Feedback

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderators: _BataZiv_0809, anex

Post Reply
User avatar
King_Jeremy
Posts: 126
Joined: 12/12/2009 21:16

#151 Re: Historijske zanimljivosti

Post by King_Jeremy »

Zah wrote:Ovaj tekst Dr.Ive Banca je izuzetno dobaro napisan, jer demantuje sve propagandne price koje smo mogli slusati i citati pred pocetak rata i u toku samog rata.Jako se dobro vidi, ko je i kako opljackan a ko je bio na dobitku.Svi oni koji tvrde da je Nacertanije zaboravljena knjiga, sa zaboravljenim idejajama napisanim u njoj, jako se puno varaju.Politika zacrtana u Nacertaniju provodi se od dana njegova objaljivanja, pa sve do ovog momenta kad pisem ovaj komentar.Dovoljno je da procitatate o ciemu raspravlja Skupstina RS, sta govore politicari RS, kako se opstruira rad u Skupstini BiH i da ne nabrajam dalje.Garasanin je davno umro,Milosevic takodje ali nisu umrli zaljubljenici u te ideje:Seselj,Nikolic,Draskovic,Cosic, Kardzic, Dodik, Radojcic, Bosic, Ivanic i da ne nabrajam dalje.Ideje Nacertanije prisutne su u glavi gotovo svakog Srbina u BiH a i Srbiji.Da nije tako ne bi bilo onakvivih i onolikih brutalnih zlocina pa i genocida.
Ma daj covece, ne lupaj. Nema to veze sa danasnjicom, potpuno drugo vreme, potpuno druge okolnosti. Kakve veze moze imati skupstina RS sa nacertanijem, Seselj i kompanija su imali sopstvene planove, Draskovic je danas jedan od najvecih "evropejaca", Cosic je imao uticaja na te stvari koliko i ja na americku ekonomiju... To je drugo vreme koje nema veze sa danasnjim.

A da, i ovo sa zlocinima nad makedoncima je isto smesno, tako da to ne bih ni komentarisao.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#152 Re: Historijske zanimljivosti

Post by Zah »

Tebi je sve smesno i svako lupa kad pomene srpske zlocine.Nije moguce tek tako preci preko zlocina svake vrste pa i genocida.Ti bi opet da zlocini nad Bosnjacima budu tabu teme. Politicari iz RS su se vec potrudili da djelimicno bude tako, pa djeca danas ne uce ko je sa brda granatirao Sarajevo.Istina uce da je Sarajevo granatirano ali ne znam, da li su pocela uciti, ko je to granatirao Sarajevo sa okolnih brda.Da li ti citas novine? Ideje iznesene u Nacertaniju ne realiziraju se samo u ratu etnickim ciscenjem i zlocinima svake vrste sve do genocida, nego i politickim djelovanjem u miru, sto danas provodi Skupstina RS i njen najujgledniji politiucar nekad Vlah a sad Srbin.

Da ti ispricfam jednu pricu iz Banja Luke. Sigurno znas, da su se kuce i stanovi oduzimali Bosnjacima i davali Srbima.Kad su pootimali od Bosnjaka sve sto se moglo pootiomati, onda su krenuli i na stare Srbe kako su ih oni znali "komunjare". Tako dodju oni u stan bivseg predjednika Opstine Banja Luka. Lijepo covjeku objasne da on kao komunjara mora da napusti svoj trosoban stan, jer u njemu zivi sam, zena umrla, djeca otisla, pozenila itd,itd.Medjutiom, starac se odvazi, pa im nesto objasni, sto oni nisu znali.

Da li vi znate nova gospodo, da sam ja svojom politikom kao komunjara kako vi kazete, izmijenio nacionalnu struktureu Banja Luke.Da li vi znate nova gospodo, da sam vam ja doveo najpoznatije cetnike sa Manjace, dao im placeve posebno na Paprikovcu, platio im njihova imanja na Manjaci u onoj vukojebini, da mogu napraviti sebi lijepe kuce u Banja Luci, a Manjacu pretvorio u Vojni poligon JNA, jer to je bio jedini nacin, da bivsi cetnici naplate svoju zemlju, dodju u Banja Luku, naprave kuce i da se tako u dobroj mjeri promijeni nacionalna struktura Banja luke.

Ovo sam ti ispricao po sjecanju ali kako vidis ideje Nacertanija su provodjene i od kumunjara.Da ti ne pominjem ravnjanje muslimanskih mezarlja i njihivo pretvaranje u parkove, sa spomenicima ili bistama ovog ili onog srpskog knizevnika.Dakle, nije bitno da li su na vlasti:komunisti, cocijalisti, socijaldemokrati, radikali itd, ideje Nacertanija Srbi uvijek provode.U ratu kamom, metkom a u miru politikom.
User avatar
KadSeMrtviProbudimo
Posts: 533
Joined: 09/09/2009 15:54
Location: mešihat nevjerne zajednice

#153 Re: Historijske zanimljivosti

Post by KadSeMrtviProbudimo »

Zah wrote:...Svi oni koji tvrde da je Nacertanije zaboravljena knjiga, sa zaboravljenim idejama napisanim u njoj, jako se puno varaju.Politika zacrtana u Nacertaniju provodi se od dana njegova objaljivanja, pa sve do ovog momenta kad pisem ovaj komentar...
King_Jeremy wrote: Ma daj covece, ne lupaj. Nema to veze sa danasnjicom, potpuno drugo vreme, potpuno druge okolnosti. Kakve veze moze imati skupstina RS sa nacertanijem, Seselj i kompanija su imali sopstvene planove, Draskovic je danas jedan od najvecih "evropejaca", Cosic je imao uticaja na te stvari koliko i ja na americku ekonomiju... To je drugo vreme koje nema veze sa danasnjim.
ИЛИЈА ГАРАШАНИН

НАЧЕРТАНИЈЕ


* * *
О политики Србије у смотренију Босне, Ерцеговине, Црне Горе и Сјеверне Албаније

Кад ми површину и географско положење ови земаља, ратни дух њихови житеља, и оно мненије и начин мишљења њихов у ближе расмотреније узмемо, ми ћемо лако на ту мисао доћи да је ово она част турског царства, на коју Србија највећи уплив имати може. Стално опредјељење и уређење овога уплива чини нам се да је за сад (1844) главни задатак србске политике у Турској.

1. Кад два суседна народа меду собом ужи и тешњи сојуз закључити желе то се пре свега граница колико је боље могуће отворити мора, да би се непрестано саобраћање што је више можно олакшало и живим учинило Но Србија се од ових својих сународника у Турској као неким кинеским зидом оделила, и саобраштенија је на толико само мало места дозволила, да има кућа у већим варошима, које више врата имају за улазак и излазак не жели књажевство србско. Зато нека страже на границама истина не умале, но да се места састанака, изласка и уласка на српској граници умножи спрама Босне. А зашто не и Бугарске?
Уведени састав одјељења могао је у своје време полезан бити; но ту систему и сад још задржати значило би толико колико Србију усамљивати и затварати, а то је њеној будућности и њеном напретку са свим противно.

