Forum Klix.ba

teodati wrote: ↑27/09/2025 17:40 A pošto je nula jedna fizička jedinica prostora, treba samo još dodati toliko nula svuda oko te točke, pa da se dobije veće od toga, dakle sve do razine neke čestice, pa dalje do atoma, molekula, galaksija, i cetera.

Koliko treba dodati nula da se dobije velicina atoma ?

Kako nam je sve receno, Teo dragi?

Evo 7x te pitamo, koji je oblik elektrona? Rekao si da sve fizicko ima oblik. Izvoli - neka nam bude receno

https://hr.gov-civ-guarda.pt/how-do-we- ... -is-114847


Eto, sama nauka priznaje da ne zna da li postoji nešto manje od nedjeljivih subatomskih čestica, u koje spadaju i elektroni, da li su ispod toga točkasti ili imaju određenu manju strukturu, što će reći da nauka ne zna kakav oblik ima elektron, sve jasno, ali kako kome.

Da bi se vidio neki takav oblik, treba ići daleko ispod Planckove duljine, a nemamo za to tehnologiju, a da imamo, tamo bi na najosnovnijoj razini našli upravo moje Nulte prostore, koji su jedini nedjeljivi prostori koji postoje, dakle, najmanji prostori, elektron je od njih enormno veći, a onda s te razine se vidi i njegov pravi oblik, i time je jasno da samo Nulti prostor nema oblika, a sve drugo veće od toga ima, pa i elektron, kada budemo napredniji, sve će se to i dokazati, pa še kak, e da.

Kako bi se rekla istina o našem postanku u nekoliko riječi:

"Sve je nastalo iz doslovnoga NIŠTA, kada su se stvorili uvjeti, nastalo je naše prostor-vrijeme, a u središtu je istovremeno nastalo Prvo inteligentno nematerijalno biće u našem prostor-vremenu, poznato na Zemlji kao Isus Krist, to biće je omogućilo, nastanak, rođenje, kako god to zvali, drugih isto takvih Prvih nematerijalnih bića, mnogo vremena kasnije došla su ta bića na ideju da naprave materiju, svemir, kao i materijalni inteligentni život na Zemlji, čovjeka, sa svrhom da poslije života na Zemlji, živi s Njima toliko dugo koliko će naše prostor-vrijeme postojati, poslije toga će se sve opet vratiti u NIŠTA, jer je jedino NIŠTA, jedini pravi Bog, koji postoji oduvijek i zauvijek!"


Matej 19,28 A Isus reče im: zaista vam kažem da će te vi koji idete za mnom, u drugom rođenju, kad sjede sin čovječij na prijestolu slave svoje, sješćete i vi na dvanaest prijestola i suditi nad dvanaest koljena Izrailjevijeh.
Matej 19,29 I svaki, koji ostavi kuće, ili braću, ili sestre, ili oca, ili mater, ili ženu, ili djecu, ili zemlju, imena mojega radi, primiče sto puta onoliko, i dobiče život vječni.


Vječni život =cjelokupno postojanje našega prostor-vremena, beskonačnost u konačnom obliku i prostora i vremena, e da.

teodati wrote: ↑27/09/2025 22:43 https://hr.gov-civ-guarda.pt/how-do-we- ... -is-114847


Eto, sama nauka priznaje da ne zna da li postoji nešto manje od nedjeljivih subatomskih čestica, u koje spadaju i elektroni, da li su ispod toga točkasti ili imaju određenu manju strukturu, što će reći da nauka ne zna kakav oblik ima elektron, sve jasno, ali kako kome.

Nece moci Teodorce. Elektron nema oblik - elektron opisujemo talasom funkcijom.
Dakako, sve jasno - da si se malo presao

Ti rece da ima oblik, ali ne rece kakav - evo pitanje rekordnih 8x postavljeno

teodati wrote: ↑27/09/2025 22:43
elektron je od njih enormno veći, a onda s te razine se vidi i njegov pravi oblik

I od koliko nultih prostora se sastoji elektron?
Maloprije rece da se samo “dodaju” najmanji prostori, pa koliko ih treba dodati, Teodorce? Koji je to broj enormno?

Opet fizičar ne shvaća napisano, zadnji puta da na takve stvari odgovaram, tko nešto ne razumije, ima vremena da shvati.

Jedino što nema oblika u našem prostor-vremenu je najmanji prostor koji postoji, a to je Nulti prostor, već samo dva Nulta prostora imaju neki oblik, a kamoli nešto daleko enormno veće kao što je recimo elektron.

Kakav oblik ima elektron to našom sadašnjom tehnologijom, ne možemo otkriti, ali je istina da ima neki oblik, jer postoje još daleko manji prostori ispod Planckove duljine od elektrona, a koji imaju oblik, tako se dalje ide u sve manje prostore, dok se ne dođe do najmanjega, Nultog prostora, koji jedini nema nikakav oblik.

