Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[nepass1]

BiH (posebno Federacija) i CG ubjedljivo najmanje

FBiH ima sada više izgrađenih kilometara nego RS i vodstvo će zasigurno držati jedan period.

Ali isto tako obe države su iz SFRJ naslijedile 0 km izgrađenih autoputeva, i od svih bivših jugoslovenskih republika imaju najteži reljef.

Doduše, pitanje je ko ima teži reljef Slovenija ili BiH, ali Crna Gora ima ubjedljivo najteži reljef.

Sreca imamo SDA da to sve rijesi

[izvrsni direktor]

BiH (posebno Federacija) i CG ubjedljivo najmanje

FBiH ima sada više izgrađenih kilometara nego RS i vodstvo će zasigurno držati jedan period.

Ali isto tako obe države su iz SFRJ naslijedile 0 km izgrađenih autoputeva, i od svih bivših jugoslovenskih republika imaju najteži reljef.

Doduše, pitanje je ko ima teži reljef Slovenija ili BiH, ali Crna Gora ima ubjedljivo najteži reljef.

Kad, pri tome, skontas koliko su sve drzave iz sfrj kilometara naslijedile a koliko su ih posle izgradile onda skontas da to uopce nikakav argument nije, jer su mnogo vise izgradili nego su imali a pogotovo hrvatska.
Tako da stvarno ne znam zasto se uopce poteze to "od sfrj naslijedili" valjda kako bi se opravdao nerad ovih nasih kriminalaca

[NecuVise]

Ako je putna infrastruktura ključ razvoja privrede onda je jasno koliko je ko naslijedio i kako je to uticalo na daljni razvoj.

[izvrsni direktor]

A ako smo na temi koja se bavi izgradnjom autoputeva?

[drug_profi]

A ako smo na temi koja se bavi izgradnjom autoputeva?

Pa odavno nema nikakvih događaja po temi, pa pricamo 'nako...

Tema postala SF.

[El_comadante]

BiH (posebno Federacija) i CG ubjedljivo najmanje

FBiH ima sada više izgrađenih kilometara nego RS i vodstvo će zasigurno držati jedan period.

Ali isto tako obe države su iz SFRJ naslijedile 0 km izgrađenih autoputeva, i od svih bivših jugoslovenskih republika imaju najteži reljef.

Doduše, pitanje je ko ima teži reljef Slovenija ili BiH, ali Crna Gora ima ubjedljivo najteži reljef.

Kad, pri tome, skontas koliko su sve drzave iz sfrj kilometara naslijedile a koliko su ih posle izgradile onda skontas da to uopce nikakav argument nije, jer su mnogo vise izgradili nego su imali a pogotovo hrvatska.
Tako da stvarno ne znam zasto se uopce poteze to "od sfrj naslijedili" valjda kako bi se opravdao nerad ovih nasih kriminalaca

pošto je tema Auotoputevi mi smo 0 kilometara autoputa naslijedili iz tog perioda, a bilo je para. ima glupih projekata i bačenih para a moglo se dosta toga uraditi po ovom pitanju, primjer ARK milioni pa čak možda i milijarda potrošena od čega mi kao država i narod nikada nismo imali koristi niti se koristi za ono što mu jebilo namjena.

[So What!]

Kad, pri tome, skontas koliko su sve drzave iz sfrj kilometara naslijedile a koliko su ih posle izgradile onda skontas da to uopce nikakav argument nije, jer su mnogo vise izgradili nego su imali a pogotovo hrvatska.
Tako da stvarno ne znam zasto se uopce poteze to "od sfrj naslijedili" valjda kako bi se opravdao nerad ovih nasih kriminalaca

Naravno da jeste argument. Kada nešto nemaš, ti jednostavno teže si u stanju to razviti jer ne posjeduješ takozvani know-how, a između ostalog i na tom si nivou gdje je teško da od tebe ljudi očekuju nešto na šta nisu navikli.