2. Треба на то ићи да се два народа, источно православни и римокатолически међу собом у својој народној политики разумеду и сложе, јер само тако може се са добрим успјехом ова политика следовати.
Србије је дужност да главне основе ове политике оба двема частима народа ондашњих предложи, јер она у овом дјелу може са важношћу поступати, које она по праву дипломатически признати и по многогодишњем искуству чинити је дужна. Једна од главних основа назначава се: начело пуне вјерозаконске слободе. Ово начело мораће свима христијанима, а ко зна да повремену и неким мухамеданцима допасти се и задовољиће их. Но као најглавнији и основни закон државни мора се представити и утврдити у томе, да књажевско достојинство мора бити наследствено. Без овога начела, које сачињава јединство у највишем државном достојинству не може се сталан и постојани државни сојуз меду Србијом и осталим сусједима Србима ни помислити.
Ако Бошњаци не би ово примили, то би отуда као сигурно следовало раскомадање Срба на провинцијална мала књажевства под особитим владајућим фамилијама које би се непремјено туђем и страном упливу предале; јер би оне међу собом саревновале и једна другој завидиле. Ове фамилије никад се не би дале више до тога довести да интерес своје користи каквој другој фамилији на жертву принесу, па баш ни онда кад би од таквог пожртвовања напредак свију ови народа зависио.
Из ових основоположенија следује, да, ако би се пре овог општег соједињења Србства што особито у Босни преображавати почело, да се то преображење тако чини како би оно само служило као приуготовленије за оно опште соједињење свију Срба и провинција уједно, којим јединим начином може се рачунати на постижење оне велике цјели и оног интереса који је свима овим Србима једнак. - Јер овде Србију само зато напред стављам што она једина може ту ствар приуготовљавати и дужна је непрестано неговати до времена које ће донети извршење овог плана и које време да би сазрело Србија ће на томе радити. -
Ко год дакле овом народу добра жели он не сме Бошњацима наследствено књажевско достојинство препоручивати. У таком случају нека би се меду тим избирали најважнији људи из целог народа и то не за цели живот, но на извјестно време, који би као неки совјет образовали. Са оваквом макар провинцијалном и одељеном властју, остао би отворен пут за напредак; лако би се онда Србија у своје време са Босном тјешње сојузити и скопчати могла, јер онда остаће овај сојуз могућан и вјеројатан.
Треће основно начело ове политике јест: јединство народности, којег дипломатически заступник треба да је правленије књажевства Србије. К овоме треба дакле учинити да се Бошњаци и остали Славени обрате и код овог треба заштиту и сваку помоћ да наду кад год се о том радило буде овог начела вредност показати. Србија у овом смотренију мора ће о том увјерити да је она природна покровитељица свију турски Славена и да ћеду само онда кад она дужност ову на себе узме, остали Славени њој право то уступити да она у имену њиховом нешто каже и чини. Ако би Србија својим сосједима тај несрећни и зли примјер давала да она само на себе мисли, а за невољу и напредак остали не би марила, него би то равнодушно сматрала, то би онда јамачно и ови само њеном примјеру следовали, не би је слушали, и тако би уместо слоге и јединства наступило неповјереније, завист и несрећа.

3. Уједно нужно је и то, да се не само сви основни закони, устав и сва устројенија главна књажевства Србије у Босну и Херцеговину меду народом распрострањавају, него још и то да се за времена неколико младих Бошњака у српску службу државну прима да би се ови практично у политическој и финанцијалној струци правленија, у правосудију и јавном наставленију обучавали и за такове чиновнике приправљали који би оно што су у Србији научили после у свом отечеству у дјело привести могли. Овде је нарочито нужно то примјетити: да ове младе људе поред осталих треба особито надзиравати и васпитавати тако да њиховим радом са свим овлада она спасителна идеја општег соједињења и великог напредка. Ова дужност не може се довољно препоручити.

4. Да би се народ католическог исповеданија од Аустрије и њеног уплива одвраћали и Србији већма приљубили нужно је на то особито вниманије обраћати. Ово би се најбоље постићи могло посредством фратера овдашњих, између којих најглавније требало би за идеју соједињења Босне са Србијом задобити. У овој цељи нужно би било наредити да се по гди која књига молитвена и песме духовне у београдској типографији штампају; после тога и молитвене књиге за православне Христијане, збирку народних песама која би на једној страни са латинским а на другој са кирилским писменима штампана била; осим тога могла би се као трећи степен штампати кратка и обшта народна историја Босне у којој не би се смела изоставити слава и имена неких мухамеданској вери прешавши Бошњака. По себи се предпоставља да би ова историја морала бити списана у духу славенске народности и са свим у духу народног јединства Срба и Бошњака. Чрез штампања ових и овим подобних патриотических дјела, као и чрез остала нужна дјејствија, која би требало разумно опредјелити и набљудавати ослободила би се Босна од уплива аустриског и обратила би се ова земља више к Србији. На овај начин би уједно Далмација и Хрватска добиле у руке дјела, којих штампање је у Аустрији немогуће, и тим би следовало тешње скопчање ових земаља са Србијом и Босном. На ово дјело треба особито вниманије обратити и историју о којој је горе реч дати написати чрез човека врло способног и дубоко проницавајућег.

5. Цјела спољашна трговина Србије налази се у рукама Аустрије (Ово је једно зло против ког тачнија определенија остављам људима из финансије да разчлене, а ја ћу само нешто о том навести колико то мора у овај план ући те да његову важност допуни). Преко Земуна са страним државама у непосредствени трговачки сојуз ступити, остаће свагдар ствар врло мучна. Због тога се Србија побринути мора за нов трговачки пут, који би Србију на море довео и за њу тамо пристаниште створио. Овакав пут само је онај за сад могућан који преко Скадра у Дулцињ води. Овде би нашао српски трговац са својим природним производима у далматинским природним бродарима и трговцима своје једноплеменике а при том врло веште и способне људе који би их при куповању страних јеспапа добро и поштено послужили и на руци били. Онде би дакле нужно било србску трговачку агенцију подићи и под одбрану и заштиту ове продају српских производа и купњу француских и енглеских еспапа ставити.
При овом послу правитељство би морало први корак у томе учинити с тим да изради и наименује једног трговачког агента у Дулцињу, који ће оданде србском трговцу као простом показати куд треба да иде. Овај агент ступивши у саопштенија с нашим земаљским трговцима, имао би здраво простудирати начин како би се онамо с ползом наша трговина обратити имала и кад се правитељство осигура о ползама овим онда може чрез новина дати објављивање ползе, које би с те стране долазиле нашој трговини, а то би значило упућивати наше трговце овом пробитачном месту. Ако би само неким трговцима испало за руком те би тамо добро и пробитачно послове свршили, то би други брзо њиховом примјеру следовао и мало по мало отворио би се тај пут трговине без да би правитељство непрестано о том бринуло; јер трговци би сами себи после пут отворили, а правитељствени агент пазио би само да наши трговци не трпе тамо никаква угњетанија. - Из овог наређења би следовало да би цјена производа србских на Југу изношених подизала се на Северу, а цена еспапа доносећих се у Србију са Севера падала би конкуренцијом уносећих се еспапа са Југа. Једним словом укратко речено Србин би овим начином скупље продавао а јевтиније куповао.
У политическом обзиру имало би ово средство не мању важност, јербо ће се нов агент србски налазити меду житељством србским и ова прилика принела би јаче уплив Србије на сјеверне Арбанезе и на Црну Гору, а ово су управо они народи који имаду кључеве од врата Босне и Херцеговине и од самога мора Адријатическог. Постављање ове агенције србске и утемељење њено онамо ми смо уверени као политически поступак Србије сматран би био од необичне важности меду оним народима и тешњи сојуз ови житеља са Србијом постигао би се врло лако.
Француска и Енглеска не само што се не би томе противиле, него би то још потпомагале, а Порта такође не би противна била, јер с тиме би њено једно пристаниште на ново процветало.

6. На источног вероисповеданија Бошњаке већи уплив имати неће бити за Србију тежак задатак Више предострожности и вниманија на против тога изискује то, да се католички Бошњаци задобиједу. На челу ових стоје фрањевачки фратри.
Поред горе споменутог штампања књига не би ли добро и совјетно било да се један од ових босанских фратера при београдском лицеуму као професор латинског језика и још какве науке постави. Овај професор морао би служити као посредственик између Србије и католика у Босни, јер с тим би ми први поверителан корак учинили и с тим дали би на доказатељство толеранције. Зар не би могао овај исти фратер установити овде једну католическу капелу за овде живеће католике, с чиме би се избегло подизање једне капеле под упливом аустриским које ће раније или доцније следовати морати. Ову капелу могли би ставити под покровитељство овде станујућег конзула француског. Ово би дало повода и прилику француском правитељству да се у тој ствари живо заузме и с тим би се Србија ослободила опасности од једне католическе цркве, која би под упливом Аустрије у Београду била.

