Forum Klix.ba

dragonz wrote: ↑23/02/2022 13:01

Sarajka još nije izgrađena.

dragonz wrote: ↑21/02/2022 13:34

1938.godine

RJ57 wrote: ↑26/02/2022 19:06

dragonz wrote: ↑21/02/2022 13:34

1938.godine

ovo ne mogu nikako precizno locirati

RJ57 wrote: ↑27/02/2022 00:48 pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

Pitar sa Kariba wrote: ↑24/02/2022 13:27 Evo i Fefe ode!
Stavio sam smrtovnicu u spojler da ne zacatavam temu.

Spoiler

Show

Dosli oni (Celin jurisni) da nas "razoruzaju" u stanicu. Fefe rahmetli predvodnik. Imali mi neki stari TV tu u stanici, ono EI Nis tezak k'o tuc. Hoce Fefe da ga nosi al' ne moze da ga makne . Izderase se na njega, istjerase ga. Plac vazda sa njim.
Lahka mu zemlja bosanska!

OT

thekupus wrote: ↑27/02/2022 01:05

RJ57 wrote: ↑27/02/2022 00:48 pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

loudness wrote: ↑27/02/2022 08:45

thekupus wrote: ↑27/02/2022 01:05

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Prekrasna fotografija, dugo sam tragao za ovakvom ...

Da upravo je to stanbena zgrada na križanju današnjih ulica : lijevo Gabeline i pravo-naniže Čekaluše....

Prekrasna secesijska zgrada, nastala cca 1905÷1907.g. A onda, nažalost "obrijana" (poskidane sve gipsane, i kaolinske dekoracije) po manirizmu jednog tada novog pravca tkzv. "praške moderne" - arhitektonske škole između 2 sv. rata sa centrom u čehoslovačkom Pragu između 1918. i 1939.g.. U slučaju ove zgrade - "brijanje" je vjerovatno obavljeno negdje između 1926. i 1936.g. i potom je"zalivena" poznatom fasadom korištenom dosta tih vremena, zvanom "terabona".
To se skoro masovno readilo između 2 svjetska rata u arhitekturi naših, a i širih krajeva naše regije. Pravo je čudo da je do danas (potpuno neovisno od razaranja tokom 3 rata, 2 svjetska i našeg posljednjeg) ostalo i ovoliko oronulih, ali izgledom autentičnih fasada iz A-U perioda.
Neki arhitekti, tj. dosta njih to "brijanje" dekoracija i potom "peglanje" terabonom smatraju normalnim postupkom, kao praksom toga vremena i praćenjem napretka u umjetnosti i arhitekturi, a po mom skromnom mišljenju to je teška devastacija autentičnog izgleda fasada zgrada iz A-U perioda. Naglašavam to je samo moje intimno mišljenje, mnogi se s time ne slažu .....

E sad to je moj bliski komšiluk...

Ulica lijevo je prokopana kroz bašče cca 1885-6.g. i od tada, pa sve do 1931.g. se zvala Gabelina (prvi njen naziv).
Od 1931.g. pa sve do 08. juna 1948.g. se zvala Frankopanska (u periodu NDH sa proširenim nazivom ul. Kneza Frane Krste Frankopana) - u Beču dekapitirani hrvatski knez iz 17-stoljeća (tkzv. Zrinsko-frankopanska urota).
Od 08.juna 1948.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. - Matije Gupca (hrvatske žrtve davnog radničkog bunta u Gornjoj Stubici kod Zagreba...), a nadalje od polovice 1994.g., pa do danas ponovno Gabelina.

Ulica koja se križa sa ovom i pada u perspektivi ka Bolničkoj ulici:
1. još od turskih vremena pa do 1885.g. su 2 samostalne ulice Donja i Gornja Čekaluša;
2. od 1885.g. do 1919.g. >>> "ujedinjena" Čekaluša
3. od 1919.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. Nemanjina (po Stefanu Nemanji srp. vladaru), s izuzetkom perioda NDH 1941-1945 - ul. Murat-paše Hrvata.
4. od cca 17. jula 1994.g. pa do danas ponovno Čekaluša.

Inače, Čekaluša je i naziv cijele pripadajuće stare sarajevske padinske mahale Čekaluša, sa također pripadajućom centralnom mahalskom jako starom sarajevskom džamijom Kulin-Bali ....

Lijevo na slici, gdje se vide tarabe je od cca 1927.g. izgrađena osnovna škola:
- s prvim nazivom Narodna Osnovna škola Aleksandra I Karađorđevića - Viteškog kralja ujedinitelja,
- za vijeme okupacije NDH naziv se promjenio u (taj naziv ću još provjeriti). .. , a
- od 1945.g., pa do cca polovice 1994.g., zove se po španskom borcu, partizanu i narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću, poginulom u borbama na Sutjesci - lokalitet Vučevo 01.juna1943.g..
Stanovao je sa braćom, sestrom i roditeljima u obližnjoj vili Daneta Cvitkovića koja je projektovana od strane jugosl-češ. arhitekta Mate Bajlona (iz Kaštel Kambelovca - Dalmacija) i useljena 1932.g. sa pozicijom u spomenutoj Frankopanskoj ulici, 10-tak metara niže i preko puta ove zgrade o kojoj pišemo.