"Elektron se ne može smatrati manjim od Planckove duljine jer je to minimalna duljina na kojoj poznata fizika prestaje vrijediti, a teorije poput kvantne fizike i opće relativnosti ne mogu opisati što se događa na toj ljestvici. Planckova duljina je fundamentalno ograničenje, a ne samo mjera veličine, te koncept "manje" ne primjenjuje se na taj način.
Zašto je nemoguće reći da je elektron manji od Planckove duljine:
Planckova duljina je fundamentalno ograničenje: Ona nije samo neka mala veličina, već je skala na kojoj se kvantna i gravitacijska svojstva prostora i vremena spajaju i ne mogu se opisati postojećim fizikalnim zakonima.
Elektron kao točkasta čestica: U standardnom modelu fizike čestica, elektron se smatra točkastom česticom bez unutarnje strukture. Njegova "veličina" je koncept koji bi, prema nekim teorijama, bio bliže Planckovoj duljini, ali ne i manji.
Neodređenost: Pokušaji da se izmjeri veličina elektrona na takvim skalama rezultirali bi stvaranjem crnih rupa, jer bi energija potrebna za takvu preciznost bila tako visoka.
Dakle, koncept "elektron manji od Planckove duljine" je pogrešan i ne odgovara našem trenutačnom razumijevanju fizike. Umjesto toga, Planckova duljina označava granicu na kojoj naša fizika prestaje biti primjenjiva.
Čestice i antičestice Standardnog modela sada su sve izravno detektirane, a posljednji zastoj, Higgsov bozon, pao je na LHC početkom ovog desetljeća. Sve te čestice mogu se stvoriti pri LHC energijama, a mase čestica dovode do temeljnih konstanti koje su apsolutno neophodne da ih se u potpunosti opiše. Te se čestice mogu dobro opisati fizikom kvantnih teorija polja na kojima se temelji Standardni model, ali one ne opisuju sve, poput tamne tvari. (E. SIEGEL / Izvan GALAKSIJE)

Ali evo u čemu je stvar: ne znamo da je to istina. Naravno, Standardni model kaže da stvari stoje tako, ali znamo da nam Standardni model ne daje konačan odgovor na sve. Zapravo, znamo da se na nekoj razini Standardni model mora pokvariti i biti pogrešan, jer ne uzima u obzir gravitaciju, tamnu tvar, tamnu energiju ili prevlast materije (a ne antimaterije) u Svemiru.

Mora postojati nešto više u prirodi od ovoga. A možda zato što čestice za koje danas mislimo da su temeljne, točkaste i nedjeljive zapravo nisu. Možda ćemo, ako prijeđemo na dovoljno visoke energije i dovoljno male valne duljine, moći vidjeti da u nekom trenutku, između naših trenutnih energetskih ljestvica i Planckove energetske ljestvice, postoji više u Svemiru nego što trenutno znamo."


Pametnome dosta, oni koji su manje pametni opet će isto pitati, e da.

Bogovi koji su svemir napravili znaju sve o materiji, i to kako je bilo što nastalo, jer su to sami napravili, i kakav oblik ima bilo što materijalno, bilo koja čestica, mi to kako se vidi iz ova dva linka ne možemo znati jer nemamo tehnologiju za ono ispod Planckove duljine, a tamo isto tako sve vrvi od prostora različitih oblika i veličina, dakako ono najmanje jedino nema neki oblik, već je bez oblika.

Da je sve materijalno što postoji nastalo od inteligencije, koja je stara kao i naše prostor-vrijeme, govore ovi citati iz Bibliji:


Ivan 1,1 U početku bijaše Riječ, i Riječ, bijaše u Boga, i Bog bijaše Riječ.
Ivan 1,2 Ova bijaše u početku u Boga
Ivan 1,3 Sve je po njoj postalo, i bez nje ništa nije postalo, što je postalo.
Ivan 1,4 U njoj bijaše život, i život bijaše Svjetlost ljudima.
Ivan 1,5 Svjetlost zasvijetli u tami; ali tama ga ne obuze.

Riječ je Isus Krist, Prvo rođeno biće u našem prostor-vremenu, i čista svjetlost (ne foton), koja je omogućila rađanje drugih Prvih bića, i iz toga je svemir nastao, kao i mi ljudi, i život na Zemlji, e da!

teodati wrote: ↑28/09/2025 11:58 Opet fizičar ne shvaća napisano…

Teo, Teo, Teo - ne mozes drugima prepisivati ono sto je tvoj problem. Ti ovdje ne citas i ne pokusavas razumjeti; cak ni linkove ili citate koje sam saljes. Ali jedno veliko za Siegela! Vidis kako napredujes - poceo si citirati fizicare. Bravo! Ogroman napredak!!

već samo dva Nulta prostora imaju neki oblik

Cuj neki oblik - pa koji je oblik dva “Nulta prostora” ziv bio?

Kakav oblik ima elektron to našom sadašnjom tehnologijom, ne možemo otkriti…

Hahaha! Pa kakve veze ima “nasa tehnologija” sa tvojim znanjem i tvojom teorijom?! Je li to kazes da ne znas koji oblik ima elektron?

ali je istina da ima neki oblik, jer postoje još daleko manji prostori ispod Planckove duljine od elektrona, a koji imaju oblik, tako se dalje ide u sve manje prostore, dok se ne dođe do najmanjega, Nultog prostora, koji jedini nema nikakav oblik.

Hahaha - opet on pa kojeg je oblika “neki” oblik? Cuj “neki”. Je li ti imas teoriju ili “neku teoriju”?

Eh vidis ovdje si se malo presao jer ne citas sa razumjevanjem - velicina i oblik nisu nuzno povezani. Sreco, ja te nisam pitao koliki je elektron nego koji je oblik elekrona!

Ali bez obzira na sve, jos jednom jedno veliko sto si poceo citirati fizicare. Bravo - jos malo pa ces poceti uciti. Bitno je da ne odustanes.

Teoooo.... Teoooo...... Teooo.....

Otac je uzrok svega, i nije osobno biće, jedini postoji oduvijek i zauvijek, dok su Sin i Duh Sveti Prvorođena nematerijalna bića, Bogovi koji su svemir napravili, a zovu se Jahve po Bibliji.

Točno piše u Bibliji da je Jahve jedini Bog koji postoji u našoj dimenziji, ali nije jedno biće, već Prvo, i mnoštvo bića, dakle množina:

Postanak 1,26 I reče Bog: "Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima što puze po zemlji!

Dakle nije nas Alah napravio (Otac u Bibliji), nego Jahve (mnoštvo Prvih bića), e da.

