Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[So What!]

Izgradnja dionice Vranduk - Ponirak - 06. 06. 2020. @ Mamkić (SSC)

[So What!]

[So What!]

Izgradnja dionice Rudanka - Johovac - 08. 06. 2020. @ Sentinel; JaSamKralj (SSC)

[So What!]

Proces gradnje brze ceste "Lašva - Nević Polje" ponovo obustavljen

Nakon što je 21.05 objavom tendera konačno najavljen mogući početak proces koji bi mogao rezultirati izgradnjom prvih kilometara ove brze ceste Brza cesta "Lašva – Nević Polje", isti je 05.06 obustavljen saznaje Akta.ba.

Razlog obustavljanja aukcije je kako se navodi u dokumentu Autoceste FBiH, žalba koju je uputio jedan od potencijalnih kandidata. Žalba se odnosi na tendersku dokumentaciju za fazu u prekvalifikaciji u ograničenom postupku za nabavku radova.

Kako navode o daljnjem toku postupka blagovremeno će biti obavješteni svi učesnici u postupku kao i javnost.

Podjećamo, ovaj projekat je još 2007. godine Vlada FBiH proglasila javnim interesom.

Procijenjena vrijednost radova je 53 miliona KM bez PDV-a, odnosno 62 miliona KM sa PDV-om.

Brza cesta Lašva – Nević Polje je duga 24,5 km i podijeljena je na tri poddionice a to su Lašva-Kaonik, Kaonik – Vitez i Vitez – Nević Polje.

Imat će sve karakteristike brze ceste, osim dijela koji prolazi kroz poslovnu zonu Vitez, koji će predstavljati magistralni put i njemu će se pristupati preko novoformiranih kružnih tokova na ulazu i izlazu iz poslovne zone.

Ova brza cesta će prolaziti kroz područje Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, odnosno na području općina Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik, te grada Zenica i umnogome rasteretiti sadašnje gužve na ovoj dionici.

Akta

[So What!]

Autoceste FBiH i Autoputevi RS dobitnici EBRD-ove nagrade

JP “Autoceste” FBiH i JP “Autoputevi” RS nalaze se među 16 poduzeća iz 11 zemalja, klijenata Evropska banke za obnovu i razvoj (EBRD), kojima je EBRD dodijelio priznanja za 2020. godinu.
Autoceste FBiH i Autoputevi RS zauzeli su treće mjesto u kategoriji “klimatska otpornost”, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

Direktor JP “Autoceste” FBiH Adnan Terzić izjavio je kako ta nagrada dokazuje dugoročnu posvećenost održivosti i društveno odgovornom poslovanju.

– Naporno radimo po pitanju zaštite životne sredine i socijalnih pitanja pri izgradnji najvećeg građevinskog projekta u BiH. Saradnja s EBRD-om nam je omogućila da nastavimo intenzivnije graditi koridor Vc, što je veoma važno imajući u vidu trenutne potrebe ekonomije koje je od ključnog značaja za održivi rast i otvaranje novih radnih mjesta – kazao je Terzić.

EBRD-ove godišnje nagrade za održivost (engl. Sustainability Award) slave postignuća EBRD-ovih klijenata u promovisanju ekološke i društvene odgovornosti. Više od deset godina EBRD prepoznaje one koji pokazuju izvrsnost i posvećenost upravljanju ekološkim i društvenim pitanjima, promovišući energetsku efikasnost, borbu protiv klimatskih promjena i unapređenje inkluzije.

Nagrade za održivost prepoznaju dostignuća u pet specifičnih kategorija: održiva energija, klimatska otpornost, najbolja praksa u oblasti zaštite okoliša i društva, ekološke i društvene inovacije te rodna i ekonomska uključenost.

Nominacije pripremaju EBRD-ovi timovi, a ocjenjuje ih neovisno vijeće prema brojnim kriterijima, uključujući: standarde i najbolje prakse, inovacije, efekte uvođenja novih tehnologija te poboljšanja u izgradnji kapaciteta uključujući ekološka i socijalna pitanja.

