Cek bolan prvo da se utvrdi je li Fatima Pintorovic udata Arapovic Jelisaveta ili AnkaNovak20 wrote:Tema postavljena i koncipirana za potpirivanje šovinizma. Najbolje zatvoriti kao i sličnu temu sa Bošnjacima u glavnoj ulozi.
Uopće ne razumijem povezanost kmetova i poslodavaca sa temom. Kao što kažeš ljudi su radili, pa i danas ljudi rade za druge. Ako uzmem par bosanaca sa stajališta u Hercegovini da mi kopaju šta sam ja, njihov gospodar? Vlasnik? Smiješno.reis1 wrote:Hrvati i Srbi, iliti katolici i pravoslavci, nisu radili samo za age i begove, vec i za grofove, barone, banove, knezeve, i kako su se vec zvali oni venecijanski termini, i sl. Feudalni koncept drustva je krscanski koncept drustva, kojeg su Osmalije preuzeli od krscana, iliti bolje receno od hriscana. No za razliku od zapadnog feudalizma, gdje si morao biti kmet ako ti je roditelj bio kmet, nisi mogao izici iz tog zacaranog kruga, osmanski sistem je dozvoljavao izlazak iz te radne klase - mogao si otici u vojsku, dakle administraciju, a po zaslugama si mogao postati i beg, iako ti je roditelj bio kmet. U to vrijeme, XIV, XV, XVI, pa i XVII stoljeca to jeste bio napredniji koncept od zapadnog, a sto se ogledalo i u samoj ekspanziji osmanskog carstva. Kasnije, to je prevazidjeno protestantsko-kapitalistickim konceptom koji je postao napredniji od tog osmanskog.Jstat wrote:Točno je da su i Hrvati i Srbi morali raditi za Osmanlije za vrijeme njihove vladavine ovim prostorima. Odavno poznat i davno viđen princip, puno puta kroz povijest.
Ali vi niste Osmanlije nisu oni radili za vas. Vi ste jednostavno netko tko je prihvatio agresora i nije imao snage da mu se odupre. Pa čak i danas, najveći uspjeh Osmanlijskog carstva je to što ste vi uvjereni da je to vaš identitet.
Štokholmski sindrom u punom jeku.
Moj pradedo je imao kmetove. Ustvari, nije to bilo nista strasno - to su bili radnici na njegovom imanju. On je bio njihov poslodavac, otprilike veoma slicno kao sto danas kada neko nema svoju firmu mora raditi kod nekog poslodavca.
Tad eto nije bilo Hrvatske koja je bila u uniji tada, al su Dubrovcani NAMA dali Neum.reis1 wrote:Brate, nije ti tada bilo Hrvatske, ona je prestala postojati 1102. godine. To ti se tada zvalo Madjarska. A dole na jugu je bila Venecija. Mlecani su htjeli porobiti i Dubrovcane, pa su oni nama dali Neum i Sutorinu da ih branimo od tih napasnika.Jstat wrote:Godine 1433. kralj Žigmund je shvatio da je velika opasnost zaprijetila njegovim kraljevinama i od Osmanlija i od Mlečana. Zato je ustrojio tri obrambena tabora - područja, prva u srednjoj Europi. Prvo, hrvatsko, koji je trebalo braniti Hrvatsku i Dalmaciju, drugo, slavonsko, prema rijeci Uni i treće, usorsko, za obranu sjeverne Bosne i Podunavlja. Bio je to začetak organizirane obrane prostora, koji će se u kasnijim stoljećima razviti kao Vojna krajina, granica (Militärgrenze). Od 1458. do 1490. Hrvatskom i Ugarskom vlada kralj Matijaš Korvin koji je sklopio s bosanskim kraljevima savez protiv Osmanlija, a podržala ga je i Sveta Stolica. Međutim, ljeti 1463. sultan Mehmed II. prodre u Bosnu, a kako joj Matijaš nije mogao tada pomoći, Bosna je šaptom, tj. bez otpora pala. Već u jesen kralj Matijaš prodro je do Jajca, oslobodio nekoliko gradova. Opet je obnovio obrambeni sustav, tzv. banovine, Jajačku uz rijeku Vrbas i Srebrničku u istočnoj Bosni. U dolini Neretve Hrvatsku je branila utvrda Počitelj. Budući su Osmanlije već 1393. osvojile Bugarsku, 1453. zauzele Carigrad, 1459. Srbiju, na redu su tada bile Hercegovina, Hrvatska i Ugarska.
