konoplja wrote: ↑12/01/2021 16:23
wewa wrote: ↑12/01/2021 12:32
konoplja wrote: ↑12/01/2021 11:48
Jako tesko mi je sloziti se sa wewom i sto je vise citam to sam sigurniji da je ona iz Tabula Rasa kampa.
ko kaze da se moras slagati sa mnom?
Samo razmisljam na glas.
Muci me tvoja tvrdnja da nema drugog nacina osim da se polazi od pretpostavke da su zene manje talentovane za matematiku. To mi je bas nekako sturo objasnjenje i nimalo velikodusno.
Na primjer, moguce pretpostaviti da su jednako talentovani ali da jedna grupa vise vremena utrosi obradujuci materiju. Moguce je da jedna grupa ima vise motiva za uspjehom i priznanjem. Da su prioriteti drugacije poslozeni. Kompleksno je i mnogo varijabli je u igri. Smatram da je jako prosto zakljuciti da je to samo do pretpostavke koliko je ko talentiran. Cak i tu nije znanost usaglasena i moguce da postoji inertna razlika izmedu spolova u afinitetu za matematiku koja proizlazi iz razlika u vizualno-prostornim i kvantitativnim mogucnostima.
Marksisam je klasna borba, a feminizam je progresivni pokret prosirenje prava za zene i njihovu ravnopravnost sa muskarcima. Feminizam moze inkorporirati marksizam, ali da je prvensveno klasna borba... e sa tim se ne slazem.
nisi pazljivo citao, bojim se.
wewa wrote: ↑12/01/2021 08:57
Nowicki wrote: ↑11/01/2021 23:52
@wewa
Ovdje vidimo samo statističko mjerenje podataka za dvije skupine i u tome nema ništa sporno. Statistike su same po sebi neki pokazatelji stanja. Međuti problem je u daljnoj interpretaciji tih podatak.
Ti ih iščitavaš kao rodnu neravnopravnost, a ja ne vidim u čem se tačno očituje rodna neravnopravnost. Ovo liči na ilustraciju koju je neko postavio koju stranicu ranije gdje para osoba pokušava dohvatiti plodove sa stabla, ali ne uspjevaju jer nisu jednake visine pa ih treba „pogurati“. Ravnopravnost je nešto što treba shvatati kao jednakost u pravima, u postojanju jednakog kriterijuma za sve. S druge strane jednakost je nešto što anticipira jednako učešće svih u ostvarenim rezultatima. Pa prema tome ravnopravnost podrazumjeva i nejednake ishode, a jednakost ne. I to je problem oko kojeg se sporimo i on se može vidjeti u svemu, ako žena nema dovoljno u nečemu to se uzima kao pokazatelj neravnopravnosti i razlog joj se traži u društvu koje je utemeljeno na diskriminaciji.
Što se tiče ovoga drugoga ne znam tačno šta mi ovim želiš reći. Naravno da je kvalitet života vezan s dubinom džepa to nije sporno. Ovo je neka studija na 20 strana koja se bavi carskim rezom i ženama različitog etniciteta.
Jedino kako mozes ne vidjeti neravnopravnost jeste da polazis od pretpostavke da su zene bioloski manje talentovane za matematiku, drugog nacina nema.
dakle, prvo da se slozimo da postoji dispropocija u rezultatima koje ucenici i ucenice postizu u oblasti matematike. Nowicki i s tim ima problem, ne znam je li isti slucaj i s tobom?
kad smo to ustanovili, tek onda mozemo diskutovati o faktorima koji doprinose neujednacenosti postignuca - jedna od onih studija koje sam prilozila analizira mnostvo faktora, od stepena rodne ravnopravnosti u datom okruzenju, porodicne situacije, do spola nastavnika matematike. analiziran je afinitet, u nekim drugim studijama, pa je ustanovljeno da on nije od presudnog znacaja, odnosno nije pouzdan kao osnova za predvidjanje mogucih ishoda.
prica se, u matematici kao i u drugim oblastima ljudskoj djelovanja svodi na sljedece:
cinjenica je da je u smislu rodne ravnopravnosti puno postignuto u nekim dijelovima svijeta u proteklih 60 godina. to, medjutim, nikako ne znaci da su uslovi za zene i muskarce u potpunosti izjednaceni. naprotiv, aktuelni trend jeste ogranicavanje tesko izborenih prava.
ona istinska borba je za ravnopravnost u umovima ljudi, za zatiranje predrasuda, tradicionalnih rodnih uloga. dok god se djecaci i djevojcice razlicito odgajaju jer ih od prvog dana pripremamo na nekakve uloge, iako nemamo nikakve mogucnosti da spoznamo njihove stvarne afinitete u tako ranoj dobi, suocavacemo se s diskriminacijom zasnovanom na rodu.