Ekstremni događaji uzrokovani promjenom klime i neuspjeh ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama prepoznati su kao neki od najviših rizika s trajnim posljedicama. Deset godina ranije nijedan od ovih rizika nije bio na vrhu ljestvice. Međutim, tokom posljednjih nekoliko godina važnost tih rizika je porasla. Zato je ključno za sve zemlje da rade na prilagodbi klimatskim promjenama i povećanju otpornosti.

Entitetska poduzeća nagrađena su iz razloga što razvijaju čvrstu cestovnu mrežu integrirajući niz mjera klimatske otpornosti.

Nova dionica

Sredstvima EBRD-a u iznosu od 210 miliona eura finansirat će se izgradnja dionice autoceste na koridoru Vc od 14 kilometara, koja će dodatno poboljšati ekonomsku integraciju Bosne i Hercegovine sa zapadnim Balkanom.

Nova dionica na koridoru Vc počinje u čvorištu Rudanka u Republici Srpskoj, obuhvata dobojsku zaobilaznicu i vodi do čvora Medakovo u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

“Ekstremni vremenski događaji kao što su poplave i klizišta sve su češći i stoga su JP Autoceste FBiH i Autoputevi RS posvećene osiguravanju uključivanja preporuka otpornosti na klimatske promjene u svakoj fazi projekta, uključujući preporuke vezane za tendersku dokumentaciju za dizajn i izgradnju. Na taj način poboljšat će se pouzdanost prometne infrastrukture i smanjiti troškovi poremećaja uslijed zatvaranja prometnica povezanih s vremenskim neprilikama”, stoji u EBRD-ovom obrazloženju dodjele priznanja.

Iz EBRD-a dodaju da je ovo prvi put da su se dva nacionalna operatera autocesta zajedno uključila u isti projekta kako bi osigurali da se isti standardi visoke kvalitete i zahtjevi usklade tijekom cijelog ciklusa projekta, što otvara put budućim zajedničkim inicijativama.

Biznis Info

[So What!]

Izgradnja Zeničke obilaznice [Vijadukt Babina Rijeka] - 09. 06. 2020. @ Extreme Sports Club Scorpio

[So What!]

Izgradnja graničnog prijelaza Svilaj - 10. 06. 2020. @nestvaran; theAlien (SSC)

[So What!]

Pogledajte izgradnju na poddionici Počitelj – Zvirovići

I pored komplicirane situacije zbog epidemije koronavirusa, izgradnja autoceste na koridoru Vc na poddionici Počitelj-Zvirovići, u općini Čapljina, odvija se po planu. Kako kažu predstavnici izvođača radova, firme China State Construction Engineering Corporation (CSCEC), to je zahvaljujući podršci koja dolazi iz Ambasade NR Kine u BiH, investitora Javnog preduzeća “Autoceste FBiH” kao i napornog rada inžinjera i lokalnih partnera.

"Postupno napredujemo prevladavajući poteškoće poput viza prijava za kinesko osoblje, manjka vještih radnika i materijala i mašina na lokalnom tržištu. Snabdijevanje građevinskim materijalom na gradilištu je otežano, posebno iz inostranstva, ali nije ugrozilo dinamiku gradnje", kaže Cai Lei, šef projekta firme čije sjedište je u Wuhanu, mjestu sa najviše slučajeva zaraze virusom COVID-19.

CSCEC je inače postala svjetski poznata firma jer je za svega deset dana izgradila dvije bolnice u Wuhanu, "Huoshenshan" i "Leishenshan". Dvije bolnice primaju ukupno 3.200 pacijenata, a tokom izgradnje na njima je radio petocifreni broj radnika na četvorocifrenom broju mašina.

Wuhanske bolnice tek su jedan od šest hiljada projekata u više od stotinu država i regija, a neki od najvećih su izgradnja 392 kilometra autoputa u Pakistanu, što je najveći infrastrukturni projekt u ovoj državi, ili Velika džamija u Alžiru, jedna od najvećih džamija na svijetu.