Povucimo paralelu sa Sarajevskom žičarom, pritisak da se ista izgradi i sama inicijativa o novoj žičari je išla iz razloga što je na istom mjestu postojala žičara i jednostavno očekivanje javnosti je išlo u pravcu da se izgradi nova. Da je to bio samo koncept, poput recimo metroa u Sarajevu, bojim se da bi i Žičara bila u kategoriji naučne fantastike poput metroa.

Eh, tako i u navedenim državama, postojale su određene mreže autoputeva, postojali su planovi za njihovo širenje, postojala je građevinska operativa koja je mogla da izvede takve radove i postojali su vozači i javnost koji su navikli na autoputeve i nemoguće je sada graditi išta mane od toga.

Povucimo paralelu i ovdje, prva dionica u SFRJ koja je započela sa izgradnjom je bila Zagreb - Karlovac i to 1970ih godina, a danas već postoje inicijative da se ista podigne na kapacitet od tri trake u oba smjera.

Dakle, ako si mogao zaključiti, slažem se da su neke od bivših republika izgradile više nego što su imale u za vrijeme nezavisnosti, ali da je jednu od bitnijih uloga tu, igrao faktor toga da su oni bili na tom tehnološkom nivou već, a mi smo ga morali dostizati, kao društvo, nemojte sve gledati kroz političke garniture i iste su odraz nas u ovoj zemlji.

Sada smo već zemlja u kojoj je izgradnja autoputeva počela prie 20 godina i jednostavno iz svih krajeva zemlje, stižu apeli "i mi želimo autoput", a za 10 godina, ukoliko se ne bude nešto konkretno uradilo, to više neće biti apeli već radikalnije metode, upravo zbog nivoa tehnološke svijesti koje neko društvo postiže.

[So What!]

Jedan tekst o izgradnji autoputeva u Hrvatskoj ...

Izgradnja autocesta u SFRJ počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionica Zagreb - Karlovac, Vrhnika - Postojna te urbane autoceste u Beogradu. U vremenu od 1970. - 1979. izgrađeno je 413 km autocesta, od toga u Srbiji 131,1 (u njenom užem dijelu), u Sloveniji 109,9, Vojvodini 65,6, Hrvatskoj 62,9 te u Makedoniji 34 km što je bilo znatno ispod prosjeka ostalih europskih zemalja. U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542 km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5, užoj Srbiji 128,7, Vojvodini 100,6, Sloveniji 48,6 te Makedoniji 29 km. Iako je tzv. Jadranskom orijentacijom bilo predviđeno povezivanje sjevera i juga Hrvatske, aktivnosti su se svodile na tzv. Transjugoslavensku cestu. Prosjek izgradnje cesta u SFRJ za 20 godina iznosio je 48 km godišnje, a u Hrvatskoj je on bio znatno ispod tog prosjeka, 15 km godišnje. Prva hrvatska autocesta bila je Orehovica - Kikovica (otvorena 1971.)