Zehrane, šah mat!

Istina uvijek pobijedi, tako da je jedini pravi Bog u našem prostor-vremenu, Jahve, objasnio sam što je tko točno, da ne ponavljam.

Ako hoćemo i dalje živjeti kao ljudi u budućnosti, i to u savršenim tijelima, koja nisu podložna ni smrti ni bolesti, to nam nitko drugi osim Boga Jahve (Sin i Duh Sveti po Bibliji), ne može dati.

Otac nam to ne može dati jer nije osobno biće, badava bi na to čekali, samo kažem.

teodati wrote: ↑29/09/2025 18:57 Otac je uzrok svega, i nije osobno biće, jedini postoji oduvijek i zauvijek, dok su Sin i Duh Sveti Prvorođena nematerijalna bića, Bogovi koji su svemir napravili, a zovu se Jahve po Bibliji.

Točno piše u Bibliji da je Jahve jedini Bog koji postoji u našoj dimenziji, ali nije jedno biće, već Prvo, i mnoštvo bića, dakle množina:

Postanak 1,26 I reče Bog: "Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima što puze po zemlji!

Dakle nije nas Alah napravio (Otac u Bibliji), nego Jahve (mnoštvo Prvih bića), e da.

Zehrane, šah mat!

Teodorce, jesi se to nisi naspavao?

Znam da obicno iste postove postujes na 3-4 thread-a, ali ovaj bas nema nikakve veze sa ovim thread—om niti Zehran ovo cita ovdje. Skoncentriraj se. Poceo si da brkas ne samo forume, nego i thread-ove. Nije dobro..

Voddaa wrote: ↑28/09/2025 00:22

teodati wrote: ↑27/09/2025 22:43 https://hr.gov-civ-guarda.pt/how-do-we- ... -is-114847


Eto, sama nauka priznaje da ne zna da li postoji nešto manje od nedjeljivih subatomskih čestica, u koje spadaju i elektroni, da li su ispod toga točkasti ili imaju određenu manju strukturu, što će reći da nauka ne zna kakav oblik ima elektron, sve jasno, ali kako kome.

Nece moci Teodorce. Elektron nema oblik - elektron opisujemo talasom funkcijom.
Dakako, sve jasno - da si se malo presao

Ti rece da ima oblik, ali ne rece kakav - evo pitanje rekordnih 8x postavljeno

Evo svađe

Ovo za oblik elektrona je uslovno. Nemamo mjerne instrumente kojimogu toliko povećati. Ali, imamo instrumente koji mogu detektovati posljedicu. Zbog toga elektrone možemo "vidjeti" samo kao peak na grafikonu, a ne kao njih same.

Tako da elektron vjerovatno ima oblik, ali trebat će doći do instrumenta koji će ga moći pokazati.

Naravno,to ne znači da teodati, kako zna sve, ne bi trebao da zna oblik elektrona i da nam ga pokaže.

Teodati, za tebe ne važe ograničenja nas smrtnika, pa umilosti se i pokaži nam elektron.

Hakiz wrote: ↑29/09/2025 20:27

Voddaa wrote: ↑28/09/2025 00:22

teodati wrote: ↑27/09/2025 22:43 https://hr.gov-civ-guarda.pt/how-do-we- ... -is-114847


Eto, sama nauka priznaje da ne zna da li postoji nešto manje od nedjeljivih subatomskih čestica, u koje spadaju i elektroni, da li su ispod toga točkasti ili imaju određenu manju strukturu, što će reći da nauka ne zna kakav oblik ima elektron, sve jasno, ali kako kome.

Nece moci Teodorce. Elektron nema oblik - elektron opisujemo talasom funkcijom.
Dakako, sve jasno - da si se malo presao

Ti rece da ima oblik, ali ne rece kakav - evo pitanje rekordnih 8x postavljeno

Evo svađe

Ovo za oblik elektrona je uslovno. Nemamo mjerne instrumente kojimogu toliko povećati. Ali, imamo instrumente koji mogu detektovati posljedicu. Zbog toga elektrone možemo "vidjeti" samo kao peak na grafikonu, a ne kao njih same.

Tako da elektron vjerovatno ima oblik, ali trebat će doći do instrumenta koji će ga moći pokazati.

Naravno,to ne znači da teodati, kako zna sve, ne bi trebao da zna oblik elektrona i da nam ga pokaže.

Teodati, za tebe ne važe ograničenja nas smrtnika, pa umilosti se i pokaži nam elektron.

Svadja?! – ko s kim? Mislim da si ranije upao u thread bas kad smo se zezali s nasim Teom - ja pokusao da ga podrzim da izvucemo nesto orginalno i novo, ali djaba.

Evo nesto ozbiljno, malo da odmorimo od “teorije svega”

Elektron nema oblik u klasicnom smislu i ovo nije uslovno sa nasim instrumentima ili nasom tehnologijom ili je povezano sa uslovno receno “velicinom” elektrona. Elektron nema klasicni oblik (ni velicinu, ni polozaj), jer je to direktna posljedica same prirode kvatne mehanike.
U kvantnoj mehanici elektron se opisuje talasnom funkcijom. Elektron se ne moze opisati kao klasicna cestica sa oblikom ili velicinom, isto kao sto ton na gitarskoj zici nema oblik ili polozaj. Elektron nije neki mali objekat koji je sicusan pa ga ne mozemo vidjeti jer nemamo instrumente koji mogu dovoljno uvecati, vec ga je nemoguce opisati na taj nacin jer u kvantnoj mehanici nema klasicni oblik.