"Širom svijeta suočeni smo sa različitim okruženjem, standardima i kulturama, ali smo u mogućnosti da pokažemo vrhunski građevinski standard i kapacitet upravljanja", kaže Cai, te u kineskom stilu dodaje kako će "CSCEC donijeti sjeme prijateljstva u BiH i organizirati kineske i lokalne zaposlenike da naporno rade kako bi sjeme prijateljstva procvjetalo u cvijeće prijateljstva i blagostanja".

Požrtvovani rad kineske kompanije u Hercegovini prepoznali su i čitatelji Večernjeg lista te je Cai Lei jedan od dobitnika nagrade Večernjakovog pečata za 2020. godinu.



Još otkako su zabilježeni prvi slučajevi zaraze u Wuhanu, kompanija je poduzela mjere prevencije na lokalnom gradilištu na jugu Hercegovine pa su tako otkazali sva putovanja zarad godišnjih odmora u Kinu. A kada su vlasti u BiH propisivale mjere koje je ograničilo i rad i kretanje, to je utjecalo na radove te na opskrbu materijala. Ipak, ističe inženjer Cai, organizacija je optimizirana i resursi usmjereni na ključne radove projekta.

Na gradilištu se nalazi oko 100 Kineza, 160 lokalnih radnika i 150 mašina. Radni dan traje od 7.30 ujutro do pola sata poslije ponoći, u dvije smjene. Osnovni posao inžinjera Caija kao šefa je koordinirati sve poslove, upravljati timom i objediniti ih u jedinstvenu cjelinu, kako bi se projekat dovršio na vrijeme i kvalitetno. Radnici su dobrog raspoloženja, svi rade sa strašću. Kinezi žive u baznom kampu gdje se sobe ventiliraju i svakodnevno dezinficiraju.

"Usprkos zabranama, poduzeli smo mjere da ublažimo negativan utjecaj. JP „Autoceste“ izdalo je potvrde za naše osoblje za slobodno kretanje kako bismo nastavili s noćnom gradnjom. Tražili smo alternative za nabavku materijala, a kad je dijagnosticiran prvi slučaj zaraze virusom COVID-19 u Čapljini, odmah smo aktivirali plan za hitne slučajeve i poduzeli sveobuhvatne mjere prevencije i kontrole, poput dijeljenja maski za lice i rukavica svim zaposlenicima kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost te osigurali kontinuitet radova", ističe on.

Od početka februara radi se na prevenciji i podizanju svijesti o zaštiti od koronavirusa na ovom gradilištu. Kontinuirano se prati situacija na gradilištu gdje se radovi odvijaju uz primjenu svih mjera koje su predviđene u cilju suzbijanja korona virusa. Izdate su upute o provođenju mjera i postupanja koje treba sprovoditi na gradilištima, a da se istovremeno ne ugrozi odvijanje radova.

Istovremeno, sa prvim slučajevima izbijanja COVID-19 u BiH, CSCEC je pomagala u borbi protiv virusa. Uz pomoć Ambasade NR Kine u BiH, donirali su 20.000 kirurških maski vlastima u BiH.

"Trebalo nam je gotovo mjesec dana da dopremimo maske koje su putovale preko četiri države. Da bismo osigurali zdravlje našeg projektnog osoblja, stavili smo naš bazni kamp u izolaciju te osmislili više planova za hitne slučajeve prevencije i kontrole. Pored toga, lokalnim zaposlenicima podijelili smo maske i sredstva za dezinfekcijiu i uputili ih na rad od kuće", pojašnjava Cai.

Ugovor o izgradnji poddionice Počitelj-Zvirovići potpisan je u junu 2019. godine, a službeni početak radova je bio krajem septembra. Lot 1 obuhvata trasu autoceste od mosta Počitelj do Petlje Zvirovići i vrijedan je 56.522.840,50 eura bez PDV-a. Tunel dužine 1,2 kilometra ključni je dio projekta i, po informacijama šefa projekta, inžinjera Cai Leija, dosad je iskopano oko 400 metara. Sekcija od 800 metara između tunela i velikog mosta Počitelj koji pripada Lot2 ove poddionice najteži je dio s obzirom da se nalazi blizu i iznad postojeće pruge a i teren je dosta strm. Prije izgradnje mora, dodaje, postojati dovoljna zaštita. Trenutno investitor i inžinjeri rade kako bi se pokušali riješiti takve poteškoće.