Ideju o povezivanju Splita i Zagreba autocestom 1961. iznosi akademik Josip Roglić, a ona je predviđala najkraću trasu (kojom su se služili Rimljani), koridorom Une i dolinom Butišnice preko Knina, Bihaća i Pisarovine. Urbanistički zavod kotara Split 1962. upućuje studiju javnosti, a krajem 1965. Skupština kotara Split traži od Sabora SRH službeno priznanje inicijative. Sabor SRH je do 1970. u Društveni plan unio stajalište o pripremi ukupne ekonomsko-prometne i tehničke dokumentacija za početak izgradnje autoceste Zagreb - Pisarovina - Bihać - Knin - Split (Narodne novine 30, str. 170, 6. kolovoza 1966., Društveni plan razvoja SRH za razdoblje 1966.-1970.). U isto vrijeme, zajedno sa Splitom i Osijek i Rijeka su zatražili pripremu gradnje autocesta Rijeka - Zagreb i Zagreb - Slavonski Brod - Beograd. Sabor SRH 5. ožujka 1971. donosi odluku o »Osnovnoj mreži autocesta« u RH, s navedene tri autoceste: Zagreb - Beograd, Zagreb - Rijeka te Zagreb - Split. Istodobno je donio i »Odluku o parcijalnoj realizaciji« te mreže u dužini od po 100 km na svakoj od triju trasa. Osim državnog financiranja, za autocestu Zagreb - Split bio je raspisan i narodni zajam kojim je bilo predviđeno da svaki građanin uplati po jednu mjesečnu plaću, na rok otplate od 5 godina, a nositelji akcije bili su grad Split i tadašnja Investiciono-komercijalna banka Split. Međutim, političkim igrama, novac od zajma nije utrošen za izgradnju autoceste već za pokrivanje tada nepodmirenih obveza banke. Slomom Hrvatskog proljeća, nova vlada SRH početkom 1972. zaustavlja izgradnju autocesta kao i tunela Učka. Političkom odlukom tadašnji Republički fond za ceste od IKB-a uzima sredstva zajma i gradi cestu I. reda Vrlika - Knin - Strmica. Krajem 1977. opet se aktualiziralo pitanje osuvremenjavanja cestovne mreže, pa je u SRH 1978. opet raspisan zajam za provedbu tog programa. Program je forsirao tzv. zagrebački prsten i autocestu prema Beogradu, uz neznatnu izgradnju prema jugu. Zbog inflacije početkom 1980-ih, sredstva zajma se smanjuju, i investitor izgradnje (Republički SIZ za ceste) značajno smanjuje radove, a prioritet ostaje autocesta prema Beogradu iako su radovi i na njoj bitno smanjeni. Povezivanje Zagreba i Splita autocestom je opet odgođeno.

Prostornim planom SR Hrvatske iz 1988. stvari se počinju donekle mijenjati u korist povezivanja svih dijelova Hrvatske te povezivanja s europskom prometnim pravcima. Na tragu tog dokumenta proglašenjem neovisnosti Hrvatske počinju i pripreme za povezivanje sjevera i juga Hrvatske, međutim, glavna briga cestovnih službi za vrijeme Domovinskog rata bila je osiguravanje alternativnih pravaca za prometnice koje su bile okupirane, a to se posebno odnosilo na povezivanje s jugom Hrvatske. Unatoč tome, radovi nisu prestali. Tako su se u vremenu od 1990. do 2000. gradile ili dovršavale mnoge dionice: tzv. sniježna dionica prema Rijeci (Oštrovica - Delnice - Kupjak), dionice prema Krapini, dijelovi Istarskog ipsilona, Maslenički most, te tunel Sveti Rok čija je gradnja počela u vrijeme dok je sjeverni dio bio okupiran. U isto vrijeme raspisuju se i mnogi međunarodni natječaji za financiranje i izgradnju, a ključni dokumenti koji su donešeni u Saboru su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (1997.) te Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (1999.). U relativno kratkom vremenu, izgrađen je ili dovršen najveći dio planirane mreže autocesta, a posebno na glavnim koridorima koji presijecaju Hrvatsku. Krajem 2010-ih radovi se usporavaju, tako da je povezivanje krajnjeg juga, tj. autoceste A1 prema Dubrovniku prolongirano. Unatoč tome, svi veći Hrvatski centri danas su povezani mrežom suvremenih autocesta s prometnom mrežom u okruženju.

[elk]

Sreca cista pa ne naslijedismo jedno 200 - 300km od mrskih titovih partizana u vunenim carapama
Pa kako bi bicakcici, brankovici, terzici, hdz taldzije i svrseni inzinjeri iz travnika i kiseljaka to odrzavali uopste?! Steta jebiga pa naslijedismo energoinvest, hidrogradnju, vranicu...moglo je vala i bez toga. Samo ljudi popusise radna mjesta.

