Slike starog Sarajeva

[RJ57]

nažalost ta je opet jedna od onih naknadno kolorisanih

[dragonz]

Sarajka još nije izgrađena.

[dragonz]

[corsa]

Odlični snimci!

[RJ57]

Sarajka još nije izgrađena.

da, izvrstan video dalekoističnih gostiju za stens, elem par godina prije sarajke

ima negdje na temi slika od gradine do kina dubrovnik, ja sam spojio par frejmova iz ovoga videa i postavio to kao sliku.

[bitanga_sa_otesa]

[Pitar sa Kariba]

Evo i Fefe ode!
Stavio sam smrtovnicu u spojler da ne zacatavam temu.

Spoiler

Show

Dosli oni (Celin jurisni) da nas "razoruzaju" u stanicu. Fefe rahmetli predvodnik. Imali mi neki stari TV tu u stanici, ono EI Nis tezak k'o tuc. Hoce Fefe da ga nosi al' ne moze da ga makne . Izderase se na njega, istjerase ga. Plac vazda sa njim.
Lahka mu zemlja bosanska!

OT

[RJ57]

1938.godine

ovo ne mogu nikako precizno locirati

[neki]

1938.godine

ovo ne mogu nikako precizno locirati

Slikano otprilike iz današnje ljubljanske u pravcu sjeveroistoka.. Ulica uz obalu Miljacke je današnja Terezije. U sredini slike dimnjak električne centrale a lijevo od njega se nazire krov Predsjedništva

[RJ57]

sorry, nisam se dobro izrazio, jasno je meni i gdje je ovo i odakle je slikano ali ne mogu nijedan objekat jedan na jedan pridružiti. pretpostavljam da je džamija desno ona bivša na skenderiji, ostalo sve otprilike….

[RJ57]

pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

[thekupus]

pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

[muha_sa]

Evo i Fefe ode!
Stavio sam smrtovnicu u spojler da ne zacatavam temu.

Spoiler

Show

Dosli oni (Celin jurisni) da nas "razoruzaju" u stanicu. Fefe rahmetli predvodnik. Imali mi neki stari TV tu u stanici, ono EI Nis tezak k'o tuc. Hoce Fefe da ga nosi al' ne moze da ga makne . Izderase se na njega, istjerase ga. Plac vazda sa njim.
Lahka mu zemlja bosanska!

OT

Rahmet mu duši



Dobra slika nekdašnje pijace za kupus i karpuze znalo se i krast karpuze--djecja posla

[loudness]

pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Prekrasna fotografija, dugo sam tragao za ovakvom ...

Da upravo je to stanbena zgrada na križanju današnjih ulica : lijevo Gabeline i pravo-naniže Čekaluše....

Prekrasna secesijska zgrada, nastala cca 1905÷1907.g. A onda, nažalost "obrijana" (poskidane sve gipsane, i kaolinske dekoracije) po manirizmu jednog tada novog pravca tkzv. "praške moderne" - arhitektonske škole između 2 sv. rata sa centrom u čehoslovačkom Pragu između 1918. i 1939.g.. U slučaju ove zgrade - "brijanje" je vjerovatno obavljeno negdje između 1926. i 1936.g. i potom je"zalivena" poznatom fasadom korištenom dosta tih vremena, zvanom "terabona".
To se skoro masovno readilo između 2 svjetska rata u arhitekturi naših, a i širih krajeva naše regije. Pravo je čudo da je do danas (potpuno neovisno od razaranja tokom 3 rata, 2 svjetska i našeg posljednjeg) ostalo i ovoliko oronulih, ali izgledom autentičnih fasada iz A-U perioda.
Neki arhitekti, tj. dosta njih to "brijanje" dekoracija i potom "peglanje" terabonom smatraju normalnim postupkom, kao praksom toga vremena i praćenjem napretka u umjetnosti i arhitekturi, a po mom skromnom mišljenju to je teška devastacija autentičnog izgleda fasada zgrada iz A-U perioda. Naglašavam to je samo moje intimno mišljenje, mnogi se s time ne slažu .....

E sad to je moj bliski komšiluk...