7. Карађорђе је био војени предводитељ од природе богато обдарен и врло искусан; он није могао предвидети ону превелику војну важност коју Црна Гора за Србију има и коју ће свагдар имати кад год се о томе стане радити да се Босна и Херцеговина од Турске одјеле и Србији присаједине. Поход овог војводе на Сјеницу и Нови Пазар још сви Срби добро памте и није потребно да ми следујући предлог новим доводима подкрепљујемо. Нека Србија и у Црној Гори примиер Русије следује и нека даде владики правилну свакогодишњу подпору у новцу. - Србија ће на овај начин за малу цјену имати пријатељство земље, која најмање 10.000 брдних војника поставити може.
Овде морамо још то приметити, да одлагање ове подпоре на последње магновење неће имати пожелани успјех и следство; будући да ће Русија праведно моћи на своју млогогодишњу и сталну подпору позивати се, а српски нови предлог моћи ће као само из нужде учињени оцрнити и у подозреније довести; и Црногорци би онда рекли: Срби нису нама помагали кад смо у нужди били, што је доказатељство да нам нису пријатељи, него нас само за сад употребити желе.


King_Jeremy wrote: A da, i ovo sa zlocinima nad makedoncima je isto smesno, tako da to ne bih ni komentarisao.
Ima i za Makedoniju...
User avatar
bokakotorska
Posts: 1688
Joined: 23/10/2009 20:17
Location: Smederevski Sandzak

#154 Re: Historijske zanimljivosti

Post by bokakotorska »

Ovo je bolja opcija da best seller citamo zajedno, a ne samo misljenja bilo kakvih kriticara o njemu ?

Istorijska ravan razmatranja 1840.

a) Zamerka
b) Sa kog stanovista je sporna ?

Ako je to ideja mislim da je prilika super da razumemo famoznog Garasanina zajedno i razotkrijemo sve tabue koje uocimo.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#155 Re: Historijske zanimljivosti

Post by Zah »

U Nacertaniju su iznesena osnovna nacela srpske politike, koja su kasnije razradjivana od tada uglednih Srba, pa sve do danas kako je to radila a i dans radi SANU.Kada se politika skololovanih Bosnjka u Srbiji i pridobijanja franjaveca u Bosni nije uspjelo, razradjivaci Garasanovih ideja su onda preporucivali da se postupa ovako. Navodim primjer prema Albancima jer je on najkaraksteristicniji .

Akademok Dr.VASA CUBRILOVIC

Vasa Cubrilovic napisao je memorandum za Stojadinovicevu vladu kome predlaze putove u rjesavanju albanskog problema. Rodjen je u Bosanskom Grahovu i bio je jedan od najmladjih sudionika u atentatu na Franju Ferdinanda u Sarajevu. Bio je povjesnicar i clan Srpske akademije nauka. U svom memorandumu za posrbljavanje Kosova kritizira kolonizaciju toga prostora poslije Prvog svjetskog rata kada su naseljavani pripadnici bivse srpske vojske kako bi se iseljavalo albansko pucanstvo. Stoga u svojemu memorandumu, upucenom 7. ozujka 1937. godine, vladi Milana Stojadinovica, predlaze metode fizickog izgona albanskog pucanstva koje s Kosova u Albaniju. To je zapravo jedno planirano i dobro razradjeno etnicko ciscenje.

Pogledajmo kako je to zamislio Vasa Cubrilovic:

"Problem Arnauta u nasem nacionalnom i drzavnom zivotu nije postao juce. On je igrao veliku ulogu u nasem srednjevekovnom zivotu, ali od sudbonosne vaznosti postao je od konca 17 veka, kada se srpske mase iseljavaju prema severu iz nekadasnjih starih ratnih zemalja, a na njihova mesta dolaze albanski brdjani. Oni se postepeno spustaju sa svojih planina u plodne kotline Metohije i Kosova i nadiruci prema severu sire se u pravcu Zapadne i Juzne Morave; preko Sar planine spustaju se prema Pologu, a odatle prema Vardaru. Do 19 veka stvorio se na taj nacin albanski trougao, klin, koji se, oslanjajuci se na osnovicu Dobar-Rogozna na svoje etnicko zaledje duboko zabio u nase zemlje, dopro do Nisa i razdvojio nase stare raske zemlje od Makedonije i doline Vardara...

Ovaj albanski klin pocela je Srbija kresati jos u prvom ustanku, isterujuci najsevernija naselja albanska jos od Jagodine."

"Ostali deo albanskog trougla imala je duznost da razbije nasa danasnja drzava od 1918. godine na ovamo. Ona to nije uradila. Ima vise razloga za to, a mi cemo ovde navesti samo nekoje vaznije:

1) Osnovna pogreska nasih odgovornih cinilaca iz toga doba bila je ta, sto su na nemirnom i krvavom Balkanu hteli da, zaboravljajuci gde su, primene zapadne metode pri resavanju velikih etnickih problema. Turska je donela na Balkan obicaj, uzet iz Serijata, da se dobijanjem bitke, i osvajanjem jedne zemlje dobija pravo nad zivotom i imanjem osvojenih podanika. Od njih su i hriscani Balkana naucili da se dobija i gubi na macu ne samo vlast i gospostvo, nego i kuca i imanje. Ovo shvatanje o privatnopravnim odnosima na Balkanu, moglo se samo donekle ublaziti zakonima, uredbama i medjunarodnim ugovorima stvaranim pod pritiskom Evrope, ali i ono je ipak sve do danas bilo glavna poluga i Turske i balkanskih drzava sve do nasih dana. Ne moramo ici u daleku proslost. Pomenucemo samo slucaje iz skorih dana: iseljavanje Grka iz Male Azije u Grcku, i Turaka iz Grcke u Malu Aziju; najnovije iseljavanje Turaka iz Bugarske i Rumunije u Tursku. Dok su sve balkanske drzave, od 1912 godine na ovamo ili resile ili su na putu da rese pitanje nacionalnih manjina njihovim iseljavanjem, mi smo se zadrzali na spornim i pipavim metodama postepene kolonizacije. Njeni su rezultati bili negativni... Kad se ima u vidu sirovost, jako razmnozavanje Arnauta i sve tezi uslovi za kolonizaciju po starim metodama, ovaj ce nesrazmer, tokom vremena, postajati sve veci, i naposletku dovesti u pitanje i ono malo uspeha kolonizacionog sto smo ga postigli od 1918 godine do danas."

"4) Besumnje da je najglavniji uzrok neuspeha nase kolonizacije u tim predelima bio sto su najbolje zemlje ostale u rukama Arnauta. Jedini moguci nacin naseljavanja naseg elementa u masama u te predele bio je oduzimanje zemalja Arnautima. Posle rata to se lako moglo proterivanjem jednog dela Albanaca u Albaniju za vreme pobuna i kecacke akcije, neozakonjivanjem njihovih uzurpacija i otkupljivanjem begluka. Ponovo moramo da se vratimo ovde na strahovitu pogresku naseg posleratnog pravnog shvatanja o zemljisnom posedu. Mesto da smo iskoristili shvatanje i samih Arnauta o njihovim uzurpacijama zemljista, retko ko je od njih imao i tursku tapiju, i to samo na kupljena imanja - mi smo, na nasu veliku nacionalnu i drzavnu stetu ne samo ozakonjavali sve te uzurpacije nego, sto je jos gore, privikavali Arnaute na zapadnoevropske pojmove o privatnom posedu. Oni ga, pre toga vremena, nisu ni imali. Tako smo im mi sami dali u ruke oruzje kojim ce se braniti, drzati najbolje zemlje, i onemogucavati nacionalizaciju za nas jednog od najvaznijih predela."