[drug_profi]

primjer ARK milioni pa čak možda i milijarda potrošena od čega mi kao država i narod nikada nismo imali koristi

Ne možeš o ovome govoriti ovako. To je bilo nužno za vrijeme u kojem je nastalo. Kao što danas praviš recimo termoelektrane, a za 20 godina ćeš imati fuziju za iste pare, i penale iz energetske zajednice za trosenje uglja. Morate gledati vremenski kontekst. Prije 50 godina smrtna kazna je bila normalna stvar, gejevi su se hapsili, bilo je sasvim normalno pustiti otrov iz fabrike u zrak ili vodu.. vremenski kontekst!
SFRJ je bila zemlja izmđu čekića i nakovnja. BiH je bila najzaštićeniji i strateški važan prostor za opstanak te zemlje.
Prije svega tada nije bilo potreba za autoputem, pa čak je i ovaj AP Bratstva-jedinstva iliti Zagreb-Beograd izgrađen iz političkih razloga, a kasnije produžen južno radi tranzita. Nije apsolutno bilo ekonomske opravdanosti za AP kroz BiH, ni radi frekvencije saobracaja, niti radi privrede.
Zeljeznica je obavljala veci dio transporta. Duga je to prica za samo jednu povrsnu konstataciju kao sto je tvoja.

[NecuVise]

Zanimljivo kako su Hrvatska, Srbija, Slovenija, Makedonija sve dobile autoput valjda a nas je baš iz političkih razloga zaobišao

[drug_profi]

Zanimljivo kako su Hrvatska, Srbija, Slovenija, Makedonija sve dobile autoput valjda a nas je baš iz političkih razloga zaobišao zato su u Zenici željezaru na najplodnijem zemljištu dužinom grada napravili

Kontekst jebote, jel razumijete jezike ovdasnje? Rijec je o transeuropskoj ruti sa juga na zapad. Da je nece mozda kroz Crnu Goru i BiH praviti? Politika, pare... ima li koga kod kuce?
Zajebite vise mrznju prema SFRJ i sve sto s njom ima veze. I ne znate sta mrzite.

[NecuVise]

I mi danas pravimo transevropski koridor.

[So What!]

Kontekst jebote, jel razumijete jezike ovdasnje? Rijec je o transeuropskoj ruti sa juga na zapad. Da je nece mozda kroz Crnu Goru i BiH praviti? Politika, pare... ima li koga kod kuce?
Zajebite vise mrznju prema SFRJ i sve sto s njom ima veze. I ne znate sta mrzite.

Što bi mrzili nešto što je uskrslo projekat zemlje koju imamo danas, industrijaliziralo je, urbanizovalo, osnovalo prve univerzitete i masovno opismenilo jednu od nepismenijih nacija u Europi, izgradilo termoelektrane, hidroelektrane i velika preduzeća, moderinzovalo ceste i željeznice, urbanizovalo gradove i slično.

Problem je što kod sliepih štovaoca iste zemlje, teško je razbiti paradigmu da isti sistem nije imao svojih grešaka, pa ponekada i nepravde prema BiH.

Argument u kojem je ARK bio potreba jednog vremena bi bilo ravno tome da ja kažem da mi autoput gradimo sporo zbog konteksta vremena, jer imamo glomazan administrativni aparat, a ne javašluka kako društva u globalu, tako i katastrofalnih vladajućih struktura (uz povremene i privremene entuzijaste).

[drug_profi]

A ARK nije bio potreba vremena u kojem prijeti nuklearna kataklizma?
Zemlje koja nije znala sa koje strane će biti napadnuta u tom scenariju?
Zemlje koja je velikim silama bila trn u oku?

Svaki sistem ima svoje mane. Mozemo ih staviti na vagu kraj onih vrlina koje imaju.
Necu dalje nista reci. Nije tema.

AP se kod nas grade sporo u kontekstu vremena u kojem zivimo. Nisu nuzni vladajucoj eliti. Izbori se ne dobijaju njima.

[drug_profi]

I mi danas pravimo transevropski koridor.

Da, i?
Danas nemaš SFRJ da to brzo napravi.