"Radi boljeg razvoja lokalne ekonomije, investitor iz Autocesta FBiH je dodao još jednu petlju u odjeljku 1, povezujući lokalne ceste s autocestom na koridoru Vc. Uz zajedničke napore investitora i inženjera, očekuje se da svi radovi na dizajnu budu završeni do oktobra 2020. Mi ćemo biti neiscrpna podrška investitoru i doprinijeti ekonomskom razvoju u ovoj regiji", kaže Cai.

Akta

[So What!]

Izgradnja mosta Gradiška - 10. 06. 2020. @ theAlien (SSC)

[So What!]

Projekat Mostarske obilaznice [Mostar Jug - Mostar Sjever] @ nestvaran (SSC) [ŠIROKA VERZIJA]

[So What!]

Radovi teku predviđenom dinamikom: Most na Savi regionalna poveznica i evropski put BiH

Uprkos privremenim zastojima uslijed nemogućnosti nabavke rezervnih dijelova i čelika iz Italije, radovi na izgradnji mosta kod Gradiške, koji će BiH spojiti sa Hrvatskom i zemljama Evropske unije, za vrijeme trajanja vanrednog stanja ipak nisu obustavljeni. Za sada, evidentirano je samo kašnjenje aktivnosti na izgradnji pristupnog puta, što bi moglo usporiti dopremanje i montažu čelične konstrukcije za 45 dana.

Podaci sa terena ukazuju da su radovi uveliko u toku, a da bi se ispoštovali postavljeni rokovi i smanjilo eventualno kašnjenje, kompanija Intergral inženjering, koja je izvođač radova, uvela je i smjenski rad. Tako je do sada izvedeno mlazno injektiranje tla, zatim djelimični radovi na poboljšanju temeljnog tla šljunčanim pilotima, kao i pripremni radovi na lijevoj obali u Hrvatskoj, a probijeno je i nekoliko talpi.

Ugovorena vrijednost radova za izgradnju mosta je 19,5 miliona evra, a u jednakim omjerima, po 50 odsto finansiraće je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i „Hrvatske ceste“. Početak gradnje mosta na Savi ozvaničen je sredinom oktobra prošle godine, dok je predviđeni rok za završetak radova 30 mjeseci.



Iz „Hrvatskih cesta“ poručuju da radovi teku predviđenom dinamikom, te da su trenutno u toku radovi na izgradnji nasipa na obali rijeke Save u BiH, te armiranje betonske ploče cestovnog prolaza

„Gledajući na period pandemije koje je iza nas, nećemo skrivati svoje zadovoljstvo, s obzirom da radovi ipak nisu obustavljeni, uprkos problemima koje je pandemija uzrokovala u poslovanju kompanija koje učestvuju u realizaciji projekta. U proizvodnom pogonu ĐĐM u Slavonskom Brodu proizvodi se čelična konstrukcija mosta u skladu sa planiranom dinamikom. U radionicu je dopremljena cjelokupna količina čelika za izradu rasponske konstrukcije mosta. Na poziciju ugradnje sa bh. strane dopremljeno je 307 tona antikorozivno zaštićene konstrukcije mosta. Trenutno je spremno za transport i antikorozivno zaštićeno 200 tona konstrukcije mosta za bh. stranu. Do polovice juna biti će spremno za transport i antikorozivno zaštićeno 309 tona za hrvatsku stranu. Početak dopreme čelične konstrukcije na hrvatskoj strani zavisi od završnog uređenja pristupnog puta u obavezi Integrala, očekivanog 8. juna 2020. godine“, poručuju iz Hrvatskih cesta.

