Horke wrote: ↑22/07/2024 09:16
kB27 wrote: ↑21/07/2024 11:27
Didier wrote: ↑21/07/2024 11:19
To i ja uvijek pomislim kad gledam stare slike, ali životni vijek nam govori drugačije. Od sedamdesetih se u Hrvatskoj životni vijek povećao za skoro deset godina.
Da, osim sto polovina populacije tih posljednjih desetak godina provede kao teski bolesnik sa nultim kvalitetom zivota. A nerijetko vec i od 40ih ili 50ih godina zivota imaju medicinsko stanje koje im znacajno ogranicava mogucnosti i umanjuje kvalitet zivota. Prije je bio sok kada neko umre od srcanog udara u 40im godinama. I to ne 50 godina prije, cak prije 20 godina se to nije tako cesto desavalo. Danas je to standard, ako ih nema i vise nego mnogo starijih ljudi.
Dovoljno je osvrnuti se oko sebe - koliko ljudi u 50im ili 60im godinama zivota je vec prezivjelo mozdani/srcani udar, ima koronarni bypass, zamijenjene srcane zaliske ili barem ugradjen stent, koliko ih je na terapiji za dijabetes i/ili visok pritisak, itd. Sto ljudima u sedamdesetim, a pogotvo ranije, nije bilo tako lako dostupno.
Ne bih se usudio spekulirati bez da detaljnije istrazim, ali nisam siguran da li statistike zivotnog vijeka uzimaju u obzir iseljavanje stanovnistva, prijevremenu smrt (poput ratova i slicno) i ostalo. Ako ne uzimaju, vjerujem da se veliki dio "napretka" krije upravo u tome.
Kako god, prosjecan šezdesetogodišnjak je sigurno bio drasticno vitalniji prije 50 godina nego danas. Isto vrijedi i za bilo koju zivotnu dob, izuzev, mozda, ekstremno starih ljudi kojih tada nije bilo puno. Ako zanemarimo njihov broj u apsolutnom smislu, i prosjecan osamdesetogodisnjak je tada bio vitalniji nego njegov vrsnjak danas.
Imas li neka zvanicna istrazivanja ili statistike koje potkrepljuju ove tvrdnje?
Evo prostim googlanjem:
Anegdotalno:
Moj pradeda umro u 34. godini (nepoznat uzrok smrti).
Moj deda umro u 54. Godini, od srca.
Moja mama u 40. Pocela uzimati terapiju za visok pritisak, eno ima 71, u zdravlje, bez umanjenja kvalitete zivota, svake godine putuje avionom, ima vlastiti vrt i brine o njemu (i deda je bio vrlo aktivna osoba).
Ja sam takodjer sa 40 zaduzila terapiju za visok pritisak. Imam troje maloljetne djece i pratim ih bez problema.
Broj srcanih se smanjio, jer su medicina i farmacija napredovala. I mama i ja imamo istu dijagnozu kao deda. To sto mi danas imamo vise informacija o smrti mladjih osoba je sto su informacije dostupnije, sto je prije bilo smrti nepoznatog uzroka (zanemoco i umro), sto se ljudi nisu pregledali i dijagnostika nije postojala.
Slike koje gledate su slike manekenki. Ne znam kakvi su ljudi bili oko vas, ali ja znam da su ljydi sa 40 izhledali daleko starije od danasnjih ljudi. Dragisa Popadic, prototip jugoslovenskog covjeka, je u seriji bolji zivot imao oko 40. Danas tako izgledaju ljudi sa 60+.