"Onaj albanski blok oko Sare planine od ogromnog je znacaja i nacionalno-drzavnog i strategiskog za nasu drzavu. Vec smo pomenuli nacin njegovog postanka i njegovu vaznost za cvrsto vezivanje predela oko doline Vardara sa nasim starim zemljama. Najveca snaga srpske ekspanzije od pocetka stvaranja prve srpske drzave pa na ovamo, jos od 9 veka, lezala je uvek u kontinuitetu te ekspanzije i starih raskih zemalja u svim pravcima pa i prema jugu... Osigurati se moze u XX veku samo ona zemlja, koja je naseljena svojim vlastitim narodom; zato je imperativna duznost svih nas da tako vazne strategijske polozaje ne pustimo da u rukama drzi nama neprijateljski i strani elemenat. To tim pre sto taj element ima oslonca na srodnu nacionalnu drzavu. Ona je za danas jos nemocna, ali i kao takova postala je baza italijanskog imperijalizma, preko koje on misli da nadire u srce nase Drzave. Protiv toga nadiranja, najsigurnije sredstvo je vlastiti element, koji ce hteti i umeti da brani svoje imanje i svoju drzavu.

Zatim, sem toga bloka od 18 srezova, Arnauti i ostale nacionalne manjine u Juznim krajevima zive rastrkano, pa nisu tako opasni za nas nacionalni drzavni zivot. Nacionalizovati predele oko Sare planine znaci i za uvek ubiti svaku iredentu i za uvek osigurati drzavinu tih zemalja."

"Arnaute je nemoguce suzbiti samo postupnom kolonizacijom; to je jedini narod koji je uspeo posljednjih hiljadu godina ne samo da se odrzi prema jezgru nase drzave, Raskoj i Zeti, nego i da na nasu stetu potisne nase etnicke granice prema Severu i Istoku. Dok se nasa etnicka granica poslednjih hiljadu godina pomerala na Severu do Subotice, na severo-zapadu do Kupe, Arnauti su nas potisnuli iz doline Skadra, nekadasnje Bodinove prestolnice iz Metohije i sa Kosova. Jedini nacin i jedino srestvo to je brutalna sila jedne organizovane drzavne vlasti, u cemu smo mi uvek bili iznad njih. Da od 1912. godine na ovamo nismo imali uspeha u borbi sa njima, krivica je do nas, jer tu vlast nismo kako treba iskoristili. O nekom njihovom nacionalizovanju u nasu korist ne moze biti ni govora. Protivno tome, u osloncu na Albaniju budi se njihova nacionalna svest, i ne rascistimo li stvari na vreme, za 20-30 godina imacemo jednu strahovitu iredentu ciji se tragovi vec opazaju a koja ce neminovno u pitanje dovesti sve nase posede na Jugu."

"Vec smo rekli da je za nas efikasno iseljavanje Arnauta iz njihovog trougla samo u masi. A da dodje do masovnog iseljavanja, prvi uslov jeste stvaranje podesne psihoze. Ona se moze stvoriti na vise nacina.

Poznato je da muslimanske mase u opste vrlo lako podlezu uticaju, narocito verskom, da su lakoverne, cak i fanaticne. Zato je potrebno prvenstveno, za iseljavanje medju Arnautima pridobiti njihovo svestenstvo i prve ljude od uticaja, ili novcem ili pretnjama. Treba, sto pre naci agitatore, koji ce agitovati za iseljavanje narocito ako bi nam htela sama Turska da dade."

"Drugo sredstvo bio bi pritisak drzavnog aparata. On treba da do krajnosti iskoristi zakone, da bi sto vise zagorcio opstanak Arnauta kod nas: globe, apsenja, nemilosrdno primenjivanje svih policijskih propisa, kaznjavanje sverca, sece suma, potrice, pustanje pasa, gonjenje na kuluk i sva ona druga srestva koja je u stanju da iznadje jedna prakticna policija. Privredno, ne priznavanje starih tapija, rad na katastru u svim predelima treba smesta obustaviti nemilosrdno uterivanje poreza i svih javnih i privatnih dugova; oduzimanje drzavnih ispasa, opstinskih ispasa, ukidanje koncesija, poslovnih dozvola za kafane, trgovine, zanate, oduzimanje monopolskih dozvola, isterivanje iz drzavne, privatne i samouprvne sluzbe, itd. - ubrzace iseljavanje. Sanitetske mere: prisilno izvrsenje svih propisa i po samim kucama, rusenje zidova i velikih plotova oko kuca, stroga primena veterinarskih mera, koja ce ometati izvodjenje stoke na pijace, itd. takodjer se dadu prakticno i efikasno primeniti. U verskim pitanjima Arnauti su najosetljiviji, pa ih i tu treba dobro darnuti. Moze se to postici sikanama svestenstva, krcenjem groblja, zabranom mnogozenstva, i narocito nemilosrdnom primenom zakona da i zenska deca moraju pohadjati osnovne skole, gde god samo ima skola.

I privatna inicijativa u tome pitanju moze mnogo uciniti. Nasim kolonistima po potrebi treba podeliti oruzje. U one predele treba plasirati staru cetnicku akciju i poverljivo je pomoci u njezinim zadacima. Narocito treba pustiti jedan talas Crnogoraca s brda da izazove masovni sukob sa Arnautima u Metohiji. Preko poverljivih ljudi ovaj sukob treba spremiti: dati mu maha sto ce biti tim lakse sto su Arnauti jace digli glavu, a ceo slucaj mirne duse treba pretstaviti kao sukob bratstva i plemena i po potrebi dati mu ekonomski karakter. U krajnjoj nuzdi mogu se izazvati i lokalne bune koje bi bile krvavo ugusene najefikasnijim sretstvima, no ne toliko vojskom koliko koloniatima, Crnogorskim plemenima i cetnicima.

Postoji jos jedno sretstvo koje je Srbija vrlo prakticki upotrebila posle 1878. godine, tajno palenje sela i arnautskih cetvrti po gradovima."

"Kolonistima se, dakle, moraju osigurati svi zivotni uslovi za nekoliko godina, ako zelimo da oni tamo ostanu. Nemilosrdno treba gusiti svaku spekulaciju sa kucama i imanjima iseljenih Arnauta. Drzava mora zadrzati za sebe neograniceno pravo raspolaganja i pokretnina i nepokretnina vlasnika i smesta po njihovom odlasku naseljavati svoje koloniste. To treba ciniti s toga jer ce se retko gde dogoditi da ce se jednom krenuti citavo selo. U takva sela treba najprije ubacivati Crnogorce, kao ljude drske, nasrtljive, bezobzirne, koji ce svojim ispadima prisiliti ostatak Arnauta da se sele, a onda dovoditi i koloniste iz drugih krajeva."

"Imajuci u vidu sve gore izlozeno, nije slucajno da mi, prilikom raspravljanja problema kolonizacije na Jugu, polazimo sa stanovista da je jedini efikasni nacin resenja toga pitanja - raseljavanje Arnauta u masi. Postupna kolonizacija nije uspela ni kod nas, kao ni nigde na drugom mestu. Drzavna vlast, kad hoce da intervenise u korist svoga elementa u borbi oko zemlje moze da uspe samo onda, ako postupi brutalno. Inace, domorodac, ukorenjen u svome zavicaju, aklimatizovan, uvek je jaci od koloniste. To u nasem slucaju treba imati tim pre pred ocima, sto imamo posla sa jednom sirovom, zilavom i plodnom rasom, za koju je pokojni Cvijic rekao da je najekspanzivnija na Balkanu.”

Citati koje sam prezentirao ponajbolje svjedoce kakva su bila stajalista koja je zastupao Vaso Cubrilovic, koji je, da podcrtam, predlagao "raseljavanje Arnauta u masi”, kako to on rece, jer je takav nacin, po njemu, "jedini efikasni nacin resenja toga pitanja”.
User avatar
King_Jeremy
Posts: 126
Joined: 12/12/2009 21:16

#156 Re: Historijske zanimljivosti

Post by King_Jeremy »

Molim ugledne forumase da napisu svoje misljenje kad je vec (Bog ce znati kako) pokrenuta ova tema, a ne samo da kopiraju (ko ce sve to da cita).