U drugoj polovici 15. stoljeća nastavljaju se stalni napadaji Osmanlija iz okupirane Bosne prema Hrvatskoj. Njih, zapravo, vode pretežito domaći, islamizirani begovi od kojih su mnogi donedavno bili katolicima. Bio je to stalni mali rat na granici koga vode Turska i Hrvatska. Tako su već 1465. oni osvojili Blagaj na Sani, nekoć grad hrvatskih velikaša Babonića i sjedište hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Godine 1471. zauzimaju Počitelj na Neretvi, a 1482. pada i Herceg-Novi, posljednji slobodni dio Hercegovine.
Pa kome "nama" kad nije bilo Bosne, sve je bilo Osmansko carstvo, dok je Hr. bila u uniji a Bosna samo ratna pokrajina malih brkica iz Azije. Je l ti snifas ljepilo? Postojala je samo što je bila pod tuđom vlasti. Pa šta sad, to je kao da kažeš da Bosna nije postojala otkad je bila pod NDH. Onda ste svi Hrvati i gotovo, ključaj temu.reis1 wrote:Brate, nije ti tada bilo Hrvatske, ona je prestala postojati 1102. godine. To ti se tada zvalo Madjarska. A dole na jugu je bila Venecija. Mlecani su htjeli porobiti i Dubrovcane, pa su oni nama dali Neum i Sutorinu da ih branimo od tih napasnika.Jstat wrote:Godine 1433. kralj Žigmund je shvatio da je velika opasnost zaprijetila njegovim kraljevinama i od Osmanlija i od Mlečana. Zato je ustrojio tri obrambena tabora - područja, prva u srednjoj Europi. Prvo, hrvatsko, koji je trebalo braniti Hrvatsku i Dalmaciju, drugo, slavonsko, prema rijeci Uni i treće, usorsko, za obranu sjeverne Bosne i Podunavlja. Bio je to začetak organizirane obrane prostora, koji će se u kasnijim stoljećima razviti kao Vojna krajina, granica (Militärgrenze). Od 1458. do 1490. Hrvatskom i Ugarskom vlada kralj Matijaš Korvin koji je sklopio s bosanskim kraljevima savez protiv Osmanlija, a podržala ga je i Sveta Stolica. Međutim, ljeti 1463. sultan Mehmed II. prodre u Bosnu, a kako joj Matijaš nije mogao tada pomoći, Bosna je šaptom, tj. bez otpora pala. Već u jesen kralj Matijaš prodro je do Jajca, oslobodio nekoliko gradova. Opet je obnovio obrambeni sustav, tzv. banovine, Jajačku uz rijeku Vrbas i Srebrničku u istočnoj Bosni. U dolini Neretve Hrvatsku je branila utvrda Počitelj. Budući su Osmanlije već 1393. osvojile Bugarsku, 1453. zauzele Carigrad, 1459. Srbiju, na redu su tada bile Hercegovina, Hrvatska i Ugarska.
U drugoj polovici 15. stoljeća nastavljaju se stalni napadaji Osmanlija iz okupirane Bosne prema Hrvatskoj. Njih, zapravo, vode pretežito domaći, islamizirani begovi od kojih su mnogi donedavno bili katolicima. Bio je to stalni mali rat na granici koga vode Turska i Hrvatska. Tako su već 1465. oni osvojili Blagaj na Sani, nekoć grad hrvatskih velikaša Babonića i sjedište hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Godine 1471. zauzimaju Počitelj na Neretvi, a 1482. pada i Herceg-Novi, posljednji slobodni dio Hercegovine.
Nije ni bila pod vlascu vec je tad bila u personalnoj uniji, za razliku od Bosne koja je bila potpuno okoupirana od Turaka bez trunke suverenosti. Samo bolid moze reci "nama" dali Neum a Neum dat Osmanlijama. Vidis da se oni s tim poistovjecuju, njima je to sinonima. Oni = Osmanlije, Turci, samo se ljute kad im ti to kazes. Oni to pisu, a ti se pravis blesav da to ne vidis, tako nekako. Jok baa jarane.Umalo popisivac wrote:
A sta ti ovo znaci? Po ovom ispada Bosnjaci su nastali s Osmanlijama? Hjel oto?
Koga ste vi to, bolan, otpratili? Je l njihaa, je l njihaaaa.reis1 wrote:Jok baa jarane.Umalo popisivac wrote:
A sta ti ovo znaci? Po ovom ispada Bosnjaci su nastali s Osmanlijama? Hjel oto?