Na ovoj Cvitkovićevoj tj. Bajlonovoj vili, na zapadnoj fasadi prema Ul. Rizaha Štetića (nekad Jug Bogdanovoj, a za okupacije i NDH ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića) u vrijeme NR BiH /SR BiH postavljena je spomen ploča narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću.

Miljenkov otac Dane Cvitković bio je Gradski nadsavjetnik i magistarski pristav u međuratnoj Skupštini grada Sarajeva, također i dioničar Društva HKD NAPREDAK i član Osnivačkog/Zakladnog odboa za gradnju glavne upravne zgrade HPD Napredak na današnjoj Titovoj ulici.

- Od polovine ili septembra 1994.g. ova škola dobija ime po BH književniku i pjesniku i nacionalno-političkom preporoditelju Bošnjaka i Hrvata - Musi Ćazimu Ćatiću.

Na novoj fotografiji forumaša "thekupus" - Zgrada koja viri sa desne strane na uglu Čekaluše i ul. Avde Sumbula, je iza rata totalno fasadno rekonstruirana, kvalitatno, ali potpuno neautentično u odnosu na prvobitni A-U izgled kojeg se sjećam i koji sam prije rata fotografirao...

Ako nisam šta pobrkao, po sjećanju bakinih priča - Miljenkova majka i Danetova supruga, Natalija je setra od Ante Babića, vijećnika ZAVNOBiH-a, istoričara, filozofa, Prvog dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zatim predsjednika Komiteta za fakultete i visoke škole NR BiH.
Ante je bio također i prvi Ministar prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine (kako se jedno vrijeme zvala naša republika do prvog Ustava !) i potpisnik Osnivačkog akta Narodne (danas Nacionalne i univerzitetske) biblioteke Bosne i Hercegovine.



Ovo o Cvitkovićima sam malo izdetaljisao, jer su Daneta moj dedo, a i baka dobro poznavali, što iz komšijskih i prijateljskih odnosa (družili su se), a što i sa zajedničkog radnog mjesta, je su svo troje jedan poduži period radili u službama / organima međuratne Gradske skupštine Sarajeva - tj. u Zgradi sarajevske viječnice.

Izvinjavam se na opširnosti i ako sam skliznuo u OT

RJ57 wrote: ↑28/02/2022 11:35 neznam, i ja sam se isto zapitao
ovde se još ponajbolje vide. možda neko više zna?



mislim da je ovo bila prijateljska utakmica prije početka sezone 1954/55

hrasno wrote: ↑28/02/2022 14:11

RJ57 wrote: ↑28/02/2022 11:35 neznam, i ja sam se isto zapitao
ovde se još ponajbolje vide. možda neko više zna?



mislim da je ovo bila prijateljska utakmica prije početka sezone 1954/55

MUP Škola Vraca

thekupus wrote: ↑27/02/2022 01:05

RJ57 wrote: ↑27/02/2022 00:48 pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Van Halen wrote: ↑28/02/2022 14:53

thekupus wrote: ↑27/02/2022 01:05

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Meni nije jasno zasto su skinuti ovi ukrasi. Ovako je unakazen i hotel Zagreb

loudness wrote: ↑27/02/2022 08:45

thekupus wrote: ↑27/02/2022 01:05

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Prekrasna fotografija, dugo sam tragao za ovakvom ...

Da upravo je to stanbena zgrada na križanju današnjih ulica : lijevo Gabeline i pravo-naniže Čekaluše....

Prekrasna secesijska zgrada, nastala cca 1905÷1907.g. A onda, nažalost "obrijana" (poskidane sve gipsane, i kaolinske dekoracije) po manirizmu jednog tada novog pravca tkzv. "praške moderne" - arhitektonske škole između 2 sv. rata sa centrom u čehoslovačkom Pragu između 1918. i 1939.g.. U slučaju ove zgrade - "brijanje" je vjerovatno obavljeno negdje između 1926. i 1936.g. i potom je"zalivena" poznatom fasadom korištenom dosta tih vremena, zvanom "terabona".
To se skoro masovno readilo između 2 svjetska rata u arhitekturi naših, a i širih krajeva naše regije. Pravo je čudo da je do danas (potpuno neovisno od razaranja tokom 3 rata, 2 svjetska i našeg posljednjeg) ostalo i ovoliko oronulih, ali izgledom autentičnih fasada iz A-U perioda.
Neki arhitekti, tj. dosta njih to "brijanje" dekoracija i potom "peglanje" terabonom smatraju normalnim postupkom, kao praksom toga vremena i praćenjem napretka u umjetnosti i arhitekturi, a po mom skromnom mišljenju to je teška devastacija autentičnog izgleda fasada zgrada iz A-U perioda. Naglašavam to je samo moje intimno mišljenje, mnogi se s time ne slažu .....

