Forum Klix.ba

dječak sa šibicama wrote: ↑30/07/2023 13:22 Ide prica kako jogurt propada, bacaju, ne znaju sta ce sa njim, a cijena i dalje od 2 do 2 ipo pa na vise.

Sve mi se cini ili da ne propada, ili im je svejedno, namirice se na marzi prodatog. Sto bi moglo reci puno i o marzama.

Ja u zadnje vrijeme kupujem milkos jogurt 2.8 % ispod 2 KM...kao i onaj od 2.0 % mm.
U amku su 1.95 KM i 1.85 KM...

konektovan wrote: ↑30/07/2023 13:52

dječak sa šibicama wrote: ↑30/07/2023 13:22 Ide prica kako jogurt propada, bacaju, ne znaju sta ce sa njim, a cijena i dalje od 2 do 2 ipo pa na vise.

Sve mi se cini ili da ne propada, ili im je svejedno, namirice se na marzi prodatog. Sto bi moglo reci puno i o marzama.

Ja u zadnje vrijeme kupujem milkos jogurt 2.8 % ispod 2 KM...kao i onaj od 2.0 % mm.
U amku su 1.95 KM i 1.85 KM...

Isti slucaj, mislim da je u konzumu 2,0% marka 80 a 2,8% marka 95.

Jogurt ko jogurt, ima i onaj milkosov u vrecici valjda je 1,60 ali osjeti mi se na nesto ne znam sta, povukao je neki okus od necega.

I mlijeko domace, domace blago i jos neko slabo pamtim imena, ispod 2 markice. Nisam lud da dajem dukatu ili megleu dvije ipo marke. Neka je pet puta punjeno u BiH, a i ako jeste, cime onda pravdaju cijenu.

Hakiz wrote: ↑30/07/2023 13:05

konektovan wrote: ↑30/07/2023 12:58

Nije problematicno dizanje cijene,..vec procenat istog...a nisi dobio bolji kvalitet.

Nema veze. Meni ako poskupi kruh, dižem i ja cijenu svog posla. Za isti kvalitet.

A kada svi posljedično podignu cijene svog rada, proizvoda, usluge, tada ono prvobitno dizanje cijene izgubi smisao.
Ako je nešto koštalo X, poskupi 10%, kao posljedicu sve poskupi 10 %, plate se podignu, ono X je izgubilo svrhu poskupljenja

e vidis...

Trappist wrote: ↑30/07/2023 15:23

Hakiz wrote: ↑30/07/2023 13:05

Nema veze. Meni ako poskupi kruh, dižem i ja cijenu svog posla. Za isti kvalitet.

A kada svi posljedično podignu cijene svog rada, proizvoda, usluge, tada ono prvobitno dizanje cijene izgubi smisao.
Ako je nešto koštalo X, poskupi 10%, kao posljedicu sve poskupi 10 %, plate se podignu, ono X je izgubilo svrhu poskupljenja

e vidis...

Doduše, nema više komunista, nema više ko da se buni zbog plata

Hakiz wrote: ↑30/07/2023 16:18

Trappist wrote: ↑30/07/2023 15:23
e vidis...

Doduše, nema više komunista, nema više ko da se buni zbog plata

Imate svoj sindikat pa neka se "bori" za vasa prava.
Mi dobili povecanje placa i inflacionu premiju , a sve zahvaljujuci sindikatu koji je organizovao strajk i pregovarao.
Bila nedavno sedmicu u BiH, cijene ca. kao u de. samo preracunate u KM. Ono sto ovamo kosta npr. 2 Eura u Sarajevu je ca.4 KM. Ja zijanila, mami nisam vjerovala, kada zakuka na cijene, da je tako skupo.

E toeto

Dino79 wrote: ↑31/07/2023 09:26 Kako objasnjavate cinjenicu da je hrana skupa a vecina stanovnistva ima visak kilograma ili su gojazni ?

Pa jedu makarone pite hljebove

Dino79 wrote: ↑31/07/2023 09:26 Kako objasnjavate cinjenicu da je hrana skupa a vecina stanovnistva ima visak kilograma ili su gojazni ?

Jedu nezdravu hranu.

Koliko stanovništva ima povišen šećer ?
Koliko stanovništva ima visok holesterol ?

teskeredzic_22 wrote: ↑31/07/2023 09:40

Dino79 wrote: ↑31/07/2023 09:26 Kako objasnjavate cinjenicu da je hrana skupa a vecina stanovnistva ima visak kilograma ili su gojazni ?

Jedu nezdravu hranu.

Koliko stanovništva ima povišen šećer ?
Koliko stanovništva ima visok holesterol ?

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Ubiju se u pekari za 3-4km. I stomak naravno raste. Na zapadu je sirotinja najdeblja. Uzme hambasa za dolar komad i udri.