Sad cu ja reci nesto sto se tice istorijskih okolnosti nastanka nacertanija: Garasanin je bio opsednut mrznjom prema Rusiji i Austro-Ugarskoj(i ta mrznja se vidi u citavom nacertaniju), te je stvaranje jedne velike slovenske drzave na balkanu po njemu bilo jedini nacin da srpski narod bude zaista samostalan.Naime, Rusija jeste na spoljnom planu podrzavala Srbiju kada je mogla, ali se u unutrasnjim srpskim stvarima ponasala oholo i negaticno uticali na ionako krhku srpsku "samostalnost"; zle namere AU, sa druge strane, nikada ni nisu bile sporne. Garasanin je nastojao da se okrene zapadnim silama, pre svega Francuskoj i V. Britaniji; najveci strah mu je bio da se Rusija i AU dogovore da podele balkan pola-pola, gde bi zapadni deo pripao AU a istocni Rusiji, sto bi bio kraj srpskoj samostalnosti. Medjutim, Garasanin je malo uspeha imao u spoljnoj politici (najveci uspeh mu je napustanje turskih garnizona), vise uspeha je imao na unutrasnjem planu gde je bio dosledan svojoj ideji birokratske drzave i policijske drzave.
User avatar
bokakotorska
Posts: 1688
Joined: 23/10/2009 20:17
Location: Smederevski Sandzak

#157 Re: Historijske zanimljivosti

Post by bokakotorska »

Nema karte Velike Srbije da je vidimo i naucimo kada je osnovana posle Balkanskih ratova, ko je vodio i sve druge hipoteze vezane za nju razjasnimo, za tu najslavniju od Imaginarnih drzava.

Sluzila je Kalaju i od njega mnogima koji su je upotrebljavali kad god su zeleli neku kontratezu da zametnu pa i nametnu. I naravno opravdaju to sto namecu – kud ces vecim argumentom od Velike Srbije.

Ok je navesti autora za copy/paste tekst ali jos je korektnije navesti i odakle je preuzeto, jer to precutavsi zapravo precutimo i svoj pristup.

To mislim da je jako vazno pogotovo kad se izadje sa senzacionalnim pojmovima kao sto je pomenuta Srbija ili genetska zaludjenost Garasaninovim delom vise generacija jednog naroda ili bilo sta drugo.

Kad se mrtvi probudimo, je naveo jedan deo famoznog, spornog, Nacertanija ali nazalost niko da navede jasnu primedbu na ovaj navedeni deo. Steta. Valjda je lakse postavljati ispolitizovane komentare kakve je lako naci na mnogim desnicarskim sajtovima svih boja, na kojima ljudi ne razgovaraju vec se opredeljuju i postaju clanovi grupa - za i protiv. Cesto, jer se sami osecaju nesigurno i izgubljeno.

Na kraju za Zaha.

Nemoj da te zavara ovaj copy/paste sto si preuzeo o doktor Vasi, jer vidim stavljas ga u kontekst Garasanina i predpostavljam famozne Velike Srbije ?

Kad pominjes Vasu Cubrilovica nemoj prevideti da je taj lik ne samo ucestvovao u atentatu na pretolonaslednika Jozefa Franca i zaista pisao ovu sovinisticku knjigu kao maltene savet Kraljevini Jugoslaviji, jer to je samo deo njegove aktivnosti koji te moze zavesti.

Jer doktor Vasa je posluzio i Brozu Josipu u slicnoj ulozi prilikom proterivanja Nemaca i Italijana posle II svetskog rata.
Razlika je samo u posledicama -
u Kraljevini Jugoslaviji Albanci nisu proterani po Vasinom predlogu,
u FNRJ, Broz je to zaista ucinio sa Nemcima i Italijanima.

Doktor Vasa je inace bio i Brozov Dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu i sto sta drugo.

Dakle Vasu Cubrilovica, imajuci u vidu sve ovo, mozes oznaciti kao kristalnog jugoslovenskog sovinistu, potpuno neopterecenog drustvenim uredjenjem.

Kad ga povezes sa Garasaninom onda je to malo komicno, a onda u krajnjoj liniji neko moze pomisliti da si zastranio sa Garasaninom, pa i sa Srbima u krajnjoj liniji, jer ih uporno sve kalemis na vec cuveno Nacertanije.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#158 Re: Historijske zanimljivosti

Post by Zah »

Dobro King Jeremija, ti si iznio svije prizivoljno vidjenje cime je bio opsjednut Garasanin kad je pisao Nacertanije.Ja cu tebi prezentirati mislkjenje historicara, koji je puno vise upucen u tu problematiku i od tebe i od mene.Tom prilikom ces saznati puno toga sto ranije nisi znao. Moram priznati, da ni ja to nisam znao a nisam znao, jer to nismo ucili. Uglavnom Nacertanije nije orginalni tekst Garasnina, to je prepisani tekst Franitseka Zaha uz neke male izmjene.Kolike su bile te izmjene gospodina Garasanina, saznaces u nekom od narednih komentara. Uglavnom Nacertanije je bio tajni dokoment isto onako kao sto su i neke aktivnosti SANU vezano za realizaciju idje Velika Srbija. Dakle, o tome puno opsirnije od poznavaoca problematike ali nesto kasnije, jer prije toga zelim prezentirati jedan tekst koji nam mnogo govori, o problematici o kojoj raspravljamo.

Bokakotorska,sto se tice akademika Dr. Vase Cubrilovica u nekim ocjenam se slazem sa tobom. Izraziti nacional-sovinist koji od Srba ne vidi druge narode i najradije bi da ih i nema. Zasto je on bio takav, treba pogledati istoriju njegova zivota. Odakle je V.Cubrilovic, ko ga je instruirao i u koje svrhe.Dakle, ko je pripremao mlade ljude za ono zbog cega je poceo Prvi svjetski rat.Pripremati mlade ljude za atentate na strane drzavnike nije bas poseteno, nije posetno dvojako, nije posteno prema mladim ljudima koji se uvlace u zlocine, nije posteno ni spram druge drzve, zbog cega je Srbija platila izuzetno veliku cijenu u ljudskim zrtvama.Taj i takv Cubrilovic, dogurao je do akademika.Mozemo postaviti pitanje zasto?Nekome je trebao takav akademik, Bosnjacima isgurno nije.To sti je kao takav bio profesor na Univerziteu u Beogradu, nije nista neobicno. I jedan moj profesor, bio je savjetnik Draze Mihajlovica ali je bio profesor, sve dotle, dok nisu stasali drugi da ga zamijene a on se svesrdno trudio, da ga niko ne zamijeni.Eto iz tih razloga jednim dijelom i Dr. Vasa Cubrilovic je bio profesor, a drugim dijelom zbog onoga u cemu se nas dva i slozemo-srpski nacional-sovinist ekstra klase.

Tito je bio velika licnost, veliki drzvanik ali kao i svaki covjek imao je svojih slabosti.Kolike su te slabosti, utvrdit ce se sada, kada se pomalo otkriva ruzna proslost bivseg rezima.Koliki je njegiv doprinos progonu Nijemaca iz Vojvodine a koliko njegovih najuzih saradnika, psebno Srba, jer se u Vojvodinu nisu naseljavali Bosnjaci, Slovenci, Albanci, Makednonci, nego iskljucivo Srbi i Crnogorci. Zasto bas Srbi i Crnogorci? Da li ti ovo govori ko je mogao uticati na donosenje takve odluke.Doslejenici su dobili kuce, zemlju, neki su cak zatekli i suho meso na tavanu, konje i krave u stalama, jorgane i duseke u kucama, dakle, sve ono sto jednom domacinsvu treba. To mi je pricao jedan moj kolega za vrijeme studija, koji se od Knina doselio u jedno selo blizu Sombora.

