Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Dolazi period velikih radova i gradnje

PROJEKTI Sarajevo će postati prava metropola!




Glavni grad BiH za četiri naredne godine mogao bi dobiti moderne saobraćajnice, sjevernu i južnu longitudinalu i ključnu prvu transverzalu, kojom će centar grada biti povezan s Vogošćom, na način da će se s Grbavice za manje od 10 minuta moći uključiti na autoput 5C. Na taj način, kao i izgradnjom preostalih transverzala i gradskog autoputa, Sarajevo će postati moderna prijestonica po uzoru na evropske i svjetske metropole.


(Sjeverna longitudinala: Izgradnja će biti nastavljena od nekadašnjeg "Mercatora" do remize GRAS-a)


U tom pogledu optimistični su i u Direkciji za puteve Kantona Sarajevo, koja je nadležna za izgradnju i održavanje gradskih saobraćajnica. Preostale dionice - Narednih nekoliko godina vjerujemo da će biti period velikih radova i gradnje. Drago mi je što će novim političkim dogovorom sve bolje i brže ići. Federalna vlada pomoći će Kantonu da brže gradi ključne saobraćajnice. Optimista sam da, ako uspijemo realizirati planove, za četiri godine možemo završiti preostale dionice obje longitudinale te izgraditi prvu transverzalu, kao i ostale koje su planirane - rekao je za “Avaz” direktor Direkcije Adem Zolj.


Shematski prikaz ulaza u tunel Kobilja Glava

Prioritet Direkcije i Kantonalne vlade svakako je prva transverzala, koja će centar grada na vogošćanskoj petlji povezati s autoputem. Njena trasa, kako je potvrđeno u Direkciji, duga je 9,3 kilometra i ide s Grbavice pored Američke ambasade, Željezničke stanice prema Šipu. - Zatim, prolazit će tunelom Kobilja Glava, dugim 740 metara, prema Hotonju i Vogošći. Već smo Javnom preduzeću “Ceste FBiH”, u okviru kredita koje oni uzimaju, kandidirali izgradnju oko 900 metara prve dionice, od Američke ambasade do tunela Ciglane. Ova dionica vrlo je realno da će uskoro biti realizirana i za radove je potrebno oko godinu. Također, “Cestama FBiH” kandidirali smo izgradnju tunela Kobilja Glava, što je i prihvaćeno, pod uvjetom da Kanton gradi ostale dionice od Hotonja prema Vogošći i od Šipa prema gradu - rekao je Zolj, ističući da bi se kompletna prva transverzala mogla izgraditi za oko tri godine. Moderni nadvožnjak Prema njegovim riječima, za prvu transverzalu potrebno je oko 175 miliona KM, što uključuje i 60 miliona potrebnih za gradnju tunela Kobilja Glava s dvije cijevi i pješačkom stazom. Što se tiče sjeverne longitudinale, iz Kantonalne direkcije najavljuju nastavak radova. Kažu da glavni projekt imaju od prve do sedme transverzale. Međutim, trasa duž ulice Put života, od prve do treće transverzale već je završena, a sada slijedi izgradnja saobraćajnice od treće transverzale kod nekadašnjeg “Mercatora” do sedme koja se nalazi pored remize GRAS-a i to će koštati nešto više 15 miliona KM.


Shematski prikaz saobraćajnica u KS ​

- Planirana je i gradnja devete transverzale, odnosno modernim nadvožnjakom spajanje Boljakovog Potoka. To će biti još jedna veza s autoputem. Nama je glavni cilj da grad sa što više saobraćajnica iz centra bude spojen s autoputem. Optimisti smo što se tiče svih nabrojanih projekata. Kao što vidite, nije potrebno još toliko mnogo novca da potpuno riješimo problem saobraćaja u Kantonu Sarajevo, u šta ne sumnjam da ćemo uraditi - potcrtao je Zolj.

Izgradnja gradskog autoputa

Ističući činjenicu da će krajem naredne godine biti završena izgradnja sarajevske zaobilaznice, među prioritetima je i gradnja dugo planiranog tzv. gradskog autoputa.


Zolj: Novim političkim dogovorom sve će bolje i brže ići

- On će ići s autoputa 5C na Stupu prema ulicama Safeta Zajke i Drinska prema tunelu Ciglane, a zatim velikim tunelom općinama Centar i Stari Grad prema Bembaši. Još su aktuelne dvije varijante trase, prva je ulicama Safeta Zajke i Drinska, a druga kolosijekom trenutne željezničke pruge prema stanici. Ova druga varijanta mnogo je brža za graditi. Ovaj projekt trebale bi preuzeti „Autoceste FBiH“, jer tzv. gradski autoput ima sve karakteristike autoputa.

Dva pravca do Sarajevskog aerodroma

- Osim toga, već ove sedmice trebao bi biti potpisan sporazum za nastavak gradnje južne longitudinale od