Nemam istrazivanja ili statistike, niti smatram da ih za ovako kompleksnu materiju jednostavno (ili uopce moguce) uraditi metodama kojim se uobicajelno rade statisticke analize ili istrazivanja. Samo neki od jednostavnih primjera zasto:
- svako istrazivanje/analiza koje ukljucuje dob ljudi su u startu iskrivljeno, zbog cinjenice da se danas u vecini slucajeva rodjenje covjeka evidentira unutar mjesec dana; dok, sto se dalje u proslost ide, taj podatak je za nase pretke sve manje pouzdan (roditelji su nam mooozda ispravno upisani, ako su zivjeli u gradu ili iole blizu gradu; dede/nane i dalje vec u prosjeku sa 2-3-4 godine zakasnjenja)
- spomenute su kardiovaskularne bolesti - definicija kardiovaskularnih bolesti u 20, 30, 50, ili 100 godina toliko se izmijenila da je potpuno nerelevantno govoriti poredjenju statistike kardiovaskularnih bolesti prije 70 godina (dokumentovanoj na bazi tada vazecih definicija i dijagnoza) i statistike "istih" bolesti danas; sve to je prilicno novo, svakodnevno se otkrivaju nove stvari, postojece redefiniraju, ono sto se nekada smatralo da pripada jednoj grupaciji bolesti danas pripada drugoj, ili su razovojem medicine manje specificne bolesti dalje diferencirane i karakterizirane kao druge, nerijetko potpuno nove bolesti
Anegdotalni primjeri koje navodis su prilicno slicni i onim u mojoj porodici. Ukratko, od trenutno zivih, niko preko 45-50 godina nema da je zdrav, preciznije da nema terapiju koju ce uzimati do kraja zivota. Moj prethodni post je vise bio u smjeru da su ljudi bili zdraviji, a danas ih savremena medicina cini zdravijim.
Postoji realna sansa da je tvoj pradeda imao bolest koju bi moderna medicina drzala pod kontrolom jos 34 godine. Postoji realna sansa da bi tvoj deda zivio jos 20 da mu je ugradjen koronarni bypass i da je nastavio piti adekvatnu terapiju. Postoji realna sansa da bi tvoja mama, gluho bilo, zivjela do 44. da je zivjela u doba kada je zivio tvoj pradjed, odnosno da hipertenziju ne drzi pod kontrolom lijekovima. Slicno i za tebe, ali hvala Bogu i hvala napretku medicine pa nije tako.
Skoro isto u mojoj porodici, a evo ne mogu se sjetiti nikoga starijeg od 45 godina da nema dijagnozu i terapiju koja mu ostaje do kraja zivota. To su, u najboljem slucaju, tihe ubice - ako ne budu uzimali terapiju (ili, kao u slucaju nasih predaka, koji uglavnom niti su imali dijagnozu niti su imali terapiju) steta ce doci na naplatu za 5-10 godina i dovidjenja. I nije zgoreg napomenuti da su medju njima slucajevi kojim je medicina i moderna dijagnostika najprije spasila zivot, a onda terapijom i produzila: mozdani udar, srcani udar i koronarni bypass, srcani udar i ugradnja stenta, hipertenzija i adekvatna terapija, dijabetes i adekvatna terapija, i slicno.
Progresija medicine, dijagnostike i farmacije uspjesno prati, u nekim stvarima i "prestize" (dok je u nekim drugim dostigla plato i pocinje da kaska) to koliko smo iz decenije u deceniju mi kao ljudi manje zdravi. Govorim o zdravlju "dok ne zatreba doktor", kasnije vise nisi zdrav kao zdrav covjek vec si "zdrav" kao sinergija covjeka i dostupnih medicinskih sredstava.
Za mene osoba koja se ne moze popeti 3 sprata pjeske, ili se popne sa dusom u nosu, nije zdrava. Kao ni osoba koja ne moze potrcati 2 kilometra. Kao ni osoba koja ima 40kg viska. Kao ni osoba koja ima 40kg misica viska. Ali ovo je nerelevantno za prethodnu diskusiju.
Većina djecu u vrtić da može bi autom uvezla, stane po lijepom vremenu na trotoar ispred ulaza, ne dao Bog dragi napraviti 20 koraka sa parkinga pored... 
