





Moderator: anex
Klix
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma o grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, Zajednički evropski fond za Zapadni Balkan/VB-IG02-BiH-TRA-06, "Mediteranski koridor CVC: Bosna i Hercegovina – putna interkonekcija sa Hrvatskom, poddionica 1 Tarčin – Ivan“.
Iznos VBIF granta je 11.780.000 eura, a sredstva će biti implementirana putem Evropske investicione banke.
Kako je saopćeno, ukupni troškovi projekta su procijenjeni u iznosu od 58.700.000 eura (115 miliona KM), od čega je zajam EIB-a 40,42 miliona eura, zajam EBRD-a 26 miliona eura, grant VBIF-a (Investicioni fond za Zapadni Balkan) - doprinos Evropske unije u iznosu od 11,78 miliona eura, i domaća kontribucija u iznosu od 6,5 miliona eura.
Projekat će implementirati JP Autoceste Federacije BiH. Projekat uključuje izgradnju nove dionice autoputa približne dužine 4,9 km, uključujući dva mosta i odmorište i definisan je kao 1. dio: Tarčin - ulaz u tunel Ivan, čime bi bilo znatno smanjeno vrijeme putovanja između Sarajeva i Mostara.
Očekuju se i znatne koristi u smislu smanjenja stope nesreća, ušteda u troškovima rada vozila i smanjenja lokalnog zagađenja u tom području. Takođe će se povećati pristupačnost i promovisati regionalni i lokalni ekonomski razvoj putem povećanja prosječnog godišnjeg dnevnog saobraćaja i spojiće postojeću državnu saobraćajnicu M-17 sa Koridorom 5C.
Ministarstvo finansija i trezora će Prijedlog sporazuma, zajedno sa Osnovama za zaključivanje, dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma odredi ministar finansija i trezora BiH.
Akta
Na sjednici je usvojen Izvještaj o aktivnostima na realizaciji Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoputa na Koridoru 5c za 2019. godinu.
Ministarstvo komunikacija i transporta zaduženo je da nastavi aktivnosti u vezi sa tehničkim prijemom objekta, te da nakon okončanja svih aktivnosti Savjetu ministara dostavi završni izvještaj o realizaciji projekta izgradnje mosta preko rijeke Save kod Svilaja.
Akta
Koordinacijsko tijelo Inicijative za zaštitu građana južne zone Grada Mostara smatra kako Javno poduzeće Autoceste FBiH dezinformira javnost u svom priopćenju u kojem se osvrće na proces eksproprijacije zemljišta za potrebe gradnje koridora V-c na području južno od Mostara.
Autoceste FBiH u tom su priopćenju navele kako vlasnici izvlaštenog zemljišta nisu uputili niti jednu žalbu sudu no ne navode da je u pouci o pravnom lijeku decidno navedeno kako se protiv zaključka o eksproprijaciji zemljišta ne može izjaviti žalba u skladu s članom 220. Zakona o upravnom postupku, navode iz Inicijative za zaštitu građana južne zone Grada Mostara te poručuju kako su postojale i postoje "brojne zakonske prepreke za provođenjem procesa eksproprijacije".
"Svi dokazi i činjenice ukazuju da je sporna dionica Mostar jug - Buna 'politička dionica' trasirana vaninstitucionalno, bez održane javne rasprave s domicilnim stanovništvom (Hodbina, Ortiješ, Lakiševine, Malo Polje, Kočine), bez urađene studije utjecaja trase autoputa na okoliš i ljude, bez suglasnosti Predsjedništva BiH za eksproprijaciju zemljišta na lokaciji Ortiješ (prostor perspektivne vojne imovine) za koji nisu nadležni niti Vlada Federacije BiH, niti zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, kao niže instance", navodi se u priopćenju Inicijative za zaštitu građana južne zone Grada Mostara.