Ulica lijevo je prokopana kroz bašče cca 1885-6.g. i od tada, pa sve do 1931.g. se zvala Gabelina (prvi njen naziv).
Od 1931.g. pa sve do 08. juna 1948.g. se zvala Frankopanska (u periodu NDH sa proširenim nazivom ul. Kneza Frane Krste Frankopana) - u Beču dekapitirani hrvatski knez iz 17-stoljeća (tkzv. Zrinsko-frankopanska urota).
Od 08.juna 1948.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. - Matije Gupca (hrvatske žrtve davnog radničkog bunta u Gornjoj Stubici kod Zagreba...), a nadalje od polovice 1994.g., pa do danas ponovno Gabelina.

Ulica koja se križa sa ovom i pada u perspektivi ka Bolničkoj ulici:
1. još od turskih vremena pa do 1885.g. su 2 samostalne ulice Donja i Gornja Čekaluša;
2. od 1885.g. do 1919.g. >>> "ujedinjena" Čekaluša
3. od 1919.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. Nemanjina (po Stefanu Nemanji srp. vladaru), s izuzetkom perioda NDH 1941-1945 - ul. Murat-paše Hrvata.
4. od cca 17. jula 1994.g. pa do danas ponovno Čekaluša.

Inače, Čekaluša je i naziv cijele pripadajuće stare sarajevske padinske mahale Čekaluša, sa također pripadajućom centralnom mahalskom jako starom sarajevskom džamijom Kulin-Bali ....

Lijevo na slici, gdje se vide tarabe je od cca 1927.g. izgrađena osnovna škola:
- s prvim nazivom Narodna Osnovna škola Aleksandra I Karađorđevića - Viteškog kralja ujedinitelja,
- za vijeme okupacije NDH naziv se promjenio u (taj naziv ću još provjeriti). .. , a
- od 1945.g., pa do cca polovice 1994.g., zove se po španskom borcu, partizanu i narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću, poginulom u borbama na Sutjesci - lokalitet Vučevo 01.juna1943.g..
Stanovao je sa braćom, sestrom i roditeljima u obližnjoj vili Daneta Cvitkovića koja je projektovana od strane jugosl-češ. arhitekta Mate Bajlona (iz Kaštel Kambelovca - Dalmacija) i useljena 1932.g. sa pozicijom u spomenutoj Frankopanskoj ulici, 10-tak metara niže i preko puta ove zgrade o kojoj pišemo.

Na ovoj Cvitkovićevoj tj. Bajlonovoj vili, na zapadnoj fasadi prema Ul. Rizaha Štetića (nekad Jug Bogdanovoj, a za okupacije i NDH ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića) u vrijeme NR BiH /SR BiH postavljena je spomen ploča narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću.

Miljenkov otac Dane Cvitković bio je Gradski nadsavjetnik i magistarski pristav u međuratnoj Skupštini grada Sarajeva, također i dioničar Društva HKD NAPREDAK (tada pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak - HPKD”) i član Osnivačkog /Zakladnog odboa za gradnju glavne upravne zgrade HPKD Napredak na današnjoj Titovoj ulici.

- Od polovine ili septembra 1994.g. ova škola dobija ime po BH književniku i pjesniku i nacionalno-političkom preporoditelju Bošnjaka i Hrvata - Musi Ćazimu Ćatiću.

Na novoj fotografiji forumaša "thekupus" - Zgrada koja viri sa desne strane na uglu Čekaluše i ul. Avde Sumbula, je iza rata totalno fasadno rekonstruirana, kvalitatno, ali potpuno neautentično u odnosu na prvobitni A-U izgled kojeg se sjećam i koji sam prije rata fotografirao...

Ako nisam šta pobrkao, po sjećanju bakinih priča - Miljenkova majka i Danetova supruga, Natalija je setra od Ante Babića, vijećnika ZAVNOBiH-a, istoričara, filozofa, Prvog dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zatim predsjednika Komiteta za fakultete i visoke škole NR BiH.
Ante je bio također i prvi Ministar prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine (kako se jedno vrijeme zvala naša republika do prvog Ustava !) i potpisnik Osnivačkog akta Narodne (danas Nacionalne i univerzitetske) biblioteke Bosne i Hercegovine.