Kvantna mehanika se razlikuje od klasicne, pa pojmovi polozaja, oblika i velicine nemaju isto znacenje. Pri mjerenju (kolaps talasne funkcije) moze se govoriti o polozaju sa odredjenom vjerovatnocom i ogranicenom preciznoscu, ali ne o fiksnom obliku elektrona. Srina talasne funkcije kojom se opisuje elektron moze biti vrlo velika. Elektron se moze prostirati i na metre ili kilometre pa se u tom smislu moze reci da njegova velicina moze biti kilometarska. Recimo, u atomu elektron je oblak vjerovatnoce orbitale a ne tacka na orbitali; model atoma nije mali Suncev sistma, gdje je elektron “sicusna planeta”.

U kvantnoj teoriji mjerljive velicine su operatori koji djeluju na talasnu funkciju; iz njih dobijamo vjerovatnoce i ocekivane vrijednosti. Prije mjerenja elektron nema jedinstveno definisan polozaj ni oblik. Opis svijeta kao skupa cestica je korisna aproksimacija; opsti okvir je kvantna teorija polja u kojoj su cestice pobude polja, a stanje sistema je vektor u Hilbertovom prostoru koji za nerelativisticke sisteme evoluira po Schrodingerovoj jednacini.

Nije poenta da nismo izmjerili velicinu elektrona, nego da elektron NEMA velicinu. Isto je i za oblik. Elektron NEMA oblik



Nego, sad ce nas Teo da kaze da se moramo spustiti do Najmanjih prostora i tako dalje.. jedva cekam

Dupli.

Elektron jeste čestica. Čak je i kvark čestica.

Usput: https://www.sciencealert.com/for-the-fi ... een-mapped

"To put it simply, we can use this method to show what an electron looks like for the first time," said physicist Daniel Loss of the University of Basel.

Bit će da, ipak, ima oblik

Hakiz wrote: ↑29/09/2025 22:47 Elektron jeste čestica. Čak je i kvark čestica.

Usput: https://www.sciencealert.com/for-the-fi ... een-mapped

"To put it simply, we can use this method to show what an electron looks like for the first time," said physicist Daniel Loss of the University of Basel.

Bit će da, ipak, ima oblik

Noup Nemoj biti kao Teo, da postavljas a da ne procitas sto si postavio
Evo direktno iz linka koji si gore stavio (drugi paragraf ):

As far as we know, electrons don’t actually have a ‘shape’ per se – rather, they are either point particles or they are behaving like a wave, which changes shape depending on its energy.

Papir govori o raspodjeli vjerovatnoce, odnosno talasnoj funkciji elektrona, a ne o njegovom stvarnom obliku. Ta “geometrija” pokazuje gdje se elektron moze naci pod odredjenim uslovima, a ne granicu nekog malog objekta. U pitanju je oblik oblaka vjerovatnoce, a ne oblik samog elektrona. Nekad se kolokvijalno kaze da oblik talasne funkcije odredjuje oblik elektrona – ali u tom smislu elektron nema jedinstven oblik: moze biti manji, veci, sferican itd. Ali peonta je da se ne radi o obliku samog elektrona.

Iz linka koji si sam postavio:

This in turn allowed the team to calculate the shape of an electron’s wave function within the quantum dot.

Kljucni detalj je “shape of an electron’s wave function” – to nije “shape of an electron”

U svakom smislu, ne radi se o sicusnom objektu za koji nemamo “mikroskop” da bi ga vidjeli – to nije poenta. Ne ocekujemo da ce buduci instrumenti otkriti “oblik elektrona”, jer takav oblik ne postoji u klasicnom smislu. Nema nikakve veze sa nasom tehnologijom - ovo je ono na sta sam odogovarao iz tvog prijasnjeg posta.

https://www.wtamu.edu/~cbaird/sq/mobile ... -electron/

Elektron i kvark nisu cestice u klasicnom smislu. Poenta je rijec “klasicnom” - pogledaj ponovo moj prijasnji post - rekao sam da nisu cestice u klasicnom smislu, ne da nisu cestice - words matter Oni se u Standardnom modelu nazivaju elementarnim cesticama, ali to ne znaci da imaju oblik, povrsinu ili volumen kao klasicna tijela.. Isto i za kvarkove i za ostale fermione.

Dakle, njihova “cesticnost” je posebna: kvantnomehanicki se opisuju talasnom funkcijom (ili poljem u kvantnoj teoriji polja), a ne klasicnim pojmovima oblika i velicine.

Neovisno od svega gore, stvarno mi nije cilj da ulazim u diskusiju koja ne vodi nicemu. Ovo su osnovne stvari koje se uce na svakom studiju fizike. Naravno, sasvim je prirodno da neko ko nije studirao fiziku (ili srodne oblasti) nije upoznat.

Ja sam ovdje cak i od Teo pokusao nesto nauciti (doduse samo prvih par dana), kada sam mislio da ima nesto novo, orginalno i interesatno reci.

Sto me hoce dupli

Dupli.

Voddaa wrote: ↑30/09/2025 08:50

Hakiz wrote: ↑29/09/2025 22:47 Elektron jeste čestica. Čak je i kvark čestica.

Usput: https://www.sciencealert.com/for-the-fi ... een-mapped

"To put it simply, we can use this method to show what an electron looks like for the first time," said physicist Daniel Loss of the University of Basel.

Bit će da, ipak, ima oblik

Noup Nemoj biti kao Teo, da postavljas a da ne procitas sto si postavio
Evo direktno iz linka koji si gore stavio (drugi paragraf ):

As far as we know, electrons don’t actually have a ‘shape’ per se – rather, they are either point particles or they are behaving like a wave, which changes shape depending on its energy.