[El_comadante]

primjer ARK milioni pa čak možda i milijarda potrošena od čega mi kao država i narod nikada nismo imali koristi

Ne možeš o ovome govoriti ovako. To je bilo nužno za vrijeme u kojem je nastalo. Kao što danas praviš recimo termoelektrane, a za 20 godina ćeš imati fuziju za iste pare, i penale iz energetske zajednice za trosenje uglja. Morate gledati vremenski kontekst. Prije 50 godina smrtna kazna je bila normalna stvar, gejevi su se hapsili, bilo je sasvim normalno pustiti otrov iz fabrike u zrak ili vodu.. vremenski kontekst!
SFRJ je bila zemlja izmđu čekića i nakovnja. BiH je bila najzaštićeniji i strateški važan prostor za opstanak te zemlje.
Prije svega tada nije bilo potreba za autoputem, pa čak je i ovaj AP Bratstva-jedinstva iliti Zagreb-Beograd izgrađen iz političkih razloga, a kasnije produžen južno radi tranzita. Nije apsolutno bilo ekonomske opravdanosti za AP kroz BiH, ni radi frekvencije saobracaja, niti radi privrede.
Zeljeznica je obavljala veci dio transporta. Duga je to prica za samo jednu povrsnu konstataciju kao sto je tvoja.

možda si upravu ali nevaja ti primjer. te termoelektrane za sada proizvodi električnu energiju za potrebe izmedju ostalog i stanovništva u BiH. to što se neče koristiti u budćnosti je druga stvar. a kako je koristi bio ARK za bilo koga ili za stanovništvo? nikakve koristi. kao što treba pohvaliti ono što je dobro bez obzira što su ga napravili SFRJ i Komunisti, energoinvest, UNIS, hidrogranja i mnogo toga, tako treba kuditi i prekomjeran broje kasarni, ARK koji košta mnogo gradjane SFRJ i SRBiH a ti isti gradjani nemaju koristi od toga. koliko je oko Sarajeva bilo kasarni? 20ak najmanje što je prviše a sve su to pare od kojih se moglo napravi npr. autoput ili nešto drugo mnogo korisnije.

[drug_profi]

Ok. Ne mozes razumjeti kontekst, a ja ne mogu da se sjetim bolje analogije.

Hajmo zavrsiti off.

[Tempo]

Ok. Ne mozes razumjeti kontekst, a ja ne mogu da se sjetim bolje analogije.

Hajmo zavrsiti off.

mozda bi mu prvo trebo objasniti sta je to kontekst, pa ako to usvoji onda mu objaniti kontekst u kojem je ark bio potreban.

[So What!]

I mi danas pravimo transevropski koridor.

Da, i?
Danas nemaš SFRJ da to brzo napravi.

Jedina dva autoputa koje je SFRJ započela u BiH su napuštena tokom izgradnje, dakle ne da su obustavljena na određenoj dionici, već u potpunosti napuštena, bez ikakvog objašnjenja javnosti zašto je to tako.

Prvi je bio naravno Sarajevski gradski autoput, koji je zbog nedostatka sredstava napušten u pola izgradnje. Jedna cijev izgrađenog tunela Ciglane i jedan krak vijadukta Ciglane su ostali služiti za potrebe gradskog saobraćaja. Druga cijev i drugi krak su služili i služe i danas kao skladište i parking.

Od ovog autoputa su ostali stubovi vijadukta Velešići, koji služe kao spomenik nikada dovršenom projektu, a izgradnja Sarajevskog gradskog autoputa je nastavljena tek kroz izgradnju Sarajevske obilaznice, gdje je pokrivena dionica Butila - Briješće - spoj na ulicu Safeta Zajke. Postoje neki trenutni koncepti, kako bi se ovaj projekat izveo, ali bez konkretnih najava i planova.

Na slici ispod su vidljivi ostaci stubova Vijadukta Velešići ispred hotela Grand u Velešićima. Druga slika predstavlja koncept kojim je SFRJ zamislila gradsku autoput u Sarajevu.





Drugi autoput koji je građen u BiH za vrijeme SFRJ je također neslavno završio. Ovaj autoput i nije imao toliko veze sa Bosnom i Hercegovina, već je bio prvi pokušaj da se izgradi autoput između Zagreba i Splita, ali trasom Unske pruge, a s obzirom da je projekat inicirala Savka Dabčević-Kučar, autoput je dobio nadimak "Savkin autoput".