Dakle, jos tada ugledni komunisti ili kako neki danas kazu "komunjare" dobro su vodile racuna, kako prosiriti malu Srbiju u dughu Nacertanija.Ja volim kazati, nije bitno da li sukod Srba na vlasti:komunisti, socijalisti, socijaldemokrati, radikali itd, svi oni rade na realizaciji ideje Velike Srbije, u ratu kamom i metkom i raznim oblicima zastrasivanja a u miru polutikom.
Zah
Posts: 944
Joined: 22/07/2008 02:01

#159 Re: Historijske zanimljivosti

Post by Zah »

POŠTEDITE MI ČAST, ŽIVOT VAM HALALIM
Autor: Dr. Rasim Muminović


Ovo su riječi sandžačke djevojke koja je prvo mučena, silovana pa ubijena od strane četnika.

U svojoj dugoj i dramatičnoj povijesti Sandžak je bio izložen konstantnom razaranju, a njegovo stanovništvo mukama i stradanjima. Naročito je bošnjačko stanovništvo Sandžaka zapamtilo osvajače sa Zapada koji su se svetili osvajačima sa Istoka i obrnuto, u čemu se posebno izdavajaju Srbi i Crnogorci ubijanjem Bošnjaka radi pljačke njihove imovine i prisvajanja njihove zemlje pod lažnom optužbom „odrođavanja“ i zahtjevom da se „vrate u veru pradedovsku“, što je zapravo primitivni izgovor hajdučkih sinova. Oni to čine pojedinačno, ali i zajednički s drugima. Tako su npr. srpska i habzburška vojska spalile 1689. godine Novi Pazar nakon što su ga opustošile, poubijale sve dostupno stanovništvo, bez obzira na pol i starost, da bi se osvetile „Turcima“. Sličnom stradanju bili su izloženi i Sjenica, Prijepolje, Akova kao i druga mjesta Sandžaka i Crne Gore. Štoviše istebljenje poturica koje su izveli Crnogorci 1711. U Crnoj Gori, nadmašilo je sva dotada učinjena. „Istrebljenje“ koje je Njegoš opjevao u „Gorskom vijencu“, zlo u koje se umiješalo i ruski car Petar Veliki. Od toga istrebljenja nije ni manje nečovječna bila prevara Bošnjaka Sjenice, Nove Varoši, Prijepolja i Priboja.

Image

Misli se posebno na masakr 1809. godine u Sjenici kada se Karađorđe nakon otpora koji su mu pružili Sjeničaci, dogovorio s njima da dopuste njegovoj vojsci samo da prenoći u gradu, garantujući da se stanovništvu neće ništa dogoditi. Kada je srpska vojska ušla, sjenički Srbi uručili su dželatima spiskove Bošnjaka koje treba likvidirati, a pošto se po dogovoru morala skloniti sjenička vojska, bio je otvoren put za klanje, pa je zaklano preko 2.500 Bošnjaka Sjenice. Karađorđeva vojska produžila je potom put prema Suhom Dolu i tamo se sastala sa crnogorskom vojskom, a onda su zajednički krenule na Novi Pazar u kojem su izvršile slične zločine nad Bošnjacima. Klanje Bošnjaka izvedeno je u jednoj od novopazarskih džamija iz koje se poput potoka na ulicu probila krv zaklanih.Još gnusniji zločin nad Bošnjacima izvršili su Crnogorci u Kolašinu 1858. Godine kada je izgorjelo u vlastitim domovima preko 600 Kolašinaca Bošnjaka ne računajući one koji su u bijegu ubijeni, što se desilo mnogima iz okoline Kolašina čiji su domovi najprije opljačkani a potom spaljeni. Nešto prefidnije postupalo se s Bošnjacima Nikšića kada se preko 400 bošnjačkih porodica ostalo samo 19 porodica, 1879. U gradu kojeg je Cvijić smatrao najipresivnijim muslimanskim gradom na Balkanu. Mentalitet hajduka Karađorđeva tipa, iskazanom masakrom u Sjenici, ispoljili su Crnogorci na Pešteri 1912. Kršenjem date riječi i ubijanjem nevinih ljudi, te pljačkanjem njihove imovine.

Pošto su ih obmanuti Pešterci nahranili jelima, što je trebalo da znači kraj grabeži koja ih je bila opsjela, na scenu su stupile Crnogorke koje su dovele konje da natovare opljačkanu imovinu. Poseban vid kulturocida demonstrirali su Crnogorci nasilnim pokrštavanjem i masovnim ubijenjam muslimana Plava i Gusinja 1912. i 1913.

Image
Pokolj u Šahovićima 1924.

Tada je nasilno pokršteno 12000 muslimana a ubijeno je 1200, mada podaci govore da je cifra mnogo veća. Crnogorci su 1919. godine u plavsko-gusinjskom kraju ponovili pokolj, kada je ubijeno više od 450 nevinih i uglednijih ljudi u ovog kraja.

S obzirom na zla koja su im počinjena i na činjenicu da je Sandžak stoljećima bio u sastavu Bosne, logično je što su prvaci Sandžaka na Sjeničkoj Konferenciji 1917. donijeli odluku da se Sandžak pripoji Bosni, koliko je i nedopustivo što ih je srpski režim zbog toga kaznio na sudskom procesu u Novom Pazaru 1920. godine. Sandžaklije u svom Memorandumu 1919. ističu da su od stvaranja Kraljevine SHS do tada opljačkana 194 muslimanska sela, da je ubijeno preko 1.300 Bošnjaka u prijepoljskom i pribojskom kraju kada se ovi obraćaju vlastima, a ove im šalju hajdučkog harambašu Kostu Pećanca čiji četnici ubijaju 18. jula 1924. samo u selu Starčeviću 28 osoba bošnjačke nacionalnosti, dok su četiri mjeseca kasnije Crnogorci napravili divlji pokolj Bošnjaka u Šahovićima, Pavinom Polju i Grančarevu kakav je nepoznat pravnoj državi u miru. Uzimali su majkama i sestrama djecu iz naručija i klali ih pred njihovim očima, derali (gulili) ljude onako kako se guli jagnje. Samo mjesec dana kasnije Crnogorci su izvršili pokolj Bošnjaka u Rožajama.

U februaru 1925., izvršeni su pogromi nad Bošnjacima u Novom Pazaru, u vrijeme izbora, što je bio jedan od razloga masovnom, iseljavanju Bošnjaka u Tursku, čemu je kumovala kratkovida politika te države kada je 1938. donijela sa srpskim progoniteljima konvenciju o iseljavanju muslimanskog stanovništva iz Makedonije (J. Srbije) u Tursku. Već je istaknut četnički pokolj Bošnjaka u bjelopoljskom kraju u januaru 1943. Kada su četnici zapalili preko 55 sela (a ne 33 sela, kako stoji u Đurišićvu izvještaju) i kada su ubacivali u zapaljene domove žene, djecu i starce, ili ih vezivali oko hrastova odnosno stogova sijena koje su potom palili, čak su stavljali ženama slamu u dimije koju bi potom zapalili itd.

I u vrijeme genocidnog rata na Bosnu i Hercegovinu izbila su zlodjela na površinu i u Sandžaku. Nakon masovnih hapšenja i deportacije bosanskih izbjeglica sa Crnogorskog primorja, u avgustu 1992. Crnogorci su uništili eksplozijom 7 poslovnih objekata u Pljevljima, oteto je iz voza i ubijeno 17 Bošnjaka iz Sjeverina; odvedena su nasilno 22 lica iz Bukovice (Pljevlja) u Čajniče iz koga se vratilo samo pet osoba; 27. Februara 1993. Izvedeno je iz voza Beograd-Bar kod Štrpaca 20 lica bošnjačke nacionalnosti i odvedeno u nepoznatom pravcu. Stoga je ispred srpsko-crnogorske represije i tortura napustilo Sandžak u toku ovog rata u Bosni i Hercegovini oko 70.000 Bošnjaka koje je srpska proglasila teroristima koji su odselili u Tursku da se obučavaju za borbu kojom treba da odvoje Sandžak od SR Jugoslavije i pretvore ga u Republiku, što je doista najjadniji cinizam srpske štampe.