Papir govori o raspodjeli vjerovatnoce, odnosno talasnoj funkciji elektrona, a ne o njegovom stvarnom obliku. Ta “geometrija” pokazuje gdje se elektron moze naci pod odredjenim uslovima, a ne granicu nekog malog objekta. U pitanju je oblik oblaka vjerovatnoce, a ne oblik samog elektrona. Nekad se kolokvijalno kaze da oblik talasne funkcije odredjuje oblik elektrona – ali u tom smislu elektron nema jedinstven oblik: moze biti manji, veci, sferican itd. Ali peonta je da se ne radi o obliku samog elektrona.

Iz linka koji si sam postavio:

This in turn allowed the team to calculate the shape of an electron’s wave function within the quantum dot.

Kljucni detalj je “shape of an electron’s wave function” – to nije “shape of an electron”

U svakom smislu, ne radi se o sicusnom objektu za koji nemamo “mikroskop” da bi ga vidjeli – to nije poenta.

https://www.wtamu.edu/~cbaird/sq/mobile ... -electron/

Elektron i kvark nisu cestice u klasicnom smislu. Oni se u Standardnom modelu nazivaju elementarnim cesticama, ali to ne znaci da imaju oblik, povrsinu ili volumen kao klasicna tijela.. Isto i za kvarkove i za ostale fermione. Kvarkovi se takodje tretiraju kao tackasti, ali nikada nisu slobodni, vec su uvijek vezani unutar hadrona.

Dakle, njihova “cesticnost” je posebna: kvantnomehanicki se opisuju talasnom funkcijom (ili poljem u kvantnoj teoriji polja), a ne klasicnim pojmovima oblika i velicine.

Neovisno od svega gore, stvarno mi nije cilj da ulazim u diskusiju koja ne vodi nicemu. Ovo su osnovne stvari koje se uce na svakom studiju fizike. Naravno, sasvim je prirodno da neko ko nije studirao fiziku (ili srodne oblasti) nije upoznat.

Ja sam ovdje cak i od Teo pokusao nesto nauciti (doduse samo prvih par dana), kada sam mislio da ima nesto novo, orginalno i interesatno reci.

Ključno je "As far as we know".

Što li je stavljena ta ograda, to jeste, što li je ostavljena otvorena mogućnost da možda ima oblik? Zato što trenutno ne možemo sa sigurnosti reći da nema. Nemamo dovoljno osjetljive instrumente da pogledamo u veličine nivoa subatomskih čestica i kažemo, "Evo, vidjeli smo, elektrona nigdje nema kao objekta sa definisanim oblikom".

https://dailygalaxy.com/2025/01/for-the ... electrons/

Angle-resolved photoemission spectroscopy (ARPES) is a powerful tool for studying the behavior of electrons in solids. During an ARPES experiment, researchers shine a beam of photons onto a crystal, causing electrons to be ejected from the material. By measuring the angles and spins of these ejected electrons, scientists can reconstruct the shapes of their wave functions and gain insights into their geometric properties.

Ima još članaka, kako ne vodimo zvaničnu institucionalnu naučnu raspravu , citirao sam jedan od prvih na koje sam naišao. Ako ti je izvor sumnjiv, ima ih "legitimnijih" koji slično kažu, nađi ih ako hoćeš.

Put je dalek, ali korak smo bliže

Bliže smo danu kada ćemo doći jednom od dva zaključka:

1. Definitivno nema oblik (u smislu predmeta).

2. Definitivno ima oblik.

Do tada, sve opcije su otvorene.

Nauka nije religija, ne pretvarajmo je u novu. Iako neki ljudi nauci pristupaju kao vjernici religijama, nije religija.

Hakiz wrote: ↑30/09/2025 10:31

Voddaa wrote: ↑30/09/2025 08:50

Hakiz wrote: ↑29/09/2025 22:47 Elektron jeste čestica. Čak je i kvark čestica.

Usput: https://www.sciencealert.com/for-the-fi ... een-mapped



Bit će da, ipak, ima oblik

Noup Nemoj biti kao Teo, da postavljas a da ne procitas sto si postavio
Evo direktno iz linka koji si gore stavio (drugi paragraf ):

As far as we know, electrons don’t actually have a ‘shape’ per se – rather, they are either point particles or they are behaving like a wave, which changes shape depending on its energy.

Papir govori o raspodjeli vjerovatnoce, odnosno talasnoj funkciji elektrona, a ne o njegovom stvarnom obliku. Ta “geometrija” pokazuje gdje se elektron moze naci pod odredjenim uslovima, a ne granicu nekog malog objekta. U pitanju je oblik oblaka vjerovatnoce, a ne oblik samog elektrona. Nekad se kolokvijalno kaze da oblik talasne funkcije odredjuje oblik elektrona – ali u tom smislu elektron nema jedinstven oblik: moze biti manji, veci, sferican itd. Ali peonta je da se ne radi o obliku samog elektrona.

Iz linka koji si sam postavio:

This in turn allowed the team to calculate the shape of an electron’s wave function within the quantum dot.

Kljucni detalj je “shape of an electron’s wave function” – to nije “shape of an electron”

U svakom smislu, ne radi se o sicusnom objektu za koji nemamo “mikroskop” da bi ga vidjeli – to nije poenta.

https://www.wtamu.edu/~cbaird/sq/mobile ... -electron/

Elektron i kvark nisu cestice u klasicnom smislu. Oni se u Standardnom modelu nazivaju elementarnim cesticama, ali to ne znaci da imaju oblik, povrsinu ili volumen kao klasicna tijela.. Isto i za kvarkove i za ostale fermione. Kvarkovi se takodje tretiraju kao tackasti, ali nikada nisu slobodni, vec su uvijek vezani unutar hadrona.

Dakle, njihova “cesticnost” je posebna: kvantnomehanicki se opisuju talasnom funkcijom (ili poljem u kvantnoj teoriji polja), a ne klasicnim pojmovima oblika i velicine.

