Forum Klix.ba

made_in_sarajevo wrote: ↑21/08/2023 11:02

dječak sa šibicama wrote: ↑21/08/2023 10:22 Nije nekome cilj da radi za minimalac vec je namjera sprijeciti poslodavce da iskoristavaju radnike i varaju drzavu odnosno budzet, svi znamo da masa privatnika radnike prijavljuje na minimalac a onda se po volji poslodavca, daje koverta.

zato sto pola firmi onda ne bi moglo dati platu koliko ko trazi, jer drzava dok uzme sebi, das radniku koliko trazi i ubij se na kraju. skoro 2000KM kosta firmu da radniku isplati 850-900KM plate. bruku ljudi onda kaze prijavi me tako, daj mi ostatak na ruke i svi sretni i rade. hoce li se neko poslije kajati ili nece to je drugi par opanaka. kad drzava sjase sa ledja sa glupostima, tad ce mnoge firme prijavljivati plate kako jest i firma koja nece da ispostuje to, pa postoji zakon da se napravi i inspekcija i cao.

Tačno. Skoro 100% je dodatno novca na netto plaću radnika.

Najprije država treba smanjiti procente za doprinose, a onda odobriti isplatu plaća u brutto iznosu. Sam ću brinuti o svoj penziji, sam ću brinuti o zdravstvenom osiguranju. Ako ne platim druge obavezne doprinose državi, spreman sam za kazne...

HelaS wrote: ↑22/08/2023 20:21

made_in_sarajevo wrote: ↑21/08/2023 11:02

zato sto pola firmi onda ne bi moglo dati platu koliko ko trazi, jer drzava dok uzme sebi, das radniku koliko trazi i ubij se na kraju. skoro 2000KM kosta firmu da radniku isplati 850-900KM plate. bruku ljudi onda kaze prijavi me tako, daj mi ostatak na ruke i svi sretni i rade. hoce li se neko poslije kajati ili nece to je drugi par opanaka. kad drzava sjase sa ledja sa glupostima, tad ce mnoge firme prijavljivati plate kako jest i firma koja nece da ispostuje to, pa postoji zakon da se napravi i inspekcija i cao.

Tačno. Skoro 100% je dodatno novca na netto plaću radnika.

Najprije država treba smanjiti procente za doprinose, a onda odobriti isplatu plaća u brutto iznosu. Sam ću brinuti o svoj penziji, sam ću brinuti o zdravstvenom osiguranju. Ako ne platim druge obavezne doprinose državi, spreman sam za kazne...

Neka, ostavi to Americi, ne donosi njihove gluposti ovamo.

Hakiz wrote: ↑22/08/2023 20:22

HelaS wrote: ↑22/08/2023 20:21

Tačno. Skoro 100% je dodatno novca na netto plaću radnika.

Najprije država treba smanjiti procente za doprinose, a onda odobriti isplatu plaća u brutto iznosu. Sam ću brinuti o svoj penziji, sam ću brinuti o zdravstvenom osiguranju. Ako ne platim druge obavezne doprinose državi, spreman sam za kazne...

Neka, ostavi to Americi, ne donosi njihove gluposti ovamo.

Misliš, da nastavimo "surogat državu" sa zakonima i propisima: malo socijalizma, malo kapitalizma, kako državi odgovara...

HelaS wrote: ↑22/08/2023 20:28

Hakiz wrote: ↑22/08/2023 20:22

Neka, ostavi to Americi, ne donosi njihove gluposti ovamo.

Misliš, da nastavimo "surogat državu" sa zakonima i propisima: malo socijalizma, malo kapitalizma, kako državi odgovara...

Državi više odgovara američki sistem. Ljudima ne.

Ići će sad toalet papir na 12 KM
Celex izgorio

ElRe wrote: ↑26/08/2023 08:12 Ići će sad toalet papir na 12 KM
Celex izgorio

Sta je on radio? Harmony?

ja trošim ovaj

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/08/2023 08:21

ElRe wrote: ↑26/08/2023 08:12 Ići će sad toalet papir na 12 KM
Celex izgorio

Sta je on radio? Harmony?

U Celeksu se proizvodi Paloma toalet papir pošto je isti vlasnik.
I nije izgorio,samo je otišlo skladište dzambo rola.
Mašine su uglavnom u redu.

mayab wrote: ↑26/08/2023 08:25 ja trošim ovaj

Posljedicno ce i on poskupiti

Jaska111 wrote: ↑26/08/2023 08:30

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/08/2023 08:21

Sta je on radio? Harmony?

U Celeksu se proizvodi Paloma toalet papir pošto je isti vlasnik.
I nije izgorio,samo je otišlo skladište dzambo rola.
Mašine su uglavnom u redu.