Izvor:B.Net

Eto King Jeremija i Bokakotorska, zasto su pociniteljima trebali ovi zlocini, zasto su ubijani nevini ljudi, zene i djeca i to na ovako spirep nacin.Da li je u pitanju zadojenost idejama Nacertanija ili je u pitanju pravoslavnifundamentalizam o kome malo ko nestio rece ili je pak u pitanju neki pogresan genetski kod kod Srba.Znamo da je Dr. Plavcika govorila o nekom "pogresnom genetskom kodu kod Biosnjaka", samo ne znam na sta je tacno mislila kad je to tvrdila?
Najvjerovatnije je mslila na dobrocudnost, trpljivost i spremnost na brzo zaboravljanje, prastanje a sve u cilju nekog suzivta pa makar i na svoju stetu, do novog pokolja, progona.Dokle ce to trajata? Valjda do poslednjeg Bosnjaka?
User avatar
bokakotorska
Posts: 1688
Joined: 23/10/2009 20:17
Location: Smederevski Sandzak

#160 Re: Historijske zanimljivosti

Post by bokakotorska »

Zah
Bokakotorska,sto se tice akademika Dr. Vase Cubrilovica u nekim ocjenam se slazem sa tobom. Izraziti nacional-sovinist koji od Srba ne vidi druge narode i najradije bi da ih i nema. Zasto je on bio takav, treba pogledati istoriju njegova zivota. Odakle je V.Cubrilovic, ko ga je instruirao i u koje svrhe.Dakle, ko je pripremao mlade ljude za ono zbog cega je poceo Prvi svjetski rat.Pripremati mlade ljude za atentate na strane drzavnike nije bas poseteno, nije posetno dvojako, nije posteno prema mladim ljudima koji se uvlace u zlocine, nije posteno ni spram druge drzve, zbog cega je Srbija platila izuzetno veliku cijenu u ljudskim zrtvama.Taj i takv Cubrilovic, dogurao je do akademika.Mozemo postaviti pitanje zasto?Nekome je trebao takav akademik, Bosnjacima isgurno nije.To sti je kao takav bio profesor na Univerziteu u Beogradu, nije nista neobicno. I jedan moj profesor, bio je savjetnik Draze Mihajlovica ali je bio profesor, sve dotle, dok nisu stasali drugi da ga zamijene a on se svesrdno trudio, da ga niko ne zamijeni.Eto iz tih razloga jednim dijelom i Dr. Vasa Cubrilovic je bio profesor, a drugim dijelom zbog onoga u cemu se nas dva i slozemo-srpski nacional-sovinist ekstra klase.
...

Ima razlike izmedju tvog profesora, Mihajlovicevog savetnika i Vase Cubrilovica koju previdjas.

Naime Vasa Cubrilovic je odbio da predaje na Univerzitetu u Beogradu za vreme nemacke okupacije. Zato je interniran u logor na Banjici.

Dolaskom komunista Vasa je postavljen za Dekana Filozofskog Fakulteta umesto dotadasnjeg Dekana, Veselina Cajkovica, osudjenog od Suda Casti, predpostavljam jer je drzao predavanja tokom rata.

Znaci da su nove vlasti trebale Vasu, mada ti vidim sklon si verzijama o prevarenom Brozu i velikosrpskoj zaveri.

Vasa Cubrilovic se zalagao za izgon
Albanaca,
Nemaca i
Italijana,

dakle svih onih narodnosti Kraljevine Jugoslavije, koji su 100 procentno bili protiv Jugoslavije. I tokom rata vecinom u redovima fasista. Nije se zalagao za represiju nad Hrvatima i pretcima Bosnjaka koji su imali svoje uloge u NDH.

Vasa Cubrilovic je bio Srbin.

Medjutim jugoslovenski sovinista. Od mladosti, do kraja.

To oko krivice za izgon Nemaca mogu procitati, o raznim krivcima koje pominjes.
Cudi me da ni recju ne pominjes ulogu tih Nemaca u periodu 1941 – 1945 ? Nisi cuo niti citao o njihovom delovanju u II svetskom ratu ili sta ? Ne vidim da uocavas njihovu krivicu za stradanja Jugoslovena uopste, niti to jednom recju pominjes. Njihovu zaslugu za unistenje zemlje 1941 ?

Za slicne zasluge nemackog stanovnistva ostalih zemalja centralne evrope tokom II svetskog rata proterani su iz vecine evropskih zemalja po zavrsteku rata.
No tebi su opet Srbi sumnjivi cak i u toj stvari. Pogotovo su ti sumnjivi Srbi iseljeni sa podrucja bivse NDH u Vojvodinu ?!

Zaista sumnjiva skupina velikosrba.
User avatar
madner
Posts: 57524
Joined: 09/08/2004 16:35

#161 Re: Historijske zanimljivosti

Post by madner »

Interesantna zapazanje za Njemce u WW2.

Dakle protjerivanje Njemaca je bilo opravdano? Zato sto su izdali maticne drzave? Predpostavljam da je bilo u redu i oduzimanje Njemacke teritorije jer su zapoceli rat?
El_comadante
Posts: 9020
Joined: 10/05/2007 13:38
Location: Sarajevo

#162 Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by El_comadante »

otvaram ovu temu iz raloga sto se i dan danas "nezna" kakav je rat bio u BiH. pa da pocnemo da vidimo je istina.
prvo pitanje da li je BiH imala pravo na samostalnost i da li su i srbi glasali za istu.
da jer prema ustavu iz 1974 svaka rebuplika imala pravo na otcjepljenje a u BiH je jedino morao biti odrzan referendum. na izbore je izzalo oko 65% gradjana BiH. bosnjaka i hrvata zajedno je bilo 60% ukupno dakle minimalno 5% srba je glasalo za nezavisnost plus uzmimo da nisu svi bosnjaci i hrvati glasali onda je taj postotak i mnogo vec vjerovatno oko 10%.

kaze dodik kako njegov brat iz laktasa moze biti agresor ili neko iz vlasenica itd. jer je to BiH
moze iz najmanje dva razloga.
1} nije niko njegoog brata napao u laktasima nego je on i mnogi durgi napali Bihac, Sarajevo i mnoge druge gradove dakle nisu se branili nego napadali.
2} oni su bili pripadnici VRS a sta je VRS odnosno RS. oni su tek u dejtonu dobili legalitet i legimitet a sve do tada odnosno bili su ilegalna vojna formacija recimo "drzava" koju niko ziv nije priznao pa ni srbija. dakle oni nisu bili legitimni i bili se separatisti i sesecionisti protiv legalne i legitimne vojske i drzave koje je medjunarodno priznata.
User avatar
cyprus
Posts: 39740
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#163 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by cyprus »

Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95
I jedno i drugo.
El_comadante
Posts: 9020
Joined: 10/05/2007 13:38
Location: Sarajevo

#164 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by El_comadante »

cyprus wrote:
Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95
I jedno i drugo.
de nam reci zasto mislis da je bio gradjanski rat ovde. a jedno iskljucuje drugo moze biti ili agrasija ili gradjnski rat
User avatar
karanana
Posts: 50699
Joined: 26/02/2004 00:00

#165 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by karanana »

i jedno i drugo.
agresija, jer je ocigledno da je strana vojska susjedne drzave ucestvovala u ratnim pohodima i rasturanje zemlje, sto ljudstvom sto materijalnom tehnikom.
gradjanski rat, jer je ocigledno da je vecina onih koji su se tukli jedni protiv drugih gradjani bosne i hercegovine.
User avatar
cyprus
Posts: 39740
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#166 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by cyprus »

El_comadante wrote:
cyprus wrote:
Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95
I jedno i drugo.
de nam reci zasto mislis da je bio gradjanski rat ovde. a jedno iskljucuje drugo moze biti ili agrasija ili gradjnski rat
Evo karanana je manje-više objasnio... A građanski rat i agresija ne isključuju jedno drugo... Čak štaviše, većina modernih ratova je takva... Danas su rijetke čiste agresije i čisti građanski ratovi...