Neovisno od svega gore, stvarno mi nije cilj da ulazim u diskusiju koja ne vodi nicemu. Ovo su osnovne stvari koje se uce na svakom studiju fizike. Naravno, sasvim je prirodno da neko ko nije studirao fiziku (ili srodne oblasti) nije upoznat.

Ja sam ovdje cak i od Teo pokusao nesto nauciti (doduse samo prvih par dana), kada sam mislio da ima nesto novo, orginalno i interesatno reci.

Ključno je "As far as we know".

Što li je stavljena ta ograda, to jeste, što li je ostavljena otvorena mogućnost da možda ima oblik? Zato što trenutno ne možemo sa sigurnosti reći da nema. Nemamo dovoljno osjetljive instrumente da pogledamo u veličine nivoa subatomskih čestica i kažemo, "Evo, vidjeli smo, elektrona nigdje nema kao objekta sa definisanim oblikom".

https://dailygalaxy.com/2025/01/for-the ... electrons/

Angle-resolved photoemission spectroscopy (ARPES) is a powerful tool for studying the behavior of electrons in solids. During an ARPES experiment, researchers shine a beam of photons onto a crystal, causing electrons to be ejected from the material. By measuring the angles and spins of these ejected electrons, scientists can reconstruct the shapes of their wave functions and gain insights into their geometric properties.

Ima još članaka, kako ne vodimo zvaničnu institucionalnu naučnu raspravu , citirao sam jedan od prvih na koje sam naišao. Ako ti je izvor sumnjiv, ima ih "legitimnijih" koji slično kažu, nađi ih ako hoćeš.

Put je dalek, ali korak smo bliže

Bliže smo danu kada ćemo doći jednom od dva zaključka:

1. Definitivno nema oblik (u smislu predmeta).

2. Definitivno ima oblik.

Do tada, sve opcije su otvorene.

Nauka nije religija, ne pretvarajmo je u novu. Iako neki ljudi nauci pristupaju kao vjernici religijama, nije religija.

Naravno, uvijek je bilo, jeste i bice “as far as we know”, jer nauka nikada ne tvrdi 100%. To vazi za svaku teoriju, ni gravitacija nije 100%. Međutim, kljucna poenta ovdje nije da nemamo dovoljno dobre instrumente, vec da, ako je nase sadasnje shvatanje tacno (kvantna mehanika), onda klasicna velicina i oblik elektrona jednostavno ne postoje. Ako kvatna mehanika nije tacna, all bets are off.

Da li je moguce da se to shvatanje u buducnosti promijeni? Naravno, sve je moguce, ali nije vjerovatno. Moguce je i da se sutra ispostavi da je gravitacija nekad odbojna, nekad privlacna, moguce je ali ekstremno nevjerovatno, pa u tom smislu kada se nesto eksperimentalno pokaze sa visokom vjerovatnocom uzimamo kao manje ili vise “prakticnu” cinjenicu.

Zakljucak vec postoji, baziran na osnovama kvatne mehanike. Jedini nacin da su opcije otvorene jeste da kvantna mehanika kao cjelina nije tacna, a u tom slucaju sve je otvoreno - mnogo drugih pitanja koje uzimamo zdravo za gotovo (recimo da ne propadamo kroz cvrste objekte).

Elektron definitivno nema oblik u smislu predmeta. To je u skladu sa Standardnim modelom i svim mjerenjima do danas. Nakon dekoherencije elektron se ponasa kao tackasta cestica bez unutrasnje strukture (nema oblika), a prije dekoherencije opisuje se talasnom funkcijom, gdje pojam oblika nema klasicno znacenje (pa opet nema oblika).

Kljucno o ovome sto si boldirao je opet wave function; Govore o geometriji wave function (shapes of their wave function, ne oblik samog elektrona). To je poenta!

Izvori koje navodis nisu nimalo sumnjivi, sasvim su ok (“legitimni”). Slazem se sa izvorima! Poenta je sta izvori tacno govore. Govore o wave function, sto je sama poenta svega sto sam naveo u prosla dva, a i u ovom postu

I za kraj, jos jedna manja opaska. U nauci (osim matematike), nikad nista nije, i nece biti definitivno.

Voddaa wrote: ↑30/09/2025 10:59

Hakiz wrote: ↑30/09/2025 10:31

Voddaa wrote: ↑30/09/2025 08:50

Noup Nemoj biti kao Teo, da postavljas a da ne procitas sto si postavio
Evo direktno iz linka koji si gore stavio (drugi paragraf ):

As far as we know, electrons don’t actually have a ‘shape’ per se – rather, they are either point particles or they are behaving like a wave, which changes shape depending on its energy.

Papir govori o raspodjeli vjerovatnoce, odnosno talasnoj funkciji elektrona, a ne o njegovom stvarnom obliku. Ta “geometrija” pokazuje gdje se elektron moze naci pod odredjenim uslovima, a ne granicu nekog malog objekta. U pitanju je oblik oblaka vjerovatnoce, a ne oblik samog elektrona. Nekad se kolokvijalno kaze da oblik talasne funkcije odredjuje oblik elektrona – ali u tom smislu elektron nema jedinstven oblik: moze biti manji, veci, sferican itd. Ali peonta je da se ne radi o obliku samog elektrona.

Iz linka koji si sam postavio:

This in turn allowed the team to calculate the shape of an electron’s wave function within the quantum dot.

Kljucni detalj je “shape of an electron’s wave function” – to nije “shape of an electron”

U svakom smislu, ne radi se o sicusnom objektu za koji nemamo “mikroskop” da bi ga vidjeli – to nije poenta.

https://www.wtamu.edu/~cbaird/sq/mobile ... -electron/

Elektron i kvark nisu cestice u klasicnom smislu. Oni se u Standardnom modelu nazivaju elementarnim cesticama, ali to ne znaci da imaju oblik, povrsinu ili volumen kao klasicna tijela.. Isto i za kvarkove i za ostale fermione. Kvarkovi se takodje tretiraju kao tackasti, ali nikada nisu slobodni, vec su uvijek vezani unutar hadrona.