Ovo o Cvitkovićima sam malo izdetaljisao, jer su Daneta moj dedo, a i baka dobro poznavali, što iz komšijskih i prijateljskih odnosa (družili su se), a što i sa zajedničkog radnog mjesta, je su svo troje jedan poduži period radili u službama / organima međuratne Gradske skupštine Sarajeva - tj. u Zgradi sarajevske viječnice.

Izvinjavam se na opširnosti i ako sam skliznuo u OT

[Tvrtko II Kotromanić]

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Prekrasna fotografija, dugo sam tragao za ovakvom ...

Da upravo je to stanbena zgrada na križanju današnjih ulica : lijevo Gabeline i pravo-naniže Čekaluše....

Prekrasna secesijska zgrada, nastala cca 1905÷1907.g. A onda, nažalost "obrijana" (poskidane sve gipsane, i kaolinske dekoracije) po manirizmu jednog tada novog pravca tkzv. "praške moderne" - arhitektonske škole između 2 sv. rata sa centrom u čehoslovačkom Pragu između 1918. i 1939.g.. U slučaju ove zgrade - "brijanje" je vjerovatno obavljeno negdje između 1926. i 1936.g. i potom je"zalivena" poznatom fasadom korištenom dosta tih vremena, zvanom "terabona".
To se skoro masovno readilo između 2 svjetska rata u arhitekturi naših, a i širih krajeva naše regije. Pravo je čudo da je do danas (potpuno neovisno od razaranja tokom 3 rata, 2 svjetska i našeg posljednjeg) ostalo i ovoliko oronulih, ali izgledom autentičnih fasada iz A-U perioda.
Neki arhitekti, tj. dosta njih to "brijanje" dekoracija i potom "peglanje" terabonom smatraju normalnim postupkom, kao praksom toga vremena i praćenjem napretka u umjetnosti i arhitekturi, a po mom skromnom mišljenju to je teška devastacija autentičnog izgleda fasada zgrada iz A-U perioda. Naglašavam to je samo moje intimno mišljenje, mnogi se s time ne slažu .....

E sad to je moj bliski komšiluk...

Ulica lijevo je prokopana kroz bašče cca 1885-6.g. i od tada, pa sve do 1931.g. se zvala Gabelina (prvi njen naziv).
Od 1931.g. pa sve do 08. juna 1948.g. se zvala Frankopanska (u periodu NDH sa proširenim nazivom ul. Kneza Frane Krste Frankopana) - u Beču dekapitirani hrvatski knez iz 17-stoljeća (tkzv. Zrinsko-frankopanska urota).
Od 08.juna 1948.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. - Matije Gupca (hrvatske žrtve davnog radničkog bunta u Gornjoj Stubici kod Zagreba...), a nadalje od polovice 1994.g., pa do danas ponovno Gabelina.

Ulica koja se križa sa ovom i pada u perspektivi ka Bolničkoj ulici:
1. još od turskih vremena pa do 1885.g. su 2 samostalne ulice Donja i Gornja Čekaluša;
2. od 1885.g. do 1919.g. >>> "ujedinjena" Čekaluša
3. od 1919.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. Nemanjina (po Stefanu Nemanji srp. vladaru), s izuzetkom perioda NDH 1941-1945 - ul. Murat-paše Hrvata.
4. od cca 17. jula 1994.g. pa do danas ponovno Čekaluša.

Inače, Čekaluša je i naziv cijele pripadajuće stare sarajevske padinske mahale Čekaluša, sa također pripadajućom centralnom mahalskom jako starom sarajevskom džamijom Kulin-Bali ....

