


Moderator: anex



Akta
Vlada Federacije BiH je donijela Odluku kojom utvrđuje da je izgradnja brze ceste Lašva - Nević Polje, u dužini od 24,385 kilometara, od javnog interesa za Federaciju BiH.
Također, utvrđeno da je na dionici prolaza kroz Poslovnu zonu Vitez, u dužini od 4,7 kilometara, korisnik eksproprijacije JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo, a na preostalom dijelu brze ceste, u dužini od 19,685 kilometara, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.
Korisnicima je naloženo da pokrenu postupak eksproprijacije nekretnina.
Sredstva za dionicu prolaza kroz Poslovnu zonu Vitez osigurala je Vlada FBiH Budžetom za 2020. godinu, a preostali dio sredstva osiguralo je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, u skladu sa Trogodišnjim planom poslovanja za 2019. - 2021. godinu.
Klix
"Korona-zakon" Vlade Federacije BiH mogao bi dovesti do smanjenja kapitalnih investicija u ovoj godini, jer se sredstva planiraju preusmjeriti u fondove koji se predviđaju novim zakonom. Ipak, ta mjera može imati ozbiljne kontraefekte i pravo je pitanje koliko je opravdana i u ovakvim vremenima.
U videoprezentaciji ekonomskog programa Vlade Federacije BiH navodi se, između ostalog, i kako "ove godine nećemo praviti ceste, 150 miliona KM dobiti javnih preduzeća planiranih za cestogradnju ići će u stabilizacijski fond".
Željko Šain, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, za Klix.ba kaže kako smanjenje kapitalnih investicija nije pravo rješenje, jer potrebna sredstva za "korona-zakon" treba naći na drugim stavkama budžeta, a posebno kod međunarodnih kreditora.
"Treba rezati nabavke automobila ili izgradnju nečega što direktno ne pridonosi razvoju Bosne i Hercegovine. To bi možda mogla biti krajnja i najgora varijanta jer nas insistiranje na kapitalnim investicijama može izvesti iz ekonomskih problema u koje nas je pandemija uvela. Smanjenjem kapitalnih investicija sječe se grana na kojoj sjedimo", kaže Šain.
On predlaže orijentaciju na javno-privatna partnerstva jer brojne pravne i fizičke osobe u bankama drže milijarde maraka.
"Treba samo uvjeriti ljude da kroz instituciju javno-privatnog partnerstva finansiraju čak dijelom i ovaj oblik problema koji imamo s koronavirusom, a onda i kapitalne investicije. Sredstava ima, samo treba više političke i pravne sigurnosti", kaže Šain.
Susjedna Hrvatska reže javnu potrošnju, ali i ne pomišlja dirati u kapitalne investicije. Oni su svjesni kako zbog blokade kretanja BDP ostaje bez glavnog pogonskog goriva, a to je potrošnja, zbog čega investicije dobivaju još veći značaj.
"Nastavak provedbe investicijskih projekata, posebno onih sufinansiranih iz fondova EU nije upitan, ali nas trenutna situacija primorava da detaljnije pratimo dinamiku njihovog izvršenja kako bismo osigurali likvidnost za njihovu provedbu. Treba izbjeći situacije da se sredstva isplaćuju za one projekte za koje nisu izvjesni rokovi izvršenja uzimajući u obzir izmijenjene okolnosti", kazao je jučer Zdravko Marić, ministar finansija.
Kako piše Večernji list, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, čiji resor prednjači po ulaganjima u infrastrukturu, kaže da se s investicijama koje se sufinansiraju iz fondova EU ide dalje. Svi veliki projekti, pa i oni koji se ne finansiraju EU sredstvima, nego jeftinim kreditima kao što su dovršetak koridora 5C i brza cesta Bjelovar - Farkaševac idu dalje.
Kapitalne investicije su obično zamašnjak privrednog razvoja i odgovor na ekonomske probleme i recesije. Tako je Srbija u prvi set mjera stabilizacije nakon proglašenja pandemije koronavirusa uvrstila jačanje kapitalnih investicija.
Praviće se.
Ako hrvatske autoceste ne raspišu tender ubrzo, vozit će se starom cestom. Oni su isplanirali po fazama spajanje sa autoputem, samo treba dočekati...
So What! wrote: ↑12/10/2019 16:01 Neka pojašnjenja u vezi izgradnje novog mosta kod Gradiške između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Dakle, za razliku od Svilaja gdje će se čekati bosanska strana da završi granični prijelaz i prilaz istom, što opet nije toliko komplikovano, ali će oduzeti vremena, kod mosta u Gradišci će se čekati hrvatska strana, a kako stvari stoje sve bi moglo poprilično potrajati.