Dakle, njihova “cesticnost” je posebna: kvantnomehanicki se opisuju talasnom funkcijom (ili poljem u kvantnoj teoriji polja), a ne klasicnim pojmovima oblika i velicine.

Neovisno od svega gore, stvarno mi nije cilj da ulazim u diskusiju koja ne vodi nicemu. Ovo su osnovne stvari koje se uce na svakom studiju fizike. Naravno, sasvim je prirodno da neko ko nije studirao fiziku (ili srodne oblasti) nije upoznat.

Ja sam ovdje cak i od Teo pokusao nesto nauciti (doduse samo prvih par dana), kada sam mislio da ima nesto novo, orginalno i interesatno reci.

Ključno je "As far as we know".

Što li je stavljena ta ograda, to jeste, što li je ostavljena otvorena mogućnost da možda ima oblik? Zato što trenutno ne možemo sa sigurnosti reći da nema. Nemamo dovoljno osjetljive instrumente da pogledamo u veličine nivoa subatomskih čestica i kažemo, "Evo, vidjeli smo, elektrona nigdje nema kao objekta sa definisanim oblikom".

https://dailygalaxy.com/2025/01/for-the ... electrons/

Angle-resolved photoemission spectroscopy (ARPES) is a powerful tool for studying the behavior of electrons in solids. During an ARPES experiment, researchers shine a beam of photons onto a crystal, causing electrons to be ejected from the material. By measuring the angles and spins of these ejected electrons, scientists can reconstruct the shapes of their wave functions and gain insights into their geometric properties.

Ima još članaka, kako ne vodimo zvaničnu institucionalnu naučnu raspravu , citirao sam jedan od prvih na koje sam naišao. Ako ti je izvor sumnjiv, ima ih "legitimnijih" koji slično kažu, nađi ih ako hoćeš.

Put je dalek, ali korak smo bliže

Bliže smo danu kada ćemo doći jednom od dva zaključka:

1. Definitivno nema oblik (u smislu predmeta).

2. Definitivno ima oblik.

Do tada, sve opcije su otvorene.

Nauka nije religija, ne pretvarajmo je u novu. Iako neki ljudi nauci pristupaju kao vjernici religijama, nije religija.

Naravno, uvijek je bilo, jeste i bice “as far as we know”, jer nauka nikada ne tvrdi 100%. To vazi za svaku teoriju, ni gravitacija nije 100%. Međutim, kljucna poenta ovdje nije da nemamo dovoljno dobre instrumente, vec da, ako je nase sadasnje shvatanje tacno (kvantna mehanika), onda klasicna velicina i oblik elektrona jednostavno ne postoje. Ako kvatna mehanika nije tacna, all bets are off.

Da li je moguce da se to shvatanje u buducnosti promijeni? Naravno, sve je moguce, ali nije vjerovatno. Moguce je i da se sutra ispostavi da je gravitacija nekad odbojna, nekad privlacna, moguce je ali ekstremno nevjerovatno, pa u tom smislu kada se nesto eksperimentalno pokaze sa visokom vjerovatnocom uzimamo kao manje ili vise “prakticnu” cinjenicu.

Zakljucak vec postoji, baziran na osnovama kvatne mehanike. Jedini nacin da su opcije otvorene jeste da kvantna mehanika kao cjelina nije tacna, a u tom slucaju sve je otvoreno - mnogo drugih pitanja koje uzimamo zdravo za gotovo (recimo da ne propadamo kroz cvrste objekte).

Elektron definitivno nema oblik u smislu predmeta. To je u skladu sa Standardnim modelom i svim mjerenjima do danas. Nakon dekoherencije elektron se ponasa kao tackasta cestica bez unutrasnje strukture (nema oblika), a prije dekoherencije opisuje se talasnom funkcijom, gdje pojam oblika nema klasicno znacenje (pa opet nema oblika).

Kljucno o ovome sto si boldirao je opet wave function; Govore o geometriji wave function (shapes of their wave function, ne oblik samog elektrona). To je poenta!

Izvori koje navodis nisu nimalo sumnjivi, sasvim su ok (“legitimni”). Slazem se sa izvorima! Poenta je sta izvori tacno govore. Govore o wave function, sto je sama poenta svega sto sam naveo u prosla dva, a i u ovom postu

I za kraj, jos jedna manja opaska. U nauci (osim matematike), nikad nista nije, i nece biti definitivno.

Govori o "Shapes of their wave function which gain insight into their geometric properties."

Ovo bi značilo bi da je oblik talasne funkcije elektrona pokazatelj, indikator postojanja, njegovog oblika, zar ne?

Kako trenutnom tehnologijom ne možemo vidjeti elektron direktno, koristimo šta možemo, vidjeti ga posredno. Trenutna tehnologija nam dozvoljava samo to da ga vidimo kao talas. Zato mu jedino tako možemo pristupiti.Možda sutrašnja dozvoli da mu vidimo oblik? I neutronu, protonu, možda i kvarku, ali oni su problem, mijenjaju se kada ih posmatraš u odnosu na to kakvi su kada ih ne posmatraš.

Slično kao što astronomi o nekim kosmičkim tijelima, njihovim eventualnim atmosferama, veličinama (gravitaciji) i drugim karakteristikama zaključuju na osnovu zakrivljenja svjetla, čak i radio-talasa, koji su u blizini tog tijela, promjene boje svjetla itd, ne posmatrajući tijelo samo jer iz nekog razloga to ne mogu.