Iz Ministarstva prometa i komununikacija BiH ističu da su zadovoljni dinamikom, te da je evidentirano kašnjenje dijelom uzrokovano kasnijim početkom radova, koji su se podudarili sa krajem građevinske sezone, nepovoljnim vremenskim uslovima i velikim vodama.



„Radovi na mostu kod Gradiške napreduju relativno dobro, obzirom na situaciju uzrokovanu virusom korona i druge okolnosti koje mogu da utiču na ugovorene rokove. Izvođači iz BiH su nesmetano radili, a prednost u napretku radova je činjenica da su dio radova obavljali proizvođači iz Hrvatske koji su u vrijeme pandemije uglavnom ostali na gradilištu u Bosni i Hercegovini“, dodaju iz Ministarstva.

Zajedno sa mostom preko rijeke Save, funkcionalnu saobraćajnu cjelinu, koja bi preko čvorišta „Novi Varoš“ bila spojena na državnu cestu D5 u Hrvatskoj, činiće i dionica brze ceste Okučani – granica Bosne i Hercegovine. Izgradnjom mosta i pristupnih puteva i njihovim povezivanjem biće olakšano kretanje više od pola miliona stanovnika. Ovaj projekat pospješiće regionalnu saradnju i trgovinu, te ostvariti bolju povezanost zemalja Zapadnog Balkana sa zemljama Evropske unije.

Projektom je predviđena i izgradnja tri nova putna prolaza – Nova Sava 1, Nova Sava 2 i Strug, te prolaz za životinje – obostrano, ispred i iza mosta.

„Ovaj most će poboljšati nivo usluga za korisnike iz BiH i Hrvatske, a posebno je značajno jer se u Gradišci nalazi visokokvalitetan granični prijelaz. Izgradnja mosta doprinijeće regionalnoj i evropskoj integraciji BiH, te poboljšati ekonomsku saradnju, posebno između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i drugih zemalja EU. Vrijeme putovanja će se skratiti, kao i zadržavanje na granici. Poboljšat će se bezbjednost u saobraćaju i smanjiti zagađenje, posebno u Gradišci, gdje je sada lociran granični prela za teretni i putnički saobraćaj“, dodaju iz Ministarstva prometa i komunikacija.



Most preko rijeke Save kod Gradiške dio je brze ceste ‘Granica Republike Mađarske – Virovitica – Okučani – granica Bosne i Hercegovine’, koja osim za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku ima i evropski značaj, jer je sastavni dio evropskog priključnog transverzalnog cestovnog smjera koji povezuje Split sa Banjalukom i Balatonom.

„Zbog svog prometnog i privrednog značaja, ovaj cestovni smjer uvršten je u Treću grupu prioriteta u mreži prema ‘Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske’. Hrvatska je turistička zemlja, te je dobrodošla svaka prometna veza koja omogućava našim gostima brži i komforniji dolazak na Jadran. Vjerujemo da je i za Bosnu i Hercegovinu ovo zasigurno bitna poveznica prema evropskim zemljama, ali će se vjerojatno najviše realizaciji ovoga projekta veseliti mještani Gradiške, čiji je grad često zagušen prekograničnim prometom“, dodaju iz „Hrvatskih cesta“.

Planirani rok za završetak radova je april 2022. godine.

banjaluka.net

[RJ57]

Vrlo dobra, informativna i iscrpna emisija o autocestama i cetama FBiH.
Za razliku od nekih tv priloga s pojedinih televizija u zadnje vrijeme, ovdje se voditelj itekako dobro pripremio i tocno zna sve pojedinosti.
I najvaznije od svega. U ime Autocesta FBiH ne govori Terzic, nego Adem Zolj, kojeg je milina slusati, u odnosu na gore pomenutog, koji ne moze zavrsiti misao od 3 recenice za 3 minute

Evo linka emisije:
https://youtu.be/Lek4U6LQ6uI

u principu ništa novo, osim da će očito biti neki spoj sa M17 kod nemile i da se neće čekati da bude gotov autoput do žepča.

a ovo sa prenjom do 2027 ... slatko sam se nasmijao

[Nivelacija]

Jako je bitno da pocnu radovi ove godine za iducih 11 kilometara poslije Nemile, nakon toga se izlazi iz brda i planina i bit ce mnogo lakše prema Doboju.

