hAZNADAR wrote:Connaisseur Karlin wrote:
haZNADAR, ti imas problem sa poznavanjem srednjovijekoven povijesti stanovnistva, tj. Da li si ti siguran da su se stanovnici izjasnjavali u Pomorju iskljucivvo kao Bosnjani ili su immali svoj regionalni idenitet
Ja sam razumjela da su dobri Bosnjani psotojali i prije kraljevine Bosne i Kotomanica
Dobri Bosnajni su iskljcivo osobe , vlastelini , koji su bili odani svojim banovima, knezovima , to je bila bosanska aristokracja. Drugo, nis svi stanovnici tadasnje kraljevine bili Bosnjani, kao sto se danas radi demografija i popis stanovnistva, vidis da je bilo osoba iz Pomorja, ili zelsi rci da su se svi iz Pomorja osjecali Bosnjanima!?
Ktromanice je svoje kraljevtsvo prenjeo iz Sribije u Bosnu, tipicna pojava tadasnjih kraljvenia, banovina srednjovijekoven povijesti.
Danas ese kaze da je Kotrromanica bosasnki kralj jer je bosanska banovina postala kraljevina , ali Kotormanic nije bio Bosanac kao sto si ti danas.
Zato kazem da je Kotomanic bio odnosno postao prihvacen bosnjnima kao aristokrat Bosnjanin ,a bio je naravno bosnaksi kralj ,ali nije bio etnicki Bosanac.
Bosnjani samo aristokrate je stara oficana srpska mitomanska fora koju ni sami mitomani vise ne koriste.
Evo kako drugi gledaju opcenito na stanovnike Bosne - znaci narod.
-Dominikanac Matija iz Zagreba pise 1327 god. o inkvizitorskoj sluzbi u Slavoniji i da bi se trebao podici krizarski rat protiv Bosnjana i Sklavena u Ugarskoj i Bosni.
-1334 papa Ivan XXII pise kako mu je stalo da vuci vise ne razdiru ovce u stadu Gospodnjem i zeli iskorijeniti hereticku zlocu te nalaze provincialu dominikanaca u Ugarskoj, da posalje svu svoju bracu protiv svih onih Transilvanaca, Bosnjana i Slavena koji su heretici.
- papa Inocentije VI salje 30.03.1356 skoro identican sadrzaj mletackom duzdu Ivanu Gradoniku i naravno opet Bosnjani i Sklaveni odvojeno.
- 1347 biskup Pelegrin pise da franjevci mogu djeliti sakramente po Bosni iako su Bosnjani izopceni.
- U biljeskama sa Bazelovskog koncila 1432 god. termopilski biskup Nikola pise:
"Bosnjani, koi su zarazeni manihejskom zabludom mogu se vratiti u krilo katolicke crkve."
A evo i par zapisa trgovaca:
- I zato... dajemo na vidjenje vsakomu chlovjeku komu se podoba i pred koga lice ov list nash otvoren dojde, a ili bi pred gopsodina cara turskoga, a ili pred gospodina kralja ugarskoga, a ili pred gospodina krlaj Tvrtka bosanskoga, ILI INOGA BOSNJANINA, A ILI GOSPODINA SRBSKOGA A ILI LATININA, a ili ine vrste chlovjeka:
Uchinih dobri i pochteni mir i pravo, milostivo i ljubovno bractvo i srdchane prijateljstvo s knezom i vlasteli i sa vsom opchinom grada Dubrovnika, onakoj na vse - kakoto je bilo medju nami i prvo rati... takoj da je i sada, i bolje, u vijeki vjekoma, amin
- Petar, istije Ohmuchevicha, po starini Boshnjanin, a radi nepovoljnog razumirja i pogube bosanske, prishashchah njegovijeh starijeh - sad je Dubrovchanin, koji za milost njegove stare gospode slozhi i postavi ovo rodoslovlje, za slavu bosansku i svakoga vridnoga Bosnjanina, dokole Bog dopusti i njegova sveta volja izvrshi
Pisano lita Hristova na 1482.
