Novi pogoni i oprema zahtevaju nove obučene radnike, pa u naredne dve godine planiramo da zaposlimo oko 100 novih radnika“, najavljuje Miljković

https://ekspres.net/biznis/ulaganje-od- ... -23-1-2025


Još Helez spominje nekakve dronove, onaj CNT isto kao nešto razvijaju, časte se nekavim zahvalnicama i priznanjima, valjda da se okuraže jer nemaju samopouzdanja za ozbiljan posao.

Gledaj ovo




Nisu u stanju da finansijski podrže radioamaterske klubove da raja nešto nauči o radio signalima UHF, VHF, HF. Koliko ima radioamaterskih klubova u Federaciji, da finansiraju obuke u svakom kantonu svake godine par stotina radioamatera, za nabavku najsavremenije opreme. Tačno se vidi na koji način se dolazi do radnih mjesta i da su ovdje ljudi uglavnom slabo obrazovani i školovani i to ljudi na funkcijama. I oni nešto razvijaju nekakve dronove, nešto...Nego nekakve nekakve budalaštine, priča to je kao civilni dron, al može se bomba metnuti na njega i to kao mi prodajemo negdje nekome. Nije niko čuo da postoje vojna i civilna radio komunikacija. Da za kakvu-takvu sigurnu komunikaciju i upotrebu dronove svih vrsta mora se imati vlastiti telekomunikacijski satelit ili svoj ili da se iznajmi tuđi. Albanija ima svoja dva satelite za nadzor svoje teritorije, ovdje Helez o dronovima priča. Gdje su sateliti za nadzor, za snimanje i slikanje, za topografiju, geologiju išta ništa, Nemaš para za satelite, nema veze ima jeftinija opcija, metni na svako brdo i planinu, svaku visinsku poziciju RR radio relejno čvorište za primanje i slanje svih signala. Eno u Jablanici bio belaj klizište, zemljotres, kiša..Došli ljudi metnuli svoju opremu i uspostavili radio komunikaciju. Isti slučaj prije x godina u Maglaju, poplave. Metni antenu na najviše brdo i ćuku i eto signala. Uveži regionalna čvorišta optičkim kablovima i StarLink antenama tako da imaš i UHF, VHF, HF i mogućnost slanja i primanja signala putem satelita bez potrebe za bilo kakvim svojom satelitima. Treba li biti pametolog pa zaključiti da se navedena infrastruktura može iskoristiti i za izviđanje dronovima, za upotrebnu borbenih i kamikaza dronova, za navođenje i korekciju artiljerijske i raketne municije , PO sistema, tenkova itd..

Nego jok slikaj se pored onih dronova, a niđe infrastrukture za dronove, nego sasomange znate raja ovo je DRON, DRON ! i nemojte se zajebavati i sprdati sa mnom mi radimo sto niko u svijetu ne radi.

Gdje je komandna-upravljacka stanica ?
Gdje je telekomunikacijska oprema ? Na šta to ide, kako se upravlja ?
Gdje je napajanje ?
Gdje je oružani dio, municije, rakete, išta za te droneve ? Treba ihaha da se dodje do ovoga, da vidimo ovo iznad prvo.

Znači ljudi ne znaju da kupe brodski kontejner ili da sami naprave brodski kontejner, da metnu agregate, UPS-ove, baterije kao za kućne solarne elektrane, da metnu 2-3 računara, ladice rack za servere sa podacima, bazama podataka, radio predajnike i prijemnike, antene digitalne i analogne.



Šta ono piše na pohvali, presjednik žirija ? Ko za one misice



Jel ovo i Ramo radi na dronu ?

[anelsol]

Meni se prije svega čini da je sama ideja CNT-a, koji je prema elaboratu trebao postati klasični vojno-tehnički institut, razvodnila pa je od te ideje da se napravi jedan takav institut ostao samo segment razvoja dronova, dok su ustali elementi skoro potpuno zanemareni, a nametnuta je npr. priča o inkubatoru za razvoj malih preduzeća koja nema veze sa inicijalnom idejom i nekim projektima koji spadaju u naučno-istraživački rad u civilnom sektoru, ali se ne mogu povezati, barem ja to tako vidim, sa onim što bi trebalo da se radi.

Pored toga, ostalo je nejasno ko je krajnji korisnik razvojnih projekata. Koja firma preuzima serijsku proizvodnju dronova, ko finansira dalji razvoj i sl. Čini mi se da je taj, vrlo bitan segment ostao nedefinisan. Ok, imaš finaliziran prototip - sve super, ali šta dalje?

[Iceplayer]

Problem je u političkom djelovanju unutra samog instituta, naravno svugdje se politika pita i svi direktori uvijek dodju preko političkog mosta, ali stručni kadrovi bi trebali biti rezervisani za struku, a ne za prijatelje i porodicu...

[moonco]

Meni se prije svega čini da je sama ideja CNT-a, koji je prema elaboratu trebao postati klasični vojno-tehnički institut, razvodnila pa je od te ideje da se napravi jedan takav institut ostao samo segment razvoja dronova, dok su ustali elementi skoro potpuno zanemareni, a nametnuta je npr. priča o inkubatoru za razvoj malih preduzeća koja nema veze sa inicijalnom idejom i nekim projektima koji spadaju u naučno-istraživački rad u civilnom sektoru, ali se ne mogu povezati, barem ja to tako vidim, sa onim što bi trebalo da se radi.