Vec oto da vam nismo mi Bosnjaci krivi sto ste vi kmetovali Madjarima, Venecijancima, Bugarima, Bizantincima, Turcima, nama... Kada su nama ti dosli i htjeli od nas napraviti kmetove, mi smo ih na fin i uljudan nacin ispratili iz Bosne s rijecima "super ste, nema sta, evo od sutra smo vasi kmetovi". Turci su pak bili pametniji od ovih, oni su nama rekli "necete bit sultani, ali hocete veziri, age, begovi, i tako". I mi rekli moRe...
Dubrovcani su isto bili pametni. Oni su se udruzili sa nama i bavili se trgovinom diljem Osmanskih teritorijalnih voda Mediterana. Tako ste i vi trebali, za sebe, a ne za Madjare i Veneciju.
Toliko ste Turke otpratili da je vise od pola muslimana Balkana otislo u Tursku. Niko Bosnjacima nikad nije kmetovao, al Bosnjaci su kmetovali Turcima. 
Znas ti o cemu ja govorim.Hasanaginica je vlaška balada, kao i vlašićki sir.Breathless wrote:Kakva Hrvatica bre, Srpkinja, pravoslavna, zavijekevijekov!spreca wrote:hasanaginca je bila cista hrvaticaBreathless wrote: Vrgorac i gotovo cijela danasnja Dalmatinska Zagora, plus znacajan dio primorskih gradova, odvajakd bili bosanski. Dio mojih predaka vuce porijeklo upravo iz Vrgorca. U Imotskom nastala jedna od najvecih ljubavnih balada u evropskoj knjizevnosti, Hasanaginica, bosnjacka, da ne moze biti bosnjackija, itd, itd
U kakvoj ste vi to uniji bili, svi grofovi i baroni i oni venecijanski termini koji su ne znam, vam bili Madjari i Talijani.Umalo popisivac wrote: Tad eto nije bilo Hrvatske koja je bila u uniji tada, al su Dubrovcani NAMA dali Neum.
ili kad kazes "nama" mislis na te male brkice pa se ti poistovjecujes s njima?.
Bivše bosanske age su sada u Bursi. Ostali su oni koji nisu imali sredstva da odu...reis1 wrote:Realno receno, i povijesno tacno, Hrvati i Srbi su nasi bivsi kmetovi, koji bi sad da imaju svoje drzave.
Al jbg. ne znaju, svaku drzavu koju naprave, raspadne im se za 20, 30, 40 godina... Ne mogu dobaciti ni do 10% od nasih 500 ljeta.
Ilija Garašanin 1844.g. u "Načertaniju":Gorski vijenac,stihovi1640-1645
……………………………….
…Pa poslijed poče djetinjiti;
zapita me za naše susjede,
za Bošnjake i za Arbanase:
“Kad uhvate-kaže-Crnogorca,
bilo ziva al'mrtva u ruke,
hoće li ga izjest, što li rade?”
……………………………….
Svobodijada,Pjesma treća,stihovi 280-290
…………………………
Obije se hrabre vojske
Na megdanbu izm'ješaše:
Tri sahata megdan bojni
Na mačeve i na seblje
s krvlju teškom dijeliše,
dok najposle vjestobojna
hitrost mišce crnogorske
pogna spolja bitke strašne
Hercegovce vitezove
i Bošnjake nepreklone.
………………………..
Šćepan Mali, Dejstvije drugo,jevljenije četvrto
Odoše na ručak seraskjer i vezir bosanski zajedno, a poslanici sa
Suvajlijom i karaman-pašom pod njin šator na ručak. Ručaju,ne zbore
ništa. Dve kadije Bošnjaka poju uz tambure.
Šćepan Mali, Dejstvije drugo, Javljenije jedanaesto,stihovi 827-833
…………………………………..
Što budalis,jadna Bošnjačino,
Da li čuo ušima nijesi?
Opsova nam vjeru i proroka,
a opsova kuran i sultana
u sredinu ov'like ordije,
a upravo nama u očima
što će reći sva naša ordija
kad začuje ovo pogrdjenje?
………………………………….
Šćepan Mali,Dejstvije četvrto, javljenije treće,stihovi 224-230
…………………………………….
kud se gode s granice senemo
sresti će nas dvadeset tisućah,
malo dalje srešće i pedeset
pa ne mrca i zavaljenika,
no Bošnjaka ali Arbanasa,
od iskona vojničkog naroda,
te se radja i mre pod oružjem.