Građanski rat je bio iz razloga zato što je najmanje 90% učesnika u njemu bilo iz Bosne i Hercegovine i što su ARBiH, VRS i HVO bile bosanskohercegovačke vojske...
User avatar
zateznistub
Posts: 15528
Joined: 29/07/2010 13:55
Location: Down Under

#167 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by zateznistub »

El_comadante wrote:otvaram ovu temu iz raloga sto se i dan danas "nezna" kakav je rat bio u BiH. pa da pocnemo da vidimo je istina.
prvo pitanje da li je BiH imala pravo na samostalnost i da li su i srbi glasali za istu.
da jer prema ustavu iz 1974 svaka rebuplika imala pravo na otcjepljenje a u BiH je jedino morao biti odrzan referendum. na izbore je izzalo oko 65% gradjana BiH. bosnjaka i hrvata zajedno je bilo 60% ukupno dakle minimalno 5% srba je glasalo za nezavisnost plus uzmimo da nisu svi bosnjaci i hrvati glasali onda je taj postotak i mnogo vec vjerovatno oko 10%.

kaze dodik kako njegov brat iz laktasa moze biti agresor ili neko iz vlasenica itd. jer je to BiH
moze iz najmanje dva razloga.
1} nije niko njegoog brata napao u laktasima nego je on i mnogi durgi napali Bihac, Sarajevo i mnoge druge gradove dakle nisu se branili nego napadali.
2} oni su bili pripadnici VRS a sta je VRS odnosno RS. oni su tek u dejtonu dobili legalitet i legimitet a sve do tada odnosno bili su ilegalna vojna formacija recimo "drzava" koju niko ziv nije priznao pa ni srbija. dakle oni nisu bili legitimni i bili se separatisti i sesecionisti protiv legalne i legitimne vojske i drzave koje je medjunarodno priznata.
:shock: Ćuj!?
User avatar
It_is_a_Leclerc
Posts: 19223
Joined: 23/05/2012 23:51
Location: Osmatračnica

#168 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by It_is_a_Leclerc »

Agresija.
Najmanje 50 % ljudstva u sastavu VRS-a su državljani Srbije, a o financijskoj, političkoj, logističkoj i svakoj drugoj podršci da i ne govorim.
User avatar
karanana
Posts: 50699
Joined: 26/02/2004 00:00

#169 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by karanana »

It_is_a_Leclerc wrote:Agresija.
Najmanje 50 % ljudstva u sastavu VRS-a su državljani Srbije, a o financijskoj, političkoj, logističkoj i svakoj drugoj podršci da i ne govorim.
mislim da nisi u pravu sa ovim 50%, ali i da jesi, sta je sa drugih 50%?
El_comadante
Posts: 9020
Joined: 10/05/2007 13:38
Location: Sarajevo

#170 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by El_comadante »

karanana wrote:
It_is_a_Leclerc wrote:Agresija.
Najmanje 50 % ljudstva u sastavu VRS-a su državljani Srbije, a o financijskoj, političkoj, logističkoj i svakoj drugoj podršci da i ne govorim.
mislim da nisi u pravu sa ovim 50%, ali i da jesi, sta je sa drugih 50%?
a svi su oni pripadali nelegitimnoj paravojnoj formaciji jer vrs odnodno RS nije niti od koga priznata. dakle agresija jer nisu dozvolili legalno uspostavljanje BiH u njenim granicama. oni su htjeli da se otcjepe od BiH mada nisu imali nikavko legitimno pravo na taj korak.
Neformalno
Posts: 87
Joined: 08/12/2012 16:58

#171 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by Neformalno »

vas 99,9999999% i dalje ne shvata ko je ratovao u tom periodu nazalost,,,,,, za vas su i dalje hrvati srbi i muslimani ratovali,,,,, e zivote........


open your eyes.....
User avatar
sabina1
Posts: 8203
Joined: 24/11/2010 20:44
Location: Ministarstvo za istraživanje ruda i gubljenje vremena.
Contact:

#172 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by sabina1 »

It_is_a_Leclerc wrote:Agresija.
Najmanje 50 % ljudstva u sastavu VRS-a su državljani Srbije, a o financijskoj, političkoj, logističkoj i svakoj drugoj podršci da i ne govorim.
Ma kakvi. Prekdorinske jedinice su bile sačinjene isključivo od prekodrinskih Srba i te jedinice su bile Miloševićevska "pojačanja" vojsci RS-a. Bili su brutalniji od domaćih Srba i pljačkaši a neki su upamćeni za sva vremena (škorpioni , arkanovi banditi , "orlovi"). Njih je bilo dosta manje u odnosu na vojsku RS-a.

Vojsku RS-a su činili bosanskohercegovački i krajiški (Hrvatska) Srbi. Svu logističku potporu su imali iz Savezne Republike Jugoslavije (zbog toga su mnogi zamrzili to ime.klasična miloševićevska zloupotreba , veliki marketinški minus.svi smo mi bili Jugoslavija nekada) . Njihov cilj nije bio obaranje vlade u Sarajevu i uspostavljanje novog poretka ili kralja , predsjednika. Njihov cilj je bio raspad Bosne i Hercegovine , njen nestanak , odbili su priznati njenu suverenost do 1995 a imali su svu logističku podršku susjedne zemlje. Stoga je u pitanju klasična agresija a ne građanski rat.
User avatar
cyprus
Posts: 39740
Joined: 21/03/2007 22:00
Location: Σαράγεβο / Saraybosna

#173 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by cyprus »

El_comadante wrote:a svi su oni pripadali nelegitimnoj paravojnoj formaciji jer vrs odnodno RS nije niti od koga priznata. dakle agresija jer nisu dozvolili legalno uspostavljanje BiH u njenim granicama. oni su htjeli da se otcjepe od BiH mada nisu imali nikavko legitimno pravo na taj korak.
Da, ta formacija jeste bila nelegalna na teritoriji BiH, ali nije bila strana vojna formacija... A agresiju mogu izvršiti isključivo strane vojne formacije... VRS je tipična pobunjenička vojska...
User avatar
karanana
Posts: 50699
Joined: 26/02/2004 00:00

#174 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by karanana »

sjo sabina, ti isprica jedno i onda u zadnjoj recenici zakljuci drugo.
mada bi mi mogli raspravljati i o tacnosti tog tvog prvog dijela i tome ko je bio brutalniji domaci ili uvozni, i to je manje bitno....ali ako kazes da su vecina u vrs-u bili gradjani BiH, ne kontam onda zakljucak.
sta je onda definicija gradjanskog rata? evo ja sam pogledao na wikipediji, ne znam je li se moze reci da je to tacna definicija, ali ono sto pise u njoj bi odgovaralo nasem slucaju.
ako moj komsija iz ulaza predje most i udje u rov 200 metara od zgrade i pocne pucati vamo, i u isto vrijeme vjerovatno neko opali koju i na njega, sta je to?
sta je bio rat bosnjaka i bosnjaka u krajini?
User avatar
Domaci izdajnik
Posts: 7343
Joined: 18/07/2012 20:32
Location: Kod komšije uz rakijski kazan
Horoskop: Vodokotlić

#175 Re: Agresija ili gradjanski rat u BiH 1992-95

Post by Domaci izdajnik »

Građanski rat :zoka: i da i ne....
Evo primjer Španskog građanskog rata:
- Legitimna vlada Španske republike je imala u svom sastavu interbrigade koje su sačinjavali dobrovoljci iz dosta zemalja, plus vojnu i tehničku pomoć SSSR.
- Španska Nacionalistička vlada na čelu sa kraljem je imala u svom sastavu talijanske i njemačke legionare i tehničku i vojnu pomoć istih.


Nijedan građanski rat nije čisto građanski bez miješanja i uplitanja stranog faktora.... :sad:
Najmanje 50 % ljudstva u sastavu VRS-a su državljani Srbije
:?
Kakva budaleština!!! Potpuno netačan i apsurdan podatatak :roll: državljana srbije je bilo među visokim oficirima i to nešto malo...paravojne i vikend ratnike sa druge strane Drine ne računam u VRS :oops:
Last edited by Domaci izdajnik on 20/04/2013 18:13, edited 1 time in total.
Post Reply