E sad to je moj bliski komšiluk...

Ulica lijevo je prokopana kroz bašče cca 1885-6.g. i od tada, pa sve do 1931.g. se zvala Gabelina (prvi njen naziv).
Od 1931.g. pa sve do 08. juna 1948.g. se zvala Frankopanska (u periodu NDH sa proširenim nazivom ul. Kneza Frane Krste Frankopana) - u Beču dekapitirani hrvatski knez iz 17-stoljeća (tkzv. Zrinsko-frankopanska urota).
Od 08.juna 1948.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. - Matije Gupca (hrvatske žrtve davnog radničkog bunta u Gornjoj Stubici kod Zagreba...), a nadalje od polovice 1994.g., pa do danas ponovno Gabelina.

Ulica koja se križa sa ovom i pada u perspektivi ka Bolničkoj ulici:
1. još od turskih vremena pa do 1885.g. su 2 samostalne ulice Donja i Gornja Čekaluša;
2. od 1885.g. do 1919.g. >>> "ujedinjena" Čekaluša
3. od 1919.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. Nemanjina (po Stefanu Nemanji srp. vladaru), s izuzetkom perioda NDH 1941-1945 - ul. Murat-paše Hrvata.
4. od cca 17. jula 1994.g. pa do danas ponovno Čekaluša.

Inače, Čekaluša je i naziv cijele pripadajuće stare sarajevske padinske mahale Čekaluša, sa također pripadajućom centralnom mahalskom jako starom sarajevskom džamijom Kulin-Bali ....

Lijevo na slici, gdje se vide tarabe je od cca 1927.g. izgrađena osnovna škola:
- s prvim nazivom Narodna Osnovna škola Aleksandra I Karađorđevića - Viteškog kralja ujedinitelja,
- za vijeme okupacije NDH naziv se promjenio u (taj naziv ću još provjeriti). .. , a
- od 1945.g., pa do cca polovice 1994.g., zove se po španskom borcu, partizanu i narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću, poginulom u borbama na Sutjesci - lokalitet Vučevo 01.juna1943.g..
Stanovao je sa braćom, sestrom i roditeljima u obližnjoj vili Daneta Cvitkovića koja je projektovana od strane jugosl-češ. arhitekta Mate Bajlona (iz Kaštel Kambelovca - Dalmacija) i useljena 1932.g. sa pozicijom u spomenutoj Frankopanskoj ulici, 10-tak metara niže i preko puta ove zgrade o kojoj pišemo.

Na ovoj Cvitkovićevoj tj. Bajlonovoj vili, na zapadnoj fasadi prema Ul. Rizaha Štetića (nekad Jug Bogdanovoj, a za okupacije i NDH ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića) u vrijeme NR BiH /SR BiH postavljena je spomen ploča narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću.

Miljenkov otac Dane Cvitković bio je Gradski nadsavjetnik i magistarski pristav u međuratnoj Skupštini grada Sarajeva, također i dioničar Društva HKD NAPREDAK (tada pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak - HPKD”) i član Osnivačkog /Zakladnog odboa za gradnju glavne upravne zgrade HPKD Napredak na današnjoj Titovoj ulici.

- Od polovine ili septembra 1994.g. ova škola dobija ime po BH književniku i pjesniku i nacionalno-političkom preporoditelju Bošnjaka i Hrvata - Musi Ćazimu Ćatiću.

Na novoj fotografiji forumaša "thekupus" - Zgrada koja viri sa desne strane na uglu Čekaluše i ul. Avde Sumbula, je iza rata totalno fasadno rekonstruirana, kvalitatno, ali potpuno neautentično u odnosu na prvobitni A-U izgled kojeg se sjećam i koji sam prije rata fotografirao...

Ako nisam šta pobrkao, po sjećanju bakinih priča - Miljenkova majka i Danetova supruga, Natalija je setra od Ante Babića, vijećnika ZAVNOBiH-a, istoričara, filozofa, Prvog dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zatim predsjednika Komiteta za fakultete i visoke škole NR BiH.
Ante je bio također i prvi Ministar prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine (kako se jedno vrijeme zvala naša republika do prvog Ustava !) i potpisnik Osnivačkog akta Narodne (danas Nacionalne i univerzitetske) biblioteke Bosne i Hercegovine.



Ovo o Cvitkovićima sam malo izdetaljisao, jer su Daneta moj dedo, a i baka dobro poznavali, što iz komšijskih i prijateljskih odnosa (družili su se), a što i sa zajedničkog radnog mjesta, je su svo troje jedan poduži period radili u službama / organima međuratne Gradske skupštine Sarajeva - tj. u Zgradi sarajevske viječnice.

Izvinjavam se na opširnosti i ako sam skliznuo u OT