Lijevo na slici, gdje se vide tarabe je od cca 1927.g. izgrađena osnovna škola:
- s prvim nazivom Narodna Osnovna škola Aleksandra I Karađorđevića - Viteškog kralja ujedinitelja,
- za vijeme okupacije NDH naziv se promjenio u (taj naziv ću još provjeriti). .. , a
- od 1945.g., pa do cca polovice 1994.g., zove se po španskom borcu, partizanu i narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću, poginulom u borbama na Sutjesci - lokalitet Vučevo 01.juna1943.g..
Stanovao je sa braćom, sestrom i roditeljima u obližnjoj vili Daneta Cvitkovića koja je projektovana od strane jugosl-češ. arhitekta Mate Bajlona (iz Kaštel Kambelovca - Dalmacija) i useljena 1932.g. sa pozicijom u spomenutoj Frankopanskoj ulici, 10-tak metara niže i preko puta ove zgrade o kojoj pišemo.

Na ovoj Cvitkovićevoj tj. Bajlonovoj vili, na zapadnoj fasadi prema Ul. Rizaha Štetića (nekad Jug Bogdanovoj, a za okupacije i NDH ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića) u vrijeme NR BiH /SR BiH postavljena je spomen ploča narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću.

Miljenkov otac Dane Cvitković bio je Gradski nadsavjetnik i magistarski pristav u međuratnoj Skupštini grada Sarajeva, također i dioničar Društva HKD NAPREDAK i član Osnivačkog/Zakladnog odboa za gradnju glavne upravne zgrade HPD Napredak na današnjoj Titovoj ulici.

- Od polovine ili septembra 1994.g. ova škola dobija ime po BH književniku i pjesniku i nacionalno-političkom preporoditelju Bošnjaka i Hrvata - Musi Ćazimu Ćatiću.

Na novoj fotografiji forumaša "thekupus" - Zgrada koja viri sa desne strane na uglu Čekaluše i ul. Avde Sumbula, je iza rata totalno fasadno rekonstruirana, kvalitatno, ali potpuno neautentično u odnosu na prvobitni A-U izgled kojeg se sjećam i koji sam prije rata fotografirao...

Ako nisam šta pobrkao, po sjećanju bakinih priča - Miljenkova majka i Danetova supruga, Natalija je setra od Ante Babića, vijećnika ZAVNOBiH-a, istoričara, filozofa, Prvog dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zatim predsjednika Komiteta za fakultete i visoke škole NR BiH.
Ante je bio također i prvi Ministar prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine (kako se jedno vrijeme zvala naša republika do prvog Ustava !) i potpisnik Osnivačkog akta Narodne (danas Nacionalne i univerzitetske) biblioteke Bosne i Hercegovine.



Ovo o Cvitkovićima sam malo izdetaljisao, jer su Daneta moj dedo, a i baka dobro poznavali, što iz komšijskih i prijateljskih odnosa (družili su se), a što i sa zajedničkog radnog mjesta, je su svo troje jedan poduži period radili u službama / organima međuratne Gradske skupštine Sarajeva - tj. u Zgradi sarajevske viječnice.

Izvinjavam se na opširnosti i ako sam skliznuo u OT

svaka cast na postu

[fakrmader]

Mnogo sarajevskih lokacija i poznatih faca od u ovoj kolekciji fotografija Milomira Kovačevića-Strašnog od 30.04.1990.
Naglasak je na kafanama pa može i u temu "Sarajevski kafići nekad i sad"

[RJ57]

evo par prastarih s grbavice

[fakrmader]

Kakve su to ogromne građevine na prvoj slici, kao barake? I na toj slici nema zgrade koju vidimo na zadnjoj, snimljenoj prema natpisu 1958.

[RJ57]

neznam, i ja sam se isto zapitao
ovde se još ponajbolje vide. možda neko više zna?



mislim da je ovo bila prijateljska utakmica prije početka sezone 1954/55

[hrasno]

neznam, i ja sam se isto zapitao
ovde se još ponajbolje vide. možda neko više zna?



mislim da je ovo bila prijateljska utakmica prije početka sezone 1954/55

MUP Škola Vraca

[fakrmader]

neznam, i ja sam se isto zapitao
ovde se još ponajbolje vide. možda neko više zna?



mislim da je ovo bila prijateljska utakmica prije početka sezone 1954/55

MUP Škola Vraca

Hvala. Palo mi je napamet, ali nisam imao predstavu da je ovoliko, a pogotovo ne da je toliko staro.