……………………………………
Šćepan Mali, Dejstvije četvrto, javljenije treće, stihovi 270-275
…………………………………………..
to taj može mislit i zboriti
koji nezna kako stvari stoje,
al’ ne onaj koji ih poznaje.
Kako bi smo mi to uradili
bez pomoći nekoga drugoga
kad Bošnjaci, naša rodna braća,
slijepi su te ne vide ništa?
…………………………………….
Ogledalo srpsko, XVIII, Sinovi obilića(1750.god.), Beograd 1967,str.124,15-20
……………………..
oće šaci u Cevo krvavo
i poharat lomnu Crnu Goru;
ovde vama prijevare nema,
bijesni su Bošnjaci junaci.
…………………………..
Njegoš-Gagiću 12.VIII 1843,Cjelokupna djela,knj.6,Beograd1967,str.84
….Mi smo u rat sa svijem Turcima okolo nas, kako gotovo svagda
što smo. Oni su vazda složni na naše zlo i Bošnjaci i Arbanasi…..
Vladika Rade–Osman paši Skopljaku, 24 aprila 1844, glasnik
Cetinjskog istorijskog društva, Knjiga XIV, sveska 6, decembar 1935
….Svak zna da su lanih Bošnjaci na Planincu protiv moje volje poginuli
ali ništa drugo nije bilo, nego su panuli u onu jamu , koju su za druge kopali…….
Njegoš-Osman paši Skopljaku, 5 oktobar 1847, Cjelokupna djela,
knj.6,Beograd 1967,str.153
……Kada sa mnom govoriš kako moj brat Bošnjak, ja sam tvoj brat,
tvoj prijatelj, ali kada govoriš kao tudjin, kako Azijatin, kako neprijatelj
našega plemena i imena, meni je to protivno isvakome bi blagorodno
mislećemu čovjeku protivno bilo.
Ili Letopisu Matice srpske:"U Bosni žive BOŠNJACI muhamedanske, BOŠNJACI katoličke i BOŠNJACI naše, pravoslavne vere"
Matica srpska je naučno, književno i kulturno društvo, sa sjedištem u Novom Sadu, koje populariše i razvija umjetnost, nauku i književnost. Društvo je osnovano 1826. godine. Iste godine društvo je preuzelo na sebe, od četvrtog broja, izdavanje periodičnog časopisa "Letopisa srpskog", koji je kasnije nazvan "Letopis Matice Srpske" - književni časopis koji u čitavom svijetu najduže, a bez većih prekida, izlazi još od 1824. godine (maticasrpska.org.rs).
U prvom broju periodičnog časopisa "Letopisa srpskog" opisani su okolni narodi koje su Srbi smatrali "srpskim kolenom". Između ostalih opisan je i narod Bošnjaci, za koje u tom broju piše:
Bošnjaci žive između Drine, Vrbasa, Save, Dalmacije i Srema, ima ih 450 000; ispovjedaju ili islam ili su rimokatolici ili pravoslavni.
Ma u pravu si ne znam koji mi je vrag.Umalo popisivac wrote:A ma s kim ti to ozbiljno raspravljas? Vidis da su bolidi?
Vi ste kmetovali namaUmalo popisivac wrote:
Koga ste vi to, bolan, otpratili? Je l njihaa, je l njihaaaa.
Još samo da nam odgovori ko prodade Bosnu Austrougarskoj.Umalo popisivac wrote:
A sta ti ovo znaci? Po ovom ispada Bosnjaci su nastali s Osmanlijama? Hjel oto?
Safvet beg Bašagić "Bošnjaku"
2. VII. 1891. g.
Primi pozdrav, premili spomene,
Od gorštaka sa studene st'jene,
Gdje-no soko sokoliće leže,
Gdjeno zemlja krvnu braću steže,
Gdje se bolji očekuju dani,
Gdje se štuju svoji velikani.
Ti poleće nebu pod oblake,
Da ugasiš žarkom suncu trake
l sneseš ih u gnijezdo milo.
Ha, Bošnjače! Sretno tebi bilo!
Miloj Bosni stani na međniku
Miloj Bosni na ponos i diku!
Moj Bošnjače, oko sokolovo,
Dosta slatkih prespavasmo snova,
Dosta ljutih preboljesmo rana
Kroz nekolko godinica dana.