[RJ57]

bilo bi fino. jako bitne su neke druge stvari....

[mistek]

Ima li gdje satelitskih snimaka dionica južno od Mostara? Ove slike sa zemlje dionica Zvirovići-Počitelj, te sjeverno od Počitelja, nikako ne mogu uhvatiti u koa je doba to konkretno. Slično kao put ka Neumu

[So What!]

Vrlo dobra, informativna i iscrpna emisija o autocestama i cetama FBiH.
Za razliku od nekih tv priloga s pojedinih televizija u zadnje vrijeme, ovdje se voditelj itekako dobro pripremio i tocno zna sve pojedinosti.
I najvaznije od svega. U ime Autocesta FBiH ne govori Terzic, nego Adem Zolj, kojeg je milina slusati, u odnosu na gore pomenutog, koji ne moze zavrsiti misao od 3 recenice za 3 minute

Evo linka emisije:
https://youtu.be/Lek4U6LQ6uI

u principu ništa novo, osim da će očito biti neki spoj sa M17 kod nemile i da se neće čekati da bude gotov autoput do žepča.

a ovo sa prenjom do 2027 ... slatko sam se nasmijao

Pozitivna je stvar što sagovornici kao i novinar u ovom slučaju znaju o čemu pričaju, pa paradoksalno na bosanski način, na televiziji koja baš i nije neki probosanski mediji, tako se lijepo priča o projektima na državnom i federalnom nivou.

Zolj na dijelovima i strastveno priča o svim tim projektim, vjerovatno znajući kakvu bi sudbinu doživio da malo realnije komentariše situaciju, počne spominjati 2026. godinu kao neki godinu kada bi autoput A1 ušao u svoj finiš.

Ali zbog činjenice da se radi o ljudima sa političkom pozadinom tu se mogu čuti svakva obećanja, na svemu se radi, sve je u toku, ali kroz redove se može pročitati, šta je trenutno konkretno, šta bi mogli imati kroz godinu dvije, a šta je naučna fantastika.

Dakle prema priči za sada su sigurne dionice Kvanj - Buna, Ivan - Tarčin, Vranduk - Nemila i Nemila - Poprikuše. Sve ostalo se još uvijek vrti tu negdje, ali sve ovisi o stranim kreditorima kao i volji domaćih političkih nivoa da to provedu u djelo.

Pravdić je također izbacio više zanimljivih informacija, ali za sad su u fokusu Hercegovina uglavnom Neum - Stolac kao i Južna obilaznica Mostara, uz mnoštvo zahvata pri rekonstrukciji manjih ili većih objekata na magistralama. Najavljuje se jedna ozbiljnija tranša novca kojim bi se mogla započeta obilaznica oko Cazina kao i tunel na Južnoj obilaznici Mostara. Spomenuto je da se radi na dionici Šićki Brod - Đurđevik, ali je očigledno da još uvijek ne postoji novac za taj projekat.

[So What!]

Ima li gdje satelitskih snimaka dionica južno od Mostara? Ove slike sa zemlje dionica Zvirovići-Počitelj, te sjeverno od Počitelja, nikako ne mogu uhvatiti u koa je doba to konkretno. Slično kao put ka Neumu

Otvori i mislim da će ti sve biti jasno ...

Ovo su tri dionice Bijača - Zvirovići (10 km - izgrađeno), Zvirovići - Počitelj (10 km - u izgradnji), Počitelj - Buna (7,2 km - u izgradnji), a ovo južno je Čapljina.

[Vitezanin]

Zna li iko postoje li ikakve ambicije da se onaj uzasni sjeverni ulaz-izlaz iz Mostara kod pumpe Ina sredi ili pretvori u kruzni tok? Malo sam po netu trazio da vidim ima li išta o tome igdje, ali nisam našao.