Ideja o izgradnji autoceste između Zagreba i Splita pojavljuje se u različitim studijskim varijantama od početka šezdesetih godina proslog stoljeća. U najkraćoj varijanti Zagreb - Pisarovina - Velika Kladuša - Bihać - Knin - Split trasa je duga 292 km, a razmatrane su i još dvije varijante ceste koje prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu. Cijelo je desetljeće trajala razrada projektne dokumentacije i izrada investicijskih planova za dijelove ceste na različitim smjerovima. Nažalost, političke promjene do kojih je 1971. došlo u Hrvatskoj nasilno su prekinule sve aktivnosti vezane uz tu autocestu.

Projekt je nastavljen sedamdesetih godina proslog stoljeća, čak su i otpočeli radovi na zahtjevnoj dionici Strmica - Lička Kaldrma, između Knina i Bihaća, no ubrzo su prekinuti zbog nedostatka novca.

Taj je zastoj potrajao do raspada Jugoslavije, kada su se iznova uvelike promijenile okolnosti koje su određivale cijeli projekt. Trebalo je odustati od varijanti u kojima se ističu prirodne prednosti doline Une, jer bi takva trasa išla pograničnim područjem dviju država.

Zanimljivo je da su ostaci objekata kao i nasipa trase u tom kraju još uvijek vidljivi, a na slici je portal tunela koji tu decenijama stoji kao spomenik ovom nažalost neuspješnom projektu. Neko je detaljno napravio mapu radova dionice Strmica - Lička Kaldrma, pa je možete pogledati na ovom linku.

[So What!]

Da se nadovežem na gornji post, tu je i brza cesta Banja Luka - Klašnice, jedina takve vrste u BiH prije rata i polu-autoput Zenica - Sarajevo, kako je nazivan polu-profil autoputa ili naprednija magistralna cesta između ova dva grada koja je stvarno prva poslije rata unaprijeđena u autoput.

Ova tema je tu da se slobodno govori, šta god neko želi, sve dok ne vrijeđa naravno. U vrijeme kada su spomenuti projekti napušteni, nije baš bilo foruma da ospemo paljbu po onima koji ih ne dovršiše, a i sve da smo imali, čisto sumnjam da bi jednostavno bilo. U 2020. godini ne postoi verbalni delikt, ma koliko to nekom teško padalo, pa se smije ukazati na otvorenu grešku koju je napravila SFRJ bez da razmišljam kome ću se zamjeriti.

U novoj državi smo od početka nekako uspjeli iskoristiti tu slobodu, pa je sasvim normalno da neko opiše način torture kakav bi izveo na nekoj grupi političara ili jednom političaru, a da se za to niko i ne počeše. Pa stoga mi otvoreno možemo ukazivati na greške kojih je izgleda nebrojeno mnogo, a koje sadašnje političke strukture čine.

Razlika u ono vrijeme i u ovo vrijeme je što običnog čovjeka javni rad ne bi trebao mnogo ni da zanima, to je nešto što država radi i samo zanimanje običnog čovjeka bi tu prestajalo. Sada smo u prilici da pratimo izgleda kako se koji šaraf gdje završće na ajvnom radu, možemo brojati koliko se kasni, gdje su greške, dronom preletimo i izmjerimo, izračunamo i naravno na to sve možemo mišljenje da iznesemo.

I Enver Hodža se bojao nuklearne invazije pa je zemlju prošarao sistemom bunkera u šta je ulupao milijarde, vjerovatno u kontekstu vremena i oni koji ga brane su smatrali da je to opravdan potez. Nuklearna invazija na Balkan nikada nije došla, ARK nekako je opstao, a aerodrom Željava je otišao u prašinu, naše je da gledamo naprijed i da radimo na tome da nam svima bude bolje, redovno izlazimo na izbore i kažnjavamo neradnike u vlasti, od uskrsavanja ovih projekata svakako nemamo ništa.

[So What!]

Izgradnja dionice Međugorje - Počitelj - 10. 04. 2020.

[So What!]

Izgradnja Zeničke obilaznice [Klopče - Donja Gračanica] - 10. 04. 2020.

[So What!]

Izgradnja dionice Vranduk - Ponirak - 11. 04. 2020.

[So What!]