Iz te inicijative pozvali su Autoceste FBiH da organiziraju javnu raspravu sa stanovnicima području na čije živote utječe planira trasa autoceste te da naprave profesionalnu i o političkom utjecaju neovisnu studiju utjecaja na okoliš i ljude trase autoceste Mostar jug - Buna.
BHRT
Radovi na izgradnji trase autoputa A-1 kroz Zenicu, tzv. zeničke zaobilaznice, odvijaju se planiranom dinamikom i kako je predviđeno, naša država trebala bi za Dan državnosti u funkciji imati novih 11 novih kilometara modernog autoputa. Napreduju i radovi na dionici dužine 8 kilometara od Zenice prema Žepču koja od juga vodi ka sjeveru naše zemlje.
Nedavnim spajanjem i drugog mosta na vijaduktu Babina rijeka stvoreni su uslovi za brže napredovanje na izgradnji tzv. Zeničke zaobilaznice budućeg koridora V-C. Planirano je da za ovogodišnji Dan državnosti bude otvorena funkcionalna dionica od 11 kilometara, Zenica-jug – Zenica-sjever.
Na dionici Poprikuše – Zenica sjever dužine osam kilometara, koja se vezuje na zeničku zaobilaznicu, aktivna su radilišta na dvije poddionice, Ponirak-Vraca i Vranduk-Ponirak. Najveći izazov predstavlja izgradnja tunela Zenica. Od ukupnih 2,5 kilometra, koliko je planirana dužina, do sada je iskopano 380 lijeve i 340 metara desne tunelske cijevi.“Činimo sve da stignemo rok a to je 25. novembar. Radovi idu planiranom dinamikom, za sada nemamo kašnjenja koja bi mogla da ugroze taj planirani rok završetka radova”, kazao je Reuf Kadrić iz JP Autoceste FBiH.
Pandemija koronavirusa nije bitnije uticala na gradnju autoputa oko Zenice, a prema najavama investitora svi radovi u tunelu „Zenica“ trebali bi biti završeni u naredne dvije godine. Puštanjem u funkciju ovog tunela i dionice Poprikuše – Zenica sjever, put od Zenice prema Žepču bit će kraći za oko 5 kilometara.



hercegovina.info
Na otkup zemljišta za potrebe autoceste kroz Hercegovinu biti će uloženi milijuni maraka, baš kao i za njezinu gradnju. No, ključno je pitanje kad ćemo novim modernim cestama poput europskih susjeda, a ne trošnim magistralnim, poput nas.
U kojoj je fazi postupak projektiranja i eksproprijacije zemljišta od Konjica do Mostara, pa prema Počitelju i dalje, koliko je cijeli proces usporen zvog epidemije, samo su neka od pitanja u kontekstu izgradnje autoceste kroz Hercegovinu, na koja su za hercegovina.info odgovorili iz JP Autoceste Federacije.
Od Konjica do Mostara
“Na dionicama od Konjica do Mostara u tijeku su pripremne aktivnosti na izradi projektne dokumentacije, nakon kojih slijedi ishođenje svih potrebnih suglasnosti i pokretanje postupka eksproprijacije. Krajem prosinca prošle godine pokrenuta je procedura odabira izvođača za izgradnju dionica Ovčari – Tunel Prenj – Mostar sjever i Mostar sjever – Mostar jug.
Investicija je vrijedna oko 850 milijuna eura i donosi ukupno 51 kilometar nove autoceste. Vladi FBiH je poslana informacija i zahtjev za odobrenje da se nastave pregovori sa europskim bankama i jednim dijelom konzorcija bh. banaka”, kažu iz JP Autoceste Federacije.
Pitali smo ih i što/odnosno tko stoji iza 2,6 posto nezadovoljnih na trasi poddionice Mostar jug-tunel Kvanj, budući da su u nedavnom priopćenju kazali da se “jedan mali broj nezadovoljnih građana nastoji iskoristiti od strane pojedinaca koji prije svega imaju za cilj usporavanje izgradnje autoceste".