Primjecujem da nekima kod brice samo jos fali happy ending

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

Spoiler

Show

teskeredzic_22 wrote: ↑31/07/2023 09:40

Jedu nezdravu hranu.

Koliko stanovništva ima povišen šećer ?
Koliko stanovništva ima visok holesterol ?

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Jebi ga , globalizacija nije mimoišla ni nas.

Država se odavno prestala baviti opstankom domaćih farmi a postojeći instrumenti pomoći su zapravo simbolični.
Umjesto da deceniju raspravljamo kako pomoći selu , odbraniti se od uvoznih lobija i jeftinih škart proizvoda , mi već višedecenijski presipamo iz šupljeg u prazno , šta je Dodik jeo , kako mu je Željko uzvratio da li je Dragan konstitutivan i tako u krug.

Mediji ovome doprinose jer profitiraju.

Nikad nije bila veća socijalna nejednakost među ljudima iste ili slične historije , porodičnog porijekla , i obrazovnog stanja....onaj u mercedesu traži da mu konobar donosi kafu ako je moguće na vrhu nosa jer je to zabavnije a među njima nema nikakve razlike ako im pogledaš očeve ili sigurno djedove.

Zašto bi neko prolivao znoj da bi neko drugi kupovao dobar i zdrav paradajz jeftiniji od turskog ?

Potreban je temeljan restart koji se nažalost zadugo neće desiti.

teskeredzic_22 wrote: ↑31/07/2023 09:51

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

Spoiler

Show

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Jebi ga , globalizacija nije mimoišla ni nas.

Država se odavno prestala baviti opstankom domaćih farmi a postojeći instrumenti pomoći su zapravo simbolični.
Umjesto da deceniju raspravljamo kako pomoći selu , odbraniti se od uvoznih lobija i jeftinih škart proizvoda , mi već višedecenijski presipamo iz šupljeg u prazno , šta je Dodik jeo , kako mu je Željko uzvratio da li je Dragan konstitutivan i tako u krug.

Mediji ovome doprinose jer profitiraju.

Nikad nije bila veća socijalna nejednakost među ljudima iste ili slične historije , porodičnog porijekla , i obrazovnog stanja....onaj u mercedesu traži da mu konobar donosi kafu ako je moguće na vrhu nosa jer je to zabavnije a među njima nema nikakve razlike ako im pogledaš očeve ili sigurno djedove.

Zašto bi neko prolivao znoj da bi neko drugi kupovao dobar i zdrav paradajz jeftiniji od turskog ?

Potreban je temeljan restart koji se nažalost zadugo neće desiti.

Zasto radi drugog? zasto ne radi sebe i visestrukih koristi? Poznajem dosta imucnijih porodica, nije im ofirno otici i posaditi da znaju sta jedu, ti ljudi nemaju traktore, poneko frezu, posade, da zna da mu povrce nije prskano, da vidi sta jede, da se malo fizicki krece, da skrene misli, izadje iz zagusenih podrucija kao sto su Sa, Ze i Tz.
Prosjecnom Bosnji koji radi za 800ja i koji ima zemlju, dakle ima gdje, je ofirno to uraditi, potruditi se, jer valja jelte ograditi to, oznojiti se, neko ce mu reci da je "seljak", lakse piti kafu i prosipati iz supljegu prazno.

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

teskeredzic_22 wrote: ↑31/07/2023 09:40

Jedu nezdravu hranu.

Koliko stanovništva ima povišen šećer ?
Koliko stanovništva ima visok holesterol ?

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Koliko ti zaradiš od proizvoda koje uzgajaš na svojoj zemlji?

Hakiz wrote: ↑31/07/2023 10:28

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Koliko ti zaradiš od proizvoda koje uzgajaš na svojoj zemlji?

Mi (moja porodica), ne sijemo da zaradimo, nego da uzgojimo sebi, obicno na kraju godine bude oko pola tone krompira, 5kg graha, tikva ili dvije, 20 kg paradajza, 20kg crvenog luka, 10kg bijelog luka. To je otprilike neki prosjek kad je solidna godina, naravno tu ima oscialcija ovisno od toga koliko puta je gnojena tj. djubrena zemlja, koliko je kise bilo ili nije itd.

Imam jednu teoriju da doznake iz inostranstva ili ti ga novac od dijaspore uzrokuje inflaciju.

Onda kad se malo progugla, mogu se naci istrazivanja koja pokazuju da na duge staze te doznake uzrokuju inflaciju.

Dino79 wrote: ↑31/07/2023 09:26 Kako objasnjavate cinjenicu da je hrana skupa a vecina stanovnistva ima visak kilograma ili su gojazni ?