[tyrdh]

Ima li igdje na ovom nasem autoputu jedan kilonetar ravne trase, mislim da ga stvarno beapotrebno uvijaju konatantno, pa zar ne moze bar tunel da ide pravo... Znam kakav nam je teren ali opet, ako vec busimo ovolike tunele i pravimo ovolike mostove, bar malo da se ispravi, smanjila bi se kilometraza.

[neki]

Duži tuneli moraju biti zavijeni, posebno ulazno-izlazni dio zbog bljeska dnevnog svjetla.
Što se mene lično tiče, daleko draže mi je voziti po krivudavim autoputevima

[neki]

Zna li iko postoje li ikakve ambicije da se onaj uzasni sjeverni ulaz-izlaz iz Mostara kod pumpe Ina sredi ili pretvori u kruzni tok? Malo sam po netu trazio da vidim ima li išta o tome igdje, ali nisam našao.

U kružni tok? Nadam se da nema...jedino denivelisana raskrsnica što bi onako frkeventna tačka morala imati.
Na jugu su napravili sranje s kružnim tokom a daleko je manja frekvencija saobraćaja

[Naslovnica]

Zna li iko postoje li ikakve ambicije da se onaj uzasni sjeverni ulaz-izlaz iz Mostara kod pumpe Ina sredi ili pretvori u kruzni tok? Malo sam po netu trazio da vidim ima li išta o tome igdje, ali nisam našao.

U kružni tok? Nadam se da nema...jedino denivelisana raskrsnica što bi onako frkeventna tačka morala imati.
Na jugu su napravili sranje s kružnim tokom a daleko je manja frekvencija saobraćaja

Po čemu su na jugu napravili sranje s kružnim tokom, pogotovu nakon one opasne raskrsnice kojoj sam se svaki put iznova čudio?!
Kružni na jugu, i onaj na raskrsnici za Čapljinu, baš su odlično rješenje i olakšanje.

[neki]

Zna li iko postoje li ikakve ambicije da se onaj uzasni sjeverni ulaz-izlaz iz Mostara kod pumpe Ina sredi ili pretvori u kruzni tok? Malo sam po netu trazio da vidim ima li išta o tome igdje, ali nisam našao.

U kružni tok? Nadam se da nema...jedino denivelisana raskrsnica što bi onako frkeventna tačka morala imati.
Na jugu su napravili sranje s kružnim tokom a daleko je manja frekvencija saobraćaja

Po čemu su na jugu napravili sranje s kružnim tokom, pogotovu nakon one opasne raskrsnice kojoj sam se svaki put iznova čudio?!
Kružni na jugu, i onaj na raskrsnici za Čapljinu, baš su odlično rješenje i olakšanje.

Zbog toga što se u ljetnim mjesecima vikendom redovno stvara kolona na ulasku u kružni s obje strane magistrale, prije se to nikad nije dešavalo, a nije se dugo čekalo ni na isključenje za grad..Ovo su mogli izbjeći da su barem na pravcu jug-sjever napravili posebnu traku koja ne bi ulazila u kružni. Umjesto toga napravili su još jedno isključenje za ruševinu koja se nalazi pored.
Takođe, radijus je premali, autobus ili bilo kakvo veće vozilo jedva prođe brzinom 5km/h
Ne znam po čemu je stara raskrsnica bila opasna??? Bila je savršeno pregledna sa fizički odvojenim isključnim trakama

[zux1]

Smatram da bi kruzni tok s fizicki odvojenim krakom za zadrzavanje pravca sjever-jug, dakle za M17, bilo pravo rjesenje. Takav kruzni tok je napravljen na ulazu u sami grad, u Zaliku i jako je dobar. Takav slican kruzni tok bi bio jako dobro rjesenje i za ulaz u grad na magistrali.
Naravno da bi nadvoznjak bio najbolji, ali kruzni tok s odvojenim trakama bi bio puno jeftinije rjesenje.

[Naslovnica]

Ma ja prolazim tim pravcem uglavnom u predsezoni, baš je olakšanje u odnosu na prethodnu raskrsnicu sa znakom stop.