Kažu da je na poddionici Mostar jug – tunel Kvanj 65 posto predmeta vezanih za eksproprijaciju završeno, dok je na poddionici Tunel Kvanj – Buna eksproprijacija završena skoro u cjelosti.
“Priopćenje koje smo poslali u vezi eksproprijacije na poddionici Mostar jug – tunel Kvanj imalo je za cilj upoznati javnost sa stvarnim brojkama na terenu, pokazati drukčiju sliku, puno realniju od one koju javnosti prezentiraju razne udruge koje žele iskoristi par nezadovoljnih pojedinaca i prikazati ih kao veliku većinu građana koja se protivi predloženoj trasi buduće autoceste.
Sporazumno završeni predmeti, bez upućivanja na sud, najbolji su dokaz kakav stav o budućoj trasi imaju građani preko čijih posjeda ista prolazi”, kazali sui z JP Autoceste.
Do sada je na otkup zemljišta za autocestu kroz Hercegovinu uloženo 19 milijuna KM ( dionice Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, Buna – Počitelj, Počitelj – Zvirovići).
“Osim aktivnosti na izgradnji skoro dva kilometra dugog tunela Ivan, 7,2 km dugoj poddionici Buna – Počitelj (završetak radova u ovoj godini) i 11 km dugoj poddionici Počitelj – Zvirovići trenutno se provodi procedura za izbor najpovoljnijeg ponuđača na poddionici tunel Kvanj – Buna (5,2 km). Krajem 2020. godine se očekuje odluka i potpis Ugovora s najpovoljnijim izvođačem”, najavljuju iz JP Autoceste.
1100 radnika
Ističu da ih ni pandemija nije omela. “Dobrom organizacijom gradilišta i uz poštivanje svih mjera koje su izdate od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH pandemija koronavirusa nije utjecala na dinamiku realizacije projekata izgradnje na Koridoru Vc, svi radovi su se odvijali prema unaprijed planiranim aktivnostima. Ovdje napominjemo kako je na izgradnji Koridora Vc za vrijeme pandemije radilo preko 1.100 radnika”, zaključili su iz JP Autoceste za hercegovina.info.
interesantno je da, barem ako je suditi po ovoj vizualizaciji, autoput poslije bradine ide sa desne strane M17 (vidi se negdje oko 1:14-1:18 na videu).


A vidimo po ovim slikama da je preostalo kvalitetno poljoprivredno zemljiste 100% iskoristeno bogatim kulturamahigh_volume wrote: ↑07/06/2020 15:24 Teško mi je da shvatim da se trasa autoputa kod Tarčina morala spsutiti i provesti preko kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, na preko 100 ha površine, koje je autoputem trajno uništeno, a moglo je osposobljavati za preživljavanje stotine porodica, ili i više. Posebno danas, kada je kvalitetno poljoprivredno zemljiše u deficitu.
Nije li se trasa mogla projektovati iznad vijadukta, pa i da ima dovoljno za nivelaciju da se unese u tunel kako je sada planirana, na istoj nmv... Ili je cijena gradnje na mekanom zemljištu bila odlučujuća, u odnosu na gradnju strminama i usjecima![]()
![]()
Šta nam je veća korist, značajno poljoprivredno zemljište, ili autoput?
![]()
high_volume wrote: ↑07/06/2020 15:24 Teško mi je da shvatim da se trasa autoputa kod Tarčina morala spsutiti i provesti preko kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, na preko 100 ha površine, koje je autoputem trajno uništeno, a moglo je osposobljavati za preživljavanje stotine porodica, ili i više. Posebno danas, kada je kvalitetno poljoprivredno zemljiše u deficitu.
Nije li se trasa mogla projektovati iznad vijadukta, pa i da ima dovoljno za nivelaciju da se unese u tunel kako je sada planirana, na istoj nmv... Ili je cijena gradnje na mekanom zemljištu bila odlučujuća, u odnosu na gradnju strminama i usjecima![]()
![]()
Šta nam je veća korist, značajno poljoprivredno zemljište, ili autoput?