Između Stare Gradiške i petlje u Okučanima planiran je spoj u formatu brze ceste u dužini od oko 10 kilometara i biće izgrađen u tri faze.
Prva faza je upravo započela, a to je ovaj most i 50 metara ceste nakon njega. Druga faza predviđa kraći most preko potoka Strug, zatim granični prijelaz, a zatim jedan duži most preko kanala Nova Sava i tek onda petlju Novi Varoš i spoj na staru magistralnu cestu prije istoimenog naselja.
Sam granični most Gradiška, nije ni upola dug, a ni složen kao most Svilaj, ali zato ovisi o izgradnji dva dodatna mosta, gdje će most Nova Sava čak biti i duži od samog mosta Gradiška.
Treća faza nije neophodna, ali svakako će zaokružiti autoput Zagreb - Okučani - Gradiška - Banja Luka, a ona predviđa dodatnih pet kilometara brze ceste od Nove Varoši do petlje na autoput A3 u Okučanima.
Dakle, izgradnja samog mosta Gradiška je odlična stvar, ali sam most će biti beskoristan bez druge faze brze ceste Stara Gradiška - Okučani.
![]()
Već je ranije napisano ali ponovit ćemo. Zato što kroz poslovnu zonu Vitez neće biti brza cesta nego magistralna. Naravno da su interesi tajkuna jer Pero i kompanjoni moraju imati direktni izlaz na magistralu. Ne daj Bože da im opadne promet zbog brze ceste jer se nekom mrsko vozit 2-3 km da dođe do njihstudiorum_tuzlaensis wrote: ↑19/04/2020 23:29 Lašva - N. Polje
Zna li neko zašto eksproprijaciju kroz poslovnu zonu Vitez rade J.P. Ceste Federacije, a kroz ostatak dionice J.P. Autoceste?
Da li su u pitanju neki strateški interesi?
http://www.jpautoceste.ba/en/corridor-vc-highway-map/ogakul wrote: ↑22/04/2020 10:43 pozdrav svima, osobito "So What!"-u koji ovdje cesto stavlja novosti.
Pratim ovaj thread vec duze kao anonimni citac i konacno sam se uspio nagovorit da se registrujem.
Neki dan sam imo ideju, kako bi se mogle informacije na ovom threadu malo bolje slozit. Tako da se lakse more nac informacije o izgradnji. Mislio sam na interaktivnu kartu gdje su dionice (izgradjene, u izgradnji, planirane, etc) ucrtane. Onda na svakoj dionici bi se mogo stavit link na post sa trenutnom statusu. Naso sam ovu stranicu: https://maphub.net/map di bi se to moglo jednostavno napravit. Samo mislim da na pocetku bi trebo neko to pokrenit ko zna dobro geografiju bosne i ima dobar pregled o stanju izgradnje. Kasnije bi ja i drugi to mogli to drzat aktuelno.
Sta mislite?
Pozdrav i tebi.ogakul wrote: ↑22/04/2020 10:43 pozdrav svima, osobito "So What!"-u koji ovdje cesto stavlja novosti.
Pratim ovaj thread vec duze kao anonimni citac i konacno sam se uspio nagovorit da se registrujem.
Neki dan sam imo ideju, kako bi se mogle informacije na ovom threadu malo bolje slozit. Tako da se lakse more nac informacije o izgradnji. Mislio sam na interaktivnu kartu gdje su dionice (izgradjene, u izgradnji, planirane, etc) ucrtane. Onda na svakoj dionici bi se mogo stavit link na post sa trenutnom statusu. Naso sam ovu stranicu: https://maphub.net/map di bi se to moglo jednostavno napravit. Samo mislim da na pocetku bi trebo neko to pokrenit ko zna dobro geografiju bosne i ima dobar pregled o stanju izgradnje. Kasnije bi ja i drugi to mogli to drzat aktuelno.
Sta mislite?

HAC je državno preduzeće za gradnju i održavanje autoputeva
hvala tectec wrote: ↑23/04/2020 15:07HAC je državno preduzeće za gradnju i održavanje autoputeva
Ostali su koncesionari (ali na kraju su postali privatno/državni partnership) koji su bili formirani da olakšaju i ubrzaju izgradnju. Sva tri su morali potegnuti za državnim garancijama (ustvari direktno vlasništvo) za kredite. Ispalo skuplje i sporije, ustvari još nisu završili.
FBiH ima sada više izgrađenih kilometara nego RS i vodstvo će zasigurno držati jedan period.
da slažem se. nije bilo autopeteva iz Juge plus u CG je vrlo težak teren. slično kao kod nas prenj recimoSo What! wrote: ↑23/04/2020 20:57FBiH ima sada više izgrađenih kilometara nego RS i vodstvo će zasigurno držati jedan period.
Ali isto tako obe države su iz SFRJ naslijedile 0 km izgrađenih autoputeva, i od svih bivših jugoslovenskih republika imaju najteži reljef.
Doduše, pitanje je ko ima teži reljef Slovenija ili BiH, ali Crna Gora ima ubjedljivo najteži reljef.