A evo i jedne kraljeve gdje se jasno moze vidjeti da ima Bosnjana i izvan Bosne i gdje se upotrebljava i bosanski prefiks:
Tvrtko Tvrtkovic
(24. juna 1405)
Uchinih s gospodinom hercegom i po svitu s vlasteli bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome:
Tko godi je Boshnjanin ali Kraljstva bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovchaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a mozhe Dubrovhcanin tozi istinom pokazati - da se ima Dubrovchaninu vratiti i platiti.
I vsakoje ubistvo chlovichje, krviprolitje, koji su u ovuj i nepravednu rat uchinjena, i vsakoje rane i ubijenja i zle richi i hotinja zla, koja su bila meju bosanscimi ljudmi i dubrovchcimi, oboji obljubismo... i jednosrdno prostismo i blagoslovismo
Izvori - tumacenje starih bosanskih spisa - Gregor Cremosnik, historija Nade Klaic gdje takodjer tumaci povelje, arhiva bosanske kancelarije u Dubrovniku, Truhelka, Jalimam, Antologija starih zapisa Mak Dizdara,..
Po starom forumaskom bosanskom obicaju ovo ce biti jos jedno argumentovano dokazivanje na vase nebuloze - gdje ce te samo nastaviti istu pricu i poslije reci da druga strana samo nagadja. Nema dokaza dovoljno dobrih za vas - stvar je mentalna a cenmen socioloski.
Ja sma pisala da nisu Bosnjani jedina grupa naroda u bosanskom kraljevstvu, a u poveljama se vecina oslovljavava osbama koje su predan kralju , a koje su polsovnoi polisticki suradjivale sa kraljem, a to jeste bila tadasnja aristokacija ( ban, knez, vlastla). Rijec dobri se stavljala i isperd imen osobe, a podrazumejva osobu koja se pokorava kralju. Narodi, nardone grupe u bosasnkoj kraljevini su bile visebrojne, nije postoajo iskljucvo jedna narod. Drugo, Bosnjaci nikad ne pisu o starijj povijesti bosne, kao da bosasnke banovina nema znacajnu ulogu u povijesti Bosne! Bosnjani kako grupa naorda se spominju i u bosanskim zemljama prije formiranja bosanske kraljevine!
Nada Klaic je odlicno napisala kritiku o periodu prije dolaska Tvrtka , ona pise o tadasnjim vladarima Bosanskih Zemalja (nozina) od 12 soljeca.
Ban Boric je bio prvi samostalni bosanski vladar, ali tebi je vazniji Kotromanic Volm povijest i bilo bi dobro nekad , ako je moguece da li je tocna povezanost jednog od njegovh poklonjenih posejda Templarima.
Jod jedna primjer, Trvtko je bio krallj serblju i bosnakse zemlllje, a umor je i koa kralj hrvatsek i dalamcije .
Isprva je Tvrtko bio bosanski ban, a 1377. godine okrunio se za kralja.
Prvi bosanski kralj Tvrtko I., pripadnik dinastije Kotromanića, umro je 10. ožujka 1391. godine. Po svojoj majci – Jeleni Šubić – bio je kralj Tvrtko praunuk znamenitog hrvatskog bana Pavla Šubića. Po jednoj liniji potjecao je Tvrtko i od srpske dinastije Nemanjića, a bio je čak i potomak hrvatskog i ugarskog kralja Bele IV. iz dinastije Arpadovića. Dakle, podrijetlo prvog bosanskog kralja bilo je vrlo kompleksno.
Tvrtko I. rodio se oko 1338. godine, a već sa samo 15 godina postao je bosanski ban. Nakon što je smirio pobunu domaćeg plemstva te uredio odnose s hrvatsko-ugarskim kraljem Ludovikom I., Tvrtko se 1377. godine okrunio za kralja. Tijekom vladavine uvelike je proširio teritorij svoje države, tako da je ona obuhvatila i mnoge krajeve koji danas pripadaju Republici Hrvatskoj (primjerice, gradove Split, Trogir i Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu). Nazivao se kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja itd.
Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne.
izvor: povijest.hr
Nitko nenegira postojanja Bosanjana prije peridota Trvtka, ako i poslije Trvtka, ali oni nisu jedina grupa naroda/stanvnika bsoasnake kraljevine!
upozoricu te da karam grubo i bez predigre a pogled moze biti moleciv