Ko će uzgajati poljoprivredu, znajući da će je autoput zagaditi, ili da će je autoput sutra poništiti. A postoji i eksproprijacija.
Ima zemljista i pored trase autoceste, cak tamo gdje je i vec prosla pa je neobradjeno. Sta treba dic autocestu u nebesa da bi neka njiva ostala zarasla u travu i narednih 30 godina?high_volume wrote: ↑07/06/2020 15:33Ko će uzgajati poljoprivredu, znajući da će je autoput zagaditi, ili da će je autoput sutra poništiti. A postoji i eksproprijacija.
Tranzicija nas je i dovela dovde![]()
Autoput.high_volume wrote: ↑07/06/2020 15:24 Šta nam je veća korist, značajno poljoprivredno zemljište, ili autoput?
lacrima wrote: ↑07/06/2020 16:00Ima zemljista i pored trase autoceste, cak tamo gdje je i vec prosla pa je neobradjeno. Sta treba dic autocestu u nebesa da bi neka njiva ostala zarasla u travu i narednih 30 godina?high_volume wrote: ↑07/06/2020 15:33Ko će uzgajati poljoprivredu, znajući da će je autoput zagaditi, ili da će je autoput sutra poništiti. A postoji i eksproprijacija.
Tranzicija nas je i dovela dovde![]()
Nije, značajnije je poljoprivredno zemljište, i mnogo vrijednije, slično kao i voda za piće. Ali, sumnjam da obojica možete shvatiti o čemu pišemedin_the wrote: ↑07/06/2020 16:02Autoput.high_volume wrote: ↑07/06/2020 15:24 Šta nam je veća korist, značajno poljoprivredno zemljište, ili autoput?
Ti nisi neobrazovana osoba, pa da daješ prioritet betonu spram zelenim površinama, ali jesi cinik, jesi licemjeran kada okrećeš glavu od očite linije manjeg otpora uzurpacijom kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za izgradnju saobraćajnice, koja je mogla biti izgrađena kroz strmija i manje ili nikako poljoprivredna područja, ali i po skupljoj cijeni. Investitor je odabrao jeftiniji projekat, kroz ravni dio, kroz jednostavno zemljište preko kojeg je gradnja lakša, brža i jeftinija, ne razmišljajući o potrebama ljudi, o njihovom preživljavanju uzgojem poljoprivrednih proizvoda, ili općenito poljoprivredom, jer je i uzgoj krava i njihova prirodna ispaša poljoprivreda.Haris.ba wrote: ↑07/06/2020 16:37 Meni ono ne izgleda kao nešta previše kvalitetna zemlja. Krompir i ti fazoni. Ništa specijalno![]()
A obišao sam onaj kraj. Imaj prema Bjelašnici zemlje koliko hoćeš. Autoput se i ne vidi. Nikome ništa neće smetati. A ne znam ni o kakvom zagađenju se govori kada pored prolazi magistrala. I za 10 godina električna auta će čak i kod nas krenuti. Ali, hajd. Pravimo od Tarčina Semberiju.
A i kroz Semberiju planiran autoput.
Još samo fali žalopojke "ode zemlja" oko Mostara.
jest, odose ljudi u njemacku jer je napravljen dio autoputa kroz mali dio obradive zemlje.high_volume wrote: ↑07/06/2020 17:14Ti nisi neobrazovana osoba, pa da daješ prioritet betonu spram zelenim površinama, ali jesi cinik, jesi licemjeran kada okrećeš glavu od očite linije manjeg otpora, uzurpacijom kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za izgradnju saobraćajnice, koja je mogla biti izgrađena kroz strmija i manje ili nikako poljoprivredna područja, ali i po skupljoj cijeni. Investitor je odabrao jeftiniji projekat, kroz ravni dio, kroz jednostavno zemljište preko kojeg je gradnja lakša, brža i jeftinija, ne razmišljajući o potrebama ljudi, o njihovom preživljavanju uzgojem poljoprivrednih proizvoda, ili općenito poljoprivredom, jer je i uzgoj krava i njihova prirodna ispaša poljoprivreda.Haris.ba wrote: ↑07/06/2020 16:37 Meni ono ne izgleda kao nešta previše kvalitetna zemlja. Krompir i ti fazoni. Ništa specijalno![]()
A obišao sam onaj kraj. Imaj prema Bjelašnici zemlje koliko hoćeš. Autoput se i ne vidi. Nikome ništa neće smetati. A ne znam ni o kakvom zagađenju se govori kada pored prolazi magistrala. I za 10 godina električna auta će čak i kod nas krenuti. Ali, hajd. Pravimo od Tarčina Semberiju.