Je li to nas covjek kupio slovenacku Palomu ili obratno?

_BataZiv_0809 wrote: ↑26/08/2023 08:34

Jaska111 wrote: ↑26/08/2023 08:30
U Celeksu se proizvodi Paloma toalet papir pošto je isti vlasnik.
I nije izgorio,samo je otišlo skladište dzambo rola.
Mašine su uglavnom u redu.

Je li to nas covjek kupio slovenacku Palomu ili obratno?

Slovačka SHP grupacija,čiji je vlasnik Milan Filo je prvo kupila Celeks 2001. a Palomu prije nekih 6,7 godina.
Njihov glavni brend je Harmony a u bl se radi i papir za pojedine trgovačke lance kao što je Lidl.

Sinoc vrtim konzumovu online trgovinu, covjece tek kad tako gledas cijene, vidis koliko je sve poskupilo ne prosle godine nego svaki mjesec. Neke stvari su duplo skuplje, cak i vise, u odnosu na proljece prosle godine.

I sto je "najjace", i dalje cijene idu gore, nevjerovatno.

Neke stvari su se i vratile skoro na nivo prije agresije na Ukr.
Gledam danas u Hoše marketu ulje 2.80, nekad bilo 2-2.3, brašno oko 1 KM po kg, bijelo grožđe manje od 3 KM...

duh_sa_sjekirom wrote: ↑26/08/2023 12:11 Neke stvari su se i vratile skoro na nivo prije agresije na Ukr.
Gledam danas u Hoše marketu ulje 2.80, nekad bilo 2-2.3, brašno oko 1 KM po kg, bijelo grožđe manje od 3 KM...

Ulje je bilo 1.8-2 prije agresije na Ukrajinu. Samo dižu cijene bez ikakvog razloga. Gorivo dižu duplo više nego što bi trebalo itd...

nauticamid wrote: ↑26/08/2023 12:36

duh_sa_sjekirom wrote: ↑26/08/2023 12:11 Neke stvari su se i vratile skoro na nivo prije agresije na Ukr.
Gledam danas u Hoše marketu ulje 2.80, nekad bilo 2-2.3, brašno oko 1 KM po kg, bijelo grožđe manje od 3 KM...

Ulje je bilo 1.8-2 prije agresije na Ukrajinu. Samo dižu cijene bez ikakvog razloga. Gorivo dižu duplo više nego što bi trebalo itd...

Ulje je bilo doguralo do 6, sad je ipak razumnija i prihvatljivija cijena i kad se uračuna inflacija, tu je to negdje u odnosu na period prije rata u Ukr.
Cijene dižu jer nema nikakve kontrole, s obzirom da visoke cijene znače i veći priliv PDV-a u državne jasle, a to,bezbeli, odgovara državi
Naftni lihvari su posebna priča i posebna sorta gulikoža, premda i za njih vrijedi prethodno navedeno...

duh_sa_sjekirom wrote: ↑26/08/2023 12:59

nauticamid wrote: ↑26/08/2023 12:36

Ulje je bilo 1.8-2 prije agresije na Ukrajinu. Samo dižu cijene bez ikakvog razloga. Gorivo dižu duplo više nego što bi trebalo itd...

Ulje je bilo doguralo do 6, sad je ipak razumnija i prihvatljivija cijena i kad se uračuna inflacija, tu je to negdje u odnosu na period prije rata u Ukr.
Cijene dižu jer nema nikakve kontrole, s obzirom da visoke cijene znače i veći priliv PDV-a u državne jasle, a to,bezbeli, odgovara državi
Naftni lihvari su posebna priča i posebna sorta gulikoža, premda i za njih vrijedi prethodno navedeno...

Sve se to zna, ali kako to riješiti?

nauticamid wrote: ↑26/08/2023 13:02

duh_sa_sjekirom wrote: ↑26/08/2023 12:59
Ulje je bilo doguralo do 6, sad je ipak razumnija i prihvatljivija cijena i kad se uračuna inflacija, tu je to negdje u odnosu na period prije rata u Ukr.
Cijene dižu jer nema nikakve kontrole, s obzirom da visoke cijene znače i veći priliv PDV-a u državne jasle, a to,bezbeli, odgovara državi
Naftni lihvari su posebna priča i posebna sorta gulikoža, premda i za njih vrijedi prethodno navedeno...

Sve se to zna, ali kako to riješiti?

Teško za riješiti...
Prije svega jer državu boli ćuna za građanima, a ti građani i dalje kupuju normalno. Tako da, iz ugla trgovaca i prodavača, nema nikakvog razloga za pojeftinjenje...