Ljudi nemaju za hljeba pa jedu kolace, a kolaci puni secera i udebljaju se. Eto.

Horcrux wrote: ↑31/07/2023 10:39 Imam jednu teoriju da doznake iz inostranstva ili ti ga novac od dijaspore uzrokuje inflaciju.

Onda kad se malo progugla, mogu se naci istrazivanja koja pokazuju da na duge staze te doznake uzrokuju inflaciju.

a) Da li se inflacija dešava samo u BiH, ili je širi fenomen?

b) Da li su doznake uzrokovale inflaciju u BiH prije pandemije?

c) Da li je došlo do drastične promjene visine doznaka u odnosu na period prije pandemije?

Odgovoriš na ova tri pitanja i sahraniš tu hipotezu koju imaš.

W0rM wrote: ↑31/07/2023 10:37

Hakiz wrote: ↑31/07/2023 10:28

Koliko ti zaradiš od proizvoda koje uzgajaš na svojoj zemlji?

Mi (moja porodica), ne sijemo da zaradimo, nego da uzgojimo sebi, obicno na kraju godine bude oko pola tone krompira, 5kg graha, tikva ili dvije, 20 kg paradajza, 20kg crvenog luka, 10kg bijelog luka. To je otprilike neki prosjek kad je solidna godina, naravno tu ima oscialcija ovisno od toga koliko puta je gnojena tj. djubrena zemlja, koliko je kise bilo ili nije itd.

Aha.

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

teskeredzic_22 wrote: ↑31/07/2023 09:40

Jedu nezdravu hranu.

Koliko stanovništva ima povišen šećer ?
Koliko stanovništva ima visok holesterol ?

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Imam ja u Mokrom neke zemlje, i ne pada mi na pamet da bilo šta sadim.
Prvo, troškovi goriva od Sarajeva do Mokrog, i nazad. Koliko puta u toku sezone...
Drugo, moje vrijeme.
Treće, moja leđa.
Troškovi oranja, đubrenja, sjemena, zaljevanja...
I na kraju, gledaj u nebo i moli Boga
Vjerovatno ima još nekih stavki.
Da živim na selu, vjerovatno bih posadio lijehu koju luka, paradajza (isključivo pod plastenik), neke zeleni, blitve, šta ja znam.
Ekološki aspekt, šta je prskano a šta nije, to na stranu. Živim u Sarajevu i 75% vremena udišem otrov, pijem vodu zagađenu fekalijama, zadnja stvar što me brine su prskani paradajz i krompir iz Turske.
Ruku na srce, kupujem već nekoliko godina krompir od čovjeka iz Zebine šume (), paradajz od žena sa posla, one uzgoje. Crveni luk i hagraš kupujemo na kilogram.

n+1 wrote: ↑31/07/2023 10:44

Horcrux wrote: ↑31/07/2023 10:39 Imam jednu teoriju da doznake iz inostranstva ili ti ga novac od dijaspore uzrokuje inflaciju.

Onda kad se malo progugla, mogu se naci istrazivanja koja pokazuju da na duge staze te doznake uzrokuju inflaciju.

a) Da li se inflacija dešava samo u BiH, ili je širi fenomen?

b) Da li su doznake uzrokovale inflaciju u BiH prije pandemije?

c) Da li je došlo do drastične promjene visine doznaka u odnosu na period prije pandemije?

Odgovoriš na ova tri pitanja i sahraniš tu hipotezu koju imaš.

...we find evidence that in developing countries remittances generate inflation. The effect of remittances on inflation is more pronounced in the long run.

https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs ... 8-77.4.914

Annual data for the period 1985 – 2013 of 32 developing countries in Asian and the Pacific is used in this study. The results found that remittance inflows significantly increase inflation during the research period and there exists a one-way Granger causality from remittances to inflation.

https://www.researchgate.net/publicatio ... _countries

cak ima istrazivanje s druge strane: slanje novca od strane dijaspore potiskuje inflaciju u zemljama gdje ta dijaspora zivi

We find that remittance outflows mitigate inflationary pressure.

https://www.sciencedirect.com/science/a ... 6513001468

Necu reci da je ovo glavni razlog uzroka inflaciji kod nas, ali da li je pospjesuje - da.

Horcrux wrote: ↑31/07/2023 10:55

n+1 wrote: ↑31/07/2023 10:44

a) Da li se inflacija dešava samo u BiH, ili je širi fenomen?

b) Da li su doznake uzrokovale inflaciju u BiH prije pandemije?

c) Da li je došlo do drastične promjene visine doznaka u odnosu na period prije pandemije?

Odgovoriš na ova tri pitanja i sahraniš tu hipotezu koju imaš.