[RJ57]

ugao snimanja

[Van Halen]

pregledam slike iz ovoga zip fajla, ovu uopšte ne mogu locirati

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Meni nije jasno zasto su skinuti ovi ukrasi. Ovako je unakazen i hotel Zagreb

[thekupus]

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Meni nije jasno zasto su skinuti ovi ukrasi. Ovako je unakazen i hotel Zagreb

Eno objasniše iznad, dakle radi se o utjecaju praške škole, tzv. praška moderna u kojoj su se takvi ukrasi smatrali kičastim, pa su fasade i cijele zgrade prilagođavane novom stilu.

Tad to nisu bile stare, vrijedne fasade, spomenici. Isto kao da danas promijeniš fasadu na BBI centru nekom novom, tako je na to gledano.

[dječak sa šibicama]

Da nije slučajno ćošak gabeline i čekaluše?

EDIT: mislim da jeste, samo su ovi ukrasi sa fasade skroz nestali

Prekrasna fotografija, dugo sam tragao za ovakvom ...

Da upravo je to stanbena zgrada na križanju današnjih ulica : lijevo Gabeline i pravo-naniže Čekaluše....

Prekrasna secesijska zgrada, nastala cca 1905÷1907.g. A onda, nažalost "obrijana" (poskidane sve gipsane, i kaolinske dekoracije) po manirizmu jednog tada novog pravca tkzv. "praške moderne" - arhitektonske škole između 2 sv. rata sa centrom u čehoslovačkom Pragu između 1918. i 1939.g.. U slučaju ove zgrade - "brijanje" je vjerovatno obavljeno negdje između 1926. i 1936.g. i potom je"zalivena" poznatom fasadom korištenom dosta tih vremena, zvanom "terabona".
To se skoro masovno readilo između 2 svjetska rata u arhitekturi naših, a i širih krajeva naše regije. Pravo je čudo da je do danas (potpuno neovisno od razaranja tokom 3 rata, 2 svjetska i našeg posljednjeg) ostalo i ovoliko oronulih, ali izgledom autentičnih fasada iz A-U perioda.
Neki arhitekti, tj. dosta njih to "brijanje" dekoracija i potom "peglanje" terabonom smatraju normalnim postupkom, kao praksom toga vremena i praćenjem napretka u umjetnosti i arhitekturi, a po mom skromnom mišljenju to je teška devastacija autentičnog izgleda fasada zgrada iz A-U perioda. Naglašavam to je samo moje intimno mišljenje, mnogi se s time ne slažu .....

E sad to je moj bliski komšiluk...

Ulica lijevo je prokopana kroz bašče cca 1885-6.g. i od tada, pa sve do 1931.g. se zvala Gabelina (prvi njen naziv).
Od 1931.g. pa sve do 08. juna 1948.g. se zvala Frankopanska (u periodu NDH sa proširenim nazivom ul. Kneza Frane Krste Frankopana) - u Beču dekapitirani hrvatski knez iz 17-stoljeća (tkzv. Zrinsko-frankopanska urota).
Od 08.juna 1948.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. - Matije Gupca (hrvatske žrtve davnog radničkog bunta u Gornjoj Stubici kod Zagreba...), a nadalje od polovice 1994.g., pa do danas ponovno Gabelina.

Ulica koja se križa sa ovom i pada u perspektivi ka Bolničkoj ulici:
1. još od turskih vremena pa do 1885.g. su 2 samostalne ulice Donja i Gornja Čekaluša;
2. od 1885.g. do 1919.g. >>> "ujedinjena" Čekaluša
3. od 1919.g. pa do cca 17. jula ratne 1994.g. Nemanjina (po Stefanu Nemanji srp. vladaru), s izuzetkom perioda NDH 1941-1945 - ul. Murat-paše Hrvata.
4. od cca 17. jula 1994.g. pa do danas ponovno Čekaluša.