Tekst koji (djelimično) objašnjava zašto ovolika inflacija. Poenta teksta je da dok ljudi plaćaju visoke cijene, nikome ne pada napamet da ih snižava, kao što su neki forumaši iznad i rekli.

https://www.thebalancemoney.com/people- ... ow-6834931
(01.12.2022.)

in other words, we’re making less, yet spending more.

As Wells Fargo Securities economists Tim Quinlan, Shannon Seery, and Jeremiah Kohl put it in a commentary: “This is not how it is supposed to work.”2

It’s worked like this: Rather than cut back spending, people have chosen to tap into their savings—and into their credit.

The big question for the future of household finances and the economy: How long can we keep defying financial gravity?

Government relief programs that gave cash to households, plus the lack of things to spend money on early in the pandemic helped consumers stockpile what Furman estimated to be $2.2 trillion of extra cash. Thanks to that hoard of savings, Furman said the fall-off in spending could be six months to a year away. The Wells Fargo Securities economists estimated that at the current rate, pandemic savings will be gone in 11 months.

The reduced savings rate is not the only sign that household finances are under pressure. People have been racking up credit card debt at the fastest pace in more than 20 years last quarter according to data from the Federal Reserve.4 They’ve also been sacrificing their retirement savings, taking cash from their 401(k)s at a record pace in October, investment management company Vanguard said last week.

Ovo je priča koja je ipak specifična za američko tržište, pogotovo jer im je država davala keš tokom korone, pa je to bio značajan boost za potrošnju, što se i spominje u tekstu.

Upitno je da li ljudi kod nas više troše. Imamo podatke za 2021. godinu i potrošnja je bila otprilike na nivou 2019. Konstantan rast depozita od polovine prošle godine (koji je značajno brži od rasta kredita) sugerira da se dobro šteka, što ne bi bio slučaj da se u toj mjeri troši.

U zadnjih 12 mjeseci građani su po bankama zaštekali dodatnih 1.4 milijarde KM.

OK. Uredu za američko tržište je analiza., ali je poruka univerzalna. Ako se nastavi trošiti, cijene neće padati.

Što se tiče štednje kod nas, bilo bi zanimljivo vidjeti distribuciju tih ušteđevina. Koliko je računa u pitanju i koliki su iznosi. Možda se radi o relativno malom procentu ljudi.

Pa definitivno, zna se ko ovdje moze na banci drzati velike pare, ostatak gradjanstva ima neke ustedjevine par milja maraka i to je to.

Vecina tog novca je ionako sumnjivog porijekla, kad kaze maznuli 100 miliona, to se kasnije vodi pod "stednja gradjana".

HD_2015 wrote: ↑26/08/2023 21:12 OK. Uredu za američko tržište je analiza., ali je poruka univerzalna. Ako se nastavi trošiti, cijene neće padati.

Što se tiče štednje kod nas, bilo bi zanimljivo vidjeti distribuciju tih ušteđevina. Koliko je računa u pitanju i koliki su iznosi. Možda se radi o relativno malom procentu ljudi.

Bilo je više puta priče o tome, i izvjesno je da 15+ milijardi štednje nisu u rukama malog broja ljudi.

Što se tiče inflacije, ideja "smanjenja potrošnje, radi smanjenja inflacije" kontinuirano poprima oblik bojkota na ovoj temi, što je glupavo. Pa se onda navodi primjer Argentine i bojkota jaja, fake news priča, koja se nikada nije desila. Štaviše, kada je sedamdesetih inflacija tutnjala Amerikom, Nixon je u svom famoznom obraćanju naciji poručio da će inflaciju pobijediti, "ako građani manje troše". Naravno da to nije dalo nikakve rezultate, ni tada, niti bilo kada poslije.

Stoga, kada članak koji si postavio govori o smanjenju potrošnje, ili kada ekonomisti općenito govore o smanjenju potrošnje, ne govore o bojkotu, ne govore kako ne trebamo kupovati jaja i mlijeko, jer su poskupili, nego govore o dizanju referentnih kamatnih stopa, koje usporavaju ekonomiju, pa ako je nužno bacaju je i u recesiju, a što će za posljedicu imati i smanjenje potrošnje na makro nivou.

A to su dva veoma različita koncepta. Prvi se zasniva na željama i pozdravima, a drugi na monetarnim mehanizmima prinude.

Inflacija je definitivno produkt korona krize, sumanutog zatvaranja drustva i jos sumanutijeg stampanja novca bez pokrica + rat istoka i zapada koji zdere milijarde dolara u ukrajinskim ravnicama.

Sve drugo je suplja prica.

Inflacija je produkt psihologije i sistema vrijednosti. Sve ostalo je šuplja priča.

Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen.

https://www.youtube.com/watch?v=B_nGEj8wIP0