Tako bi, po navedenim istraživanjima, oblik talasa elektrona mogao biti, a to članci i sugerišu, indikator oblika samog elektrona. Ako je to tačno, indicije kako vidimo postoje, elektron bi mogao biti, sada već sa većom vjerovatnosti nego ranije i jeste, čestica koja je predmet, ima oblik.

A kvantna fizika. U posljednje vrijeme se malo propituje. Ne da je greška, naravno da to nije, nego izgleda da neke stvari nisu onakve kakvima su do sada smatrane. Ne čudi, razvoj mišljenja na osnovu eksperimenata koje omogućavaju novije tehnologije je za očekivati. Šta li će se sve ispostaviti kao potvrđeno, a šta kao demantovano od današnjih "dogmi" za 100, 1.000 i više godina?

Kako je Hawking rekao, parafraziram "Izgleda da crne rupe nisu tako crne kako smo ranije mislili da jesu".

A možda je sve, možda smo i mi sami, zapravo, frekvencija

Ah - moram se nauciti razliku izmedju edit i citiranje

Hakiz wrote: ↑30/09/2025 12:22

Mozda je lakse da jedno po jedno komentarisem, jer ima stvari sa kojima se svakako slazem, a sa nekima ne, iz ugla shvatanja fizike.

Govori o "Shapes of their wave function which gain insight into their geometric properties."

Ovo bi značilo bi da je oblik talasne funkcije elektrona pokazatelj, indikator postojanja, njegovog oblika, zar ne?

Ne, oblik talasne funkcije ne pokazuje oblik elektrona niti indicira da elektron ima oblik.
Talasna funkcija opisuje raspodjelu vjerovatnoce gdje se elektron moze naci prilikom mjerenja. Sam elektron se u kvantnoj mehanici smatra elementarnim objektom bez klasicnog ekvivalenta i nema klasicni oblik. Ovo vazi ne samo za elektron nego i za sve kvantnomehanicke objekte, a elektron se cesto koristi kao udzbenicki primjer. Upravo tu lezi konceptualna razlika izmedju kvantne i klasicne mehanike: u klasicnoj mehanici mozemo govoriti o obliku i velicini, dok u kvantnoj mehanici ti pojmovi nemaju isto znacenje.

Kako trenutnom tehnologijom ne možemo vidjeti elektron direktno, koristimo šta možemo, vidjeti ga posredno. Trenutna tehnologija nam dozvoljava samo to da ga vidimo kao talas. Zato mu jedino tako možemo pristupiti.Možda sutrašnja dozvoli da mu vidimo oblik? I neutronu, protonu, možda i kvarku, ali oni su problem, mijenjaju se kada ih posmatraš u odnosu na to kakvi su kada ih ne posmatraš

Elektron se ne vidi ni kao talas ni kao objekat sa oblikom, vec se opisuje talasnom funkcijom koja daje vjerovatnocu mjesta gdje ga mozemo naci pri mjerenju. Istina je da ga mjerimo posredno ali to ne znaci da postoji skriveni oblik koji ce instrumenti otkriti – u kvantnoj mehanici oblik u klasicnom smislu nije definisan (ne postoji).
Isto vazi i za druge kvantne objekte. Mozemo govoriti o njihovim osobinama (kvatnim), ali ne o geometrijskom izgledu kao kod makroskopskih tijela (npr. Oblik).

Slično kao što astronomi o nekim kosmičkim tijelima, njihovim eventualnim atmosferama, veličinama (gravitaciji) i drugim karakteristikama zaključuju na osnovu zakrivljenja svjetla, čak i radio-talasa, koji su u blizini tog tijela, promjene boje svjetla itd, ne posmatrajući tijelo samo jer iz nekog razloga to ne mogu.

Razlika je u tome sto kod astronomskih tijela znamo da postoji fizicki objekat sa velicinom i oblikom jer spadaju u domen klasicne fizike, pa o tim svojstvima mozemo zakljucivati i posredno. Kod elektrona i drugih kvantnih objekata okvir je drugaciji.

Tako bi, po navedenim istraživanjima, oblik talasa elektrona mogao biti, a to članci i sugerišu, indikator oblika samog elektrona. Ako je to tačno, indicije kako vidimo postoje, elektron bi mogao biti, sada već sa većom vjerovatnosti nego ranije i jeste, čestica koja je predmet, ima oblik.

Ne. Oblik talasne funkcije ne govori o obliku samog elektrona, vec o raspodjeli vjerovatnoce gdje ga mozemo naci pri mjerenju. Elektron se u standardnom modelu smatra elementarnom cesticom bez unutrasnje strukture i klasicnog oblika, pa talasna funkcija ne moze biti “indikator” njegove geometrije.

A kvantna fizika. U posljednje vrijeme se malo propituje. Ne da je greška, naravno da to nije, nego izgleda da neke stvari nisu onakve kakvima su do sada smatrane. Ne čudi, razvoj mišljenja na osnovu eksperimenata koje omogućavaju novije tehnologije je za očekivati. Šta li će se sve ispostaviti kao potvrđeno, a šta kao demantovano od današnjih "dogmi" za 100, 1.000 i više godina?

Slazem se, samo mala opaska. Kvantna mehanika se stalno testira i prosiruje, ali njen osnovni okvir je izuzetno cvrsto potvrdjen i nije pod ozbiljnom sumnjom. Ono sto se “propituje” i doradjuje odnosi se na granice primjene, na povezivanje sa gravitacijom i slicno.

Kako je Hawking rekao, parafraziram "Izgleda da crne rupe nisu tako crne kako smo ranije mislili da jesu".

A možda je sve, možda smo i mi sami, zapravo, frekvencija

Da!
Mi smo vektor u Hilbertovom prostoru, ili jos poeticnije – vibracije u kvantnim poljima.