...we find evidence that in developing countries remittances generate inflation. The effect of remittances on inflation is more pronounced in the long run.

https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs ... 8-77.4.914

Annual data for the period 1985 – 2013 of 32 developing countries in Asian and the Pacific is used in this study. The results found that remittance inflows significantly increase inflation during the research period and there exists a one-way Granger causality from remittances to inflation.

https://www.researchgate.net/publicatio ... _countries

cak ima istrazivanje s druge strane: slanje novca od strane dijaspore potiskuje inflaciju u zemljama gdje ta dijaspora zivi

We find that remittance outflows mitigate inflationary pressure.

https://www.sciencedirect.com/science/a ... 6513001468

Necu reci da je ovo glavni razlog uzroka inflaciji kod nas, ali da li je pospjesuje - da.

Ekonomija nije egzaktna nauka. Ako je takav efekat i pronađen na primjeru azijskih zemlja, to ne dokazuje kako se iste efekat nužno ponavlja gdje god postoje doznake.

Kako već rekoh, mi smo godinama imali deflaciju, sa otprilike jednakim nivoom doznaka koji imamo i danas. Već to je dovoljno da se hipoteza odbaci.

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

teskeredzic_22 wrote: ↑31/07/2023 09:40

Jedu nezdravu hranu.

Koliko stanovništva ima povišen šećer ?
Koliko stanovništva ima visok holesterol ?

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Povrsno gledas. Kad ces sve to stici uraditi od posla? Ko ce gorivo sipati i placati. Nema te nigdje finansijski. A nema ni bolovanja ko prije i posle rata po 2-3 mjeseca da "zivis" na selu dok ne uberes posadjeno.

Prvo info da imam svoju(roditelji) baštu i sve živo u njoj posađeno.
Za baštu treba vremena, ne treba puno, ali treba. Ako vikendica nije blizu stalnog mjesta stanovanja onda imamo problem vremena i goriva.
Zavisi gdje je bašta, moja je na 1500m pa sve prispjeva u septembru/oktobru, a šta da jedem do tada od povrća.
U slučaju elementarne nepogode npr. moraš ići neplanski da obiđeš i vidiš šta i kako.
U proljeće je najviše posla i teško se za vikend može sve obaviti, odnosno bez izastanka sa posla: haj preori, nađubri, isfrezaj, posadi.
Kako to ide kod nas, moras moljakati nekoga da ti obradi zemlju i dovuče đubrivo iako ćeš sve uredno platiti, jer svi siju u isto vrijeme pa dok dođeš na red.
Krompir sijati i vaditi bez 3-4 čovjeka je težak posao, mi se uvijek organizujemo i na hor-ruk to završimo.
Da me je stid nije, koja budalaština.
Nego, većina koja je ikad išta radila oko bašte zna o ovome šta pišem i odma odustane od svega.

nepass1 wrote: ↑31/07/2023 12:19

W0rM wrote: ↑31/07/2023 09:43

koliko stanovnistva ima zemlje po selima, ali nece da se podigne i posadi jer mu je mrsko, i lakse je kupiti prskani paradajz i krompir iz Turske, nego otici na svoju ocevinu i djedovinu i posaditi? Jer valja to okopat, oplijeviti, zaliti, nadjubriti, mhmmm. Ofirno im, ka'e "vidi onog seljaka", a seljaci pucaju odzdravlja, ljudi po 70 godina a i dalje volu rep iscupat mogu.

Povrsno gledas. Kad ces sve to stici uraditi od posla? Ko ce gorivo sipati i placati. Nema te nigdje finansijski. A nema ni bolovanja ko prije i posle rata po 2-3 mjeseca da "zivis" na selu dok ne uberes posadjeno.

Ne gledam ja druze nista povrsno, moze se otici svaki vikend, nije obavezno, ali se moze. Interesantno je da nemamo goriva za proizvesti sebi zdravu namirnicu, ali imamo da idemo kod doktora kad nas u predjelu stomaka zaboli nesto, ja slijepo crijevo, ja zuc, takodjer i privatniku ako treba da pregleda, gdje su onda popularne koride, Puracici, Ajvatovice, mise, mevludi, 1 maj da se rostilj okrene umjesto da se sadi itd. gdje sve narod ide. Nadalje, otprilike od haj necu reci 50, al nek je 70 kg sjemenskog krompira se dobije 500kg na jesen, slicno je sa ostalim povrcem koje daje dosta vise nego sto bude zasadjeno. Pa gdje je cist zrak, izvori vode, priroda, mir, koliko je potrebno covjeku da pobjegne od buke sto je stariji. Sve su to pozitivne strane, al' ko ce se da prosti nageti sad da izbrazda to, valja proliti znoja ako nema masine, pa postaviti te krompire, pa praviti lijehe luka. "Dje cu ja to"- to je prosjecno razmisljanje jednog wanna be gradjajnina.