Već je hora, koja doći mora,
Da poletiš kao soko sivi,
Da povikneš: Jošte Bošnjak živi;
Jošte živi, mrijet mu se neće,
Dok se zemlja oko sunca kreće.
Znaš "Bošnjače", nije davno bilo,
Sveg mi svjeta! nema petnaest ljeta,
Kad u našoj zemlji ponositoj
I junačkoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja pa do Brodskih vrata
Nije bilo Srba ni Hrvata.
A danas se kroza svoje hire
Oba stranca ko u svome šire.
I još nešto, čemu oko vješto,
Hrabri ponos i srce junačko
Nada sve se začuditi mora:
Oba su nas gosta saletila,
Da nam otmu najsvetije blago
Naše ime ponosno i drago;
Eto hore, šećer razgovore!
Kucnuo je časak odlučnosti,
Da kliknemo i mi u radosti:
Zdravo sine, mile domovine,
Naš junače, ponosni Bošnjače
Pozdravlja te sa krša viteže,
Živi, živi na hiljade ljeta!
Miloj majci na radost i diku,
Boreći se za otajstva sveta.
Jok baa jarane, to su ti ovi iz Rumelijskog ejaleta - neki od njih su zavrsili u Stambolu, a neki od njih, kao npr Izetbegovici, oni su ti dosli 'vamo nama u Bosanski ejalet (zato su ti Alija i Bakir malo ludi, nisu iz Bosne, pa im se svakojake gluposti vrzmaju po tintari).bvcx wrote:Bivše bosanske age su sada u Bursi. Ostali su oni koji nisu imali sredstva da odu...reis1 wrote:Realno receno, i povijesno tacno, Hrvati i Srbi su nasi bivsi kmetovi, koji bi sad da imaju svoje drzave.
Al jbg. ne znaju, svaku drzavu koju naprave, raspadne im se za 20, 30, 40 godina... Ne mogu dobaciti ni do 10% od nasih 500 ljeta.
Jedino ko je u Bosni kmetovao su Bosnjaci, pa sad ti razmisli sta pises.Arsenal Royal wrote:Vi ste kmetovali namaUmalo popisivac wrote:
Koga ste vi to, bolan, otpratili? Je l njihaa, je l njihaaaa.
A ako si ti Turcin ja cu pristati na tvoju kontataciju da smo kmetovali. Je li to posteno? Haaaa, ma gdje ces ih to pitati. Šššššš.bvcx wrote:Još samo da nam odgovori ko prodade Bosnu Austrougarskoj.Umalo popisivac wrote:
A sta ti ovo znaci? Po ovom ispada Bosnjaci su nastali s Osmanlijama? Hjel oto?
Zašto spominješ te kaurine, mogao si spomenuti i Safveta beg Bašagića i njegovo kapitalno djelo: " Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti"Breathless wrote:Da se i ovdje podsjetimo jos na neke bliske primjere, mimo Ivana Franje Jukica, fra Ante Knezevica, itd, itd
Znaci hipak ste bili Turci i tamburali male brkate princeze.reis1 wrote:U kakvoj ste vi to uniji bili, svi grofovi i baroni i oni venecijanski termini koji su ne znam, vam bili Madjari i Talijani.Umalo popisivac wrote: Tad eto nije bilo Hrvatske koja je bila u uniji tada, al su Dubrovcani NAMA dali Neum.
ili kad kazes "nama" mislis na te male brkice pa se ti poistovjecujes s njima?.
Dok smo mi bili age i begovi, veziri i veliki veziri, prcili se cak i sa sultanovim scerama, vi u to vrijeme dizali seljacke bune kontra Madjara i Talijana, Matija Gubec, Matija Ivanic, i sl.
Onda su Izetbegovići Srbi kao i Suljo Tihić i svi ti iz Bosanskog Šamca. Još samo da vidimo gdje nestadoše muslimani Like, Dalmacije, Slavonije, Ugarske itd..reis1 wrote: Jok baa jarane, to su ti ovi iz Rumelijskog ejaleta - neki od njih su zavrsili u Stambolu, a neki od njih, kao npr Izetbegovici, oni su ti dosli 'vamo nama u Bosanski ejalet (zato su ti Alija i Bakir malo ludi, nisu iz Bosne, pa im se svakojake gluposti vrzmaju po tintari).
Ovi moji, oni su se zdogovorili s Austrijancima i Vatikanom, baroni, lordovi, begovi, grofovi... vladajuca klasa, mi ti uvijek nadjemo zajednicki jezik.