Ja grijem kucu sa inverterom (Daikin). Kuca je 120 kvadrata i potrosim oko 4.500kwh godisnje energije na grijanje. Desi se da inverter ne moze osvojiti kad je bas hladno napolju par dana ali to mora biti bas hladno. Prosle godine je bilo -10 do -15 deset dana zaredom i tek deseti dan sam morao ukljuciti i elektricne radijatore jer je temp pala na 19 stepeni. Inace je uvijek 21-22. Inverter radi na principu 1:3 do 1:5 gdje investiras jedan kwh struje a dobijes 3-5 kwh toplotne energije. Razlog te efikasnosti lezi u tome sto inverter koristi vanjsku temperaturu zraka. Ona jeste niza od unutrasnje ali i dalje postoji energija u tom zraku.
Prosjecno domacinstvo potrosi 15.000 kwh toplotne energije za grijanje kuce i kad to podijelis sa mojih 4,5 MWH dobijes omjer 1:3,3 sto je u granicama ocekivanog za inverter. Da bi dobio 15.000 kwh toplotne energije kroz drva, moras imati 10m3 tvrdog drveta i pravo dobar kamin/sporet koji cuva energiju i ne posalje sve u dimljak. Najbolji medju najboljim sporetima moze zadrzati 80% toplotne energije iz drveta. Ali ti kostaju i vecina ljudi nema te kamine nego neke slabije. To automatski znaci da ti treba mnogo vise drva za namiris tih 15Mwh za grijnu sezonu.
Ja sam racunao da mi je isplativije koristiti inverter sve dok je struja jeftinija od 1KM po kwh (ovo vazi za Svedsku jer sam racunao po svedskim cijenama za drva cca 280KM po m3). Manje ce me kostati grijanje kuce nego da lozim. Struja je trenutno oko 0,5KM a u doba najgore krize sa ruskim gasom isla je do 0,75KM po kwh, tako da do sada jos uvijek nije presla granicu da je isplativije loziti a kucu grijem vec drugi mjesec. Vidjecemo kako ce biti u naredna 3-4 mjeseca. Nadat se da zima nece biti zestoka i da ce vjetar dosta duvati te da ce biti kisovito. To automatski znaci jeftinija struja i tu je inverter isplativiji.
Za one koje vole racunati da napisem par cinjenica koje su bitne za jednacinu pa svako moze preracunati za sebe i svoju situaciju. Naravno da ce osobi koja ima svoju vlastitu sumu biti najjeftinije loziti drva ali mi koji nemamo i koji moramo kupiti racunamo izmedju troska struje i troska drva /cumura / peleta
1kg drveta je cca 4kwh energije (drvo se obicno mjeri u m3 ali ta mjerna jedinica je nestabilna jer nije svako drvo jednako i m3 jelke ne daje isto energije kao m3 bukovine ili breze). S druge strane, kg drveta uvijek ima istu kolicinu energije u sebi. Breza recimo ima 500 kg po m3 kompaktnog drveta tj punog drveta. Medjutim, nikada neces naci kocku breze od 1m3 nego uvijek dobijes isjeceno a to znaci da imas zrak izmedju koji nije koristan za lozenje
Obicno je 60% drvo a 40% prazan prostor u 1m3 isjecenog drveta. Ako dobijes klade onda je omjer jos manji. Tako da je najbolje racunati da imas 250-300kg drveta na kubik breze. Sto dalje znaci da ti kubik isjecenog brezovog drveta daje 1200 kwh toplotne energije.
Jos jedan ogranicavajuci faktor je efikasnost sporeta/kamina. Stari kamini imaju 30% efikasnost, novi 80%. Ako imas stari kamin i u njemu izlozis kubik breze, dobices 400kwh toplote u kuci i 900kwh toplote koja je izasla kroz dimljak. U novijih sporeta zadrzava se 960kwh. haj da zaokruzimo na 1000kwh toplote. Grijna sezona zahtjeva oko 15.000 sto znaci da ti treba 15 kubika brezovog drveta za citavu sezonu.
Koji su varijabilni faktori u ovoj jednacini: mozda tebi ne treba 15Mwh energije tokom zime. Mozda si u nekoj toplijoj zoni gdje treba manje energije. Meni u svedskoj treba 15mwh. Mozda ti ne koristiti brezova drva za grijanje. Ovdje kod mene mozes uglavnom to kupiti. Alternativno mozes uzeti jelovinu al ona ima jos manje energije u sebi tako da treba vise kubika. Mozda ti kupujes bukovinu a ona ima vise energije po kubiku. Racunica je ista. Nadjes koliko energije ima neko drvo po kubiku, uzmes 60% od toga kad je isjeceno i onda primjenis zadnji varijabilni faktor: sporet / kamin koji koristis. Ako je slabijeg kvaliteta onda ti treba vise drveta jer vecina toplote nestane kroz dimljak.
Ja kad sve to izracunam, ispostavi se da je struja daleko isplativija sve dok je cijena struje ispod 1KM. To cisto ekonomski gledano. Medjutim, tu ne uzimam u obzir vrijeme i trud oko lozenja. Moras nabavit drva, isjeci, sloziti, odjednom platiti (mozda neko ima i otplatu), onda svaki dan unositi dio drva i loziti. Sa inverterom, sav rad je da uzmes daljinski i povecas temperaturu sa 21 na 22 stepena ili obratno. On sve ostalo radi sam. Treba nekad usisat filtere i jednom godisnje oprati celije u njemu. Ukupni rad 2h godisnje za inverter i bog zna koliko sata zajebavanja sa drvima.
Za pelet i cumur nisam racunao jer nisu aktuelni za moju situaciju.
)....sada za ovu sezonu detaljno se očistile, dezinfekcija, punjenje...pa kontamo još i taj grijač i gumice.