A i kroz Semberiju planiran autoput.
Još samo fali žalopojke "ode zemlja" oko Mostara.
Licemjerno je guranje tih ljudi u visine, na Bjelašnicu, a i sam znaš da na visinama, a posebno na obroncima Bjelašnice, uspijeva heljda i slične kulture, i da je kvalitet zemljišta u smislu agropedologije vrlo slab, ili nikakav.
Po mojoj procjeni, na tarčinskoj petlji i trasi prema Ivanu, uzurpirano je cca. 50 hektara ovog poljoprivrednog zemljišta. Nije nužno da se tu sadi krompir, i zašto ne isključivo krompir, ali se moglo podići desetine plastenika, i uzgajati sve vrste povrća, ili bilo šta drugo, poljoprivredno, jagode, npr.. Na obroncima brda, tamo gdje su manje vrijedne šikare, gdje je tlo stjenovito, ne može se uzgajati poljoprivreda, ali se može graditi autoput.
Ne mogu to skorojevići shvatiti, a znaju svi pitati i kritikovati povrće i voće iz uvoza, i prigovarati skupim cijenama, kukati o nezaposlenosti, ili žaliti za ljudima koji odlaze u Njemačke...
Frajer je strateški pozicionirao, što jes' jes'RJ57 wrote: ↑07/06/2020 15:32high_volume wrote: ↑07/06/2020 15:24 Teško mi je da shvatim da se trasa autoputa kod Tarčina morala spsutiti i provesti preko kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, na preko 100 ha površine, koje je autoputem trajno uništeno, a moglo je osposobljavati za preživljavanje stotine porodica, ili i više. Posebno danas, kada je kvalitetno poljoprivredno zemljiše u deficitu.
Nije li se trasa mogla projektovati iznad vijadukta, pa i da ima dovoljno za nivelaciju da se unese u tunel kako je sada planirana, na istoj nmv... Ili je cijena gradnje na mekanom zemljištu bila odlučujuća, u odnosu na gradnju strminama i usjecima![]()
![]()
Šta nam je veća korist, značajno poljoprivredno zemljište, ili autoput?
stoji ova kuća ne samo nasred autoputa nego i nasred obradive površine![]()
"Zenička zaobilaznica" ima poseban sastav tla, rastresit i nestabilan, kakvo je cijelo područje zeničkog bazena. Po istoj "zeničkoj" logici, cijela trasa autoputa bila bi izgrađena po ravnom zemljištu. "Zenička zaobilaznica" nije pravilo, ona je skoro pa izuzetak i mislim jedina takva dionica na traci VC. Ona je neminovna, i koštat će koliko treba, jer nema drugog rješenja. Kao i tunel Prenj.BadBoy wrote: ↑07/06/2020 17:23 @high_volume
Znamo li 100% da je na trasi autoputa vrlo kvalitetno poljoprivredno zemljište? Ne optužujem, samo pitam iz znatiželje.
Tvoji argumenti stoje svakako, međutim, na njih se ne može dati egzatan odgovor. Kao i za mnogo drugih stvari u životu, sve je pitanje balansa. Guranje autoputa u planine i nepristupačan teren rezultira scenarijem "Zenička zaobilazinca", što po meni isto tako nije prihvatljivo rješenje (preskupo i predugo traje gradnja).