Inače, Čekaluša je i naziv cijele pripadajuće stare sarajevske padinske mahale Čekaluša, sa također pripadajućom centralnom mahalskom jako starom sarajevskom džamijom Kulin-Bali ....

Lijevo na slici, gdje se vide tarabe je od cca 1927.g. izgrađena osnovna škola:
- s prvim nazivom Narodna Osnovna škola Aleksandra I Karađorđevića - Viteškog kralja ujedinitelja,
- za vijeme okupacije NDH naziv se promjenio u (taj naziv ću još provjeriti). .. , a
- od 1945.g., pa do cca polovice 1994.g., zove se po španskom borcu, partizanu i narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću, poginulom u borbama na Sutjesci - lokalitet Vučevo 01.juna1943.g..
Stanovao je sa braćom, sestrom i roditeljima u obližnjoj vili Daneta Cvitkovića koja je projektovana od strane jugosl-češ. arhitekta Mate Bajlona (iz Kaštel Kambelovca - Dalmacija) i useljena 1932.g. sa pozicijom u spomenutoj Frankopanskoj ulici, 10-tak metara niže i preko puta ove zgrade o kojoj pišemo.

Na ovoj Cvitkovićevoj tj. Bajlonovoj vili, na zapadnoj fasadi prema Ul. Rizaha Štetića (nekad Jug Bogdanovoj, a za okupacije i NDH ul. Hrvoja Vukčića Hrvatinića) u vrijeme NR BiH /SR BiH postavljena je spomen ploča narodnom heroju Miljenku Cvitkoviću.

Miljenkov otac Dane Cvitković bio je Gradski nadsavjetnik i magistarski pristav u međuratnoj Skupštini grada Sarajeva, također i dioničar Društva HKD NAPREDAK (tada pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak - HPKD”) i član Osnivačkog /Zakladnog odboa za gradnju glavne upravne zgrade HPKD Napredak na današnjoj Titovoj ulici.

- Od polovine ili septembra 1994.g. ova škola dobija ime po BH književniku i pjesniku i nacionalno-političkom preporoditelju Bošnjaka i Hrvata - Musi Ćazimu Ćatiću.

Na novoj fotografiji forumaša "thekupus" - Zgrada koja viri sa desne strane na uglu Čekaluše i ul. Avde Sumbula, je iza rata totalno fasadno rekonstruirana, kvalitatno, ali potpuno neautentično u odnosu na prvobitni A-U izgled kojeg se sjećam i koji sam prije rata fotografirao...

Ako nisam šta pobrkao, po sjećanju bakinih priča - Miljenkova majka i Danetova supruga, Natalija je setra od Ante Babića, vijećnika ZAVNOBiH-a, istoričara, filozofa, Prvog dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zatim predsjednika Komiteta za fakultete i visoke škole NR BiH.
Ante je bio također i prvi Ministar prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine (kako se jedno vrijeme zvala naša republika do prvog Ustava !) i potpisnik Osnivačkog akta Narodne (danas Nacionalne i univerzitetske) biblioteke Bosne i Hercegovine.



Ovo o Cvitkovićima sam malo izdetaljisao, jer su Daneta moj dedo, a i baka dobro poznavali, što iz komšijskih i prijateljskih odnosa (družili su se), a što i sa zajedničkog radnog mjesta, je su svo troje jedan poduži period radili u službama / organima međuratne Gradske skupštine Sarajeva - tj. u Zgradi sarajevske viječnice.

Izvinjavam se na opširnosti i ako sam skliznuo u OT

Tu kod skole cazima catica, nova zgrada sad ne mogu da se orjentisem tacno ali vidi se, znam da tu stan ima Bicakcic Edo, tu je nekad bila vila mojih daljnjih rodjaka, sa bakine strane.
Oni su to dali drzavi ili zamijenili, kako god, i dobili stanove. Imali su i stan na ciglanama, koji je postao "poznat" po onoj aferi sa Brankovicem, kad je doticni stan dobio od drzave za bezvrijedne papire. Znam da su isli i na sudjenje da svjedoce kao prodavci stana, oni imaju vise prezimena jer je velika familija, Pečar, Kuzmić i jos neka.