Pored toga, ostalo je nejasno ko je krajnji korisnik razvojnih projekata. Koja firma preuzima serijsku proizvodnju dronova, ko finansira dalji razvoj i sl. Čini mi se da je taj, vrlo bitan segment ostao nedefinisan. Ok, imaš finaliziran prototip - sve super, ali šta dalje?

Ljudi osnovali sebi tzv. Institut. Oni iz civilne industrije koji nemaju nikakve veze sa vojnom industrijom. Nisu nikada radili u NI, niti ih to zanima i interesuje. Već priča ide kao oni nešto razvijaju, a u suštini ovo im dobro dođe da rade na svojim karijerama da država finansira nekakve žnj projekte i da oni ubiru pare. Evo ovaj direktor CNT-a frajer bio po odborima mjesne zajednice u Starom gradu, po nekakvim udruženjima građana. Znači ima iskustva u isisavanje budžeta. Osim toga oni putem sporazuma sa vojnim firmama koriste njihove resurse, tehničku dokumentaciju da kao oni nešto razvijaju, kao da firme nemaju vlastiti RD, već im treba eksterna pomoć tzv. eksperta koji nemaju dan radnog staža u NI.

Osim CNT-a, trenutna uprava Ginexa podijelila milionski iznos stranačkim udruženjima u BPK.

Dobro je Berko primjetio u vezi ovih stranačkih vojnika. Počev od prošle strategije razvoja NI, sadašnje - buduće strategije razvoja, do upravnih odbora firmi NI. Da tu ima veoma mali broj stručnih osoba i saradnika na odlučujućim pozicijama. Da je njihov glavni zadatak posredovati u nabavci repromaterijala i sirovina preko tašna-mašna firmi, i na taj način isisavati pare. Štimati tendere za jaranske firme. Ili u slučaju Ginexa dijeliti dobit nekakvim udruženjima koje su bliske strankama na vlasti.
Dijele pare udruženjima, a malo malo desi im se neka eksplozija, što znači da se u zaposlene uopšte ne ulažu nikakva finansijska sredstva.

[swanfilter]

U meni sve tinja nada kako i u nasim redovima ima pokvarenih elemenata, da tako kazem, a koji zbog okolnosti rade u ilegali. Inace, tesko nama.

[GOLDZEN]

Najviše je kupio Radomir Radulović koji je došao do udjela od oko 1,7 posto u Ginexu. Radulović je novo ime koje se pojavljuje među vodećim dioničarima goraždanske firme.

Ostatak su kupili posjetojeći dioničari Halil Oković i Hamid Pršeš, koji su stekli po oko 0,4 posto dionica, pa su povećali svoje udjele na 14,8 posto odnosno 4,4 posto.

[GOLDZEN]

Porodica Ahmetlić odlučila je prodati svoj udio u preduzeću “Igman” Konjic. Riječ je o udjelu od oko 30 posto dionica Igmana, najveće kompanije koja posluje u okviru namjenske industrije Federacije BiH.

Muharem Ahmetlić prodaje udio od 24,71 posto ili 143.077 dionica po cijeni od 200 KM što ukupno iznosi 28.615.400 KM, a Ahmed Ahmetlić udio od 5,18 posto ili 30.020 dionica, također po 200 KM, što iznosi 6.004.000 KM.

Dakle, zajednički udio vrijedan je 34,6 miliona maraka. Ahmetlići su udio stekli kupovinom dionica proteklih nekoliko godina.

Ahmetlići su trenutno drugi najveći dioničari Igmana, a iznad njih je samo Federacija BiH koja ima 51 posto vlasništva.

[anelsol]

Porodica Ahmetlić odlučila je prodati svoj udio u preduzeću “Igman” Konjic. Riječ je o udjelu od oko 30 posto dionica Igmana, najveće kompanije koja posluje u okviru namjenske industrije Federacije BiH.

Muharem Ahmetlić prodaje udio od 24,71 posto ili 143.077 dionica po cijeni od 200 KM što ukupno iznosi 28.615.400 KM, a Ahmed Ahmetlić udio od 5,18 posto ili 30.020 dionica, također po 200 KM, što iznosi 6.004.000 KM.

Dakle, zajednički udio vrijedan je 34,6 miliona maraka. Ahmetlići su udio stekli kupovinom dionica proteklih nekoliko godina.

Ahmetlići su trenutno drugi najveći dioničari Igmana, a iznad njih je samo Federacija BiH koja ima 51 posto vlasništva.

Neka vala idu. Kako oni kupiše dionice Igman je počeo stagnirati. Samo da ih ne zamjene gori.

[GOLDZEN]

"UNIS Group" će biti na IDEX-u na ove godine

[Porodice Foht]

Ahmetlici prodaju dionice u Igmanu. Tesanjske glave kontaju sad ce Narandzasti zaustaviti rat u Ukrajini, smanjit ce se potraznja, hajmo mi uzet 40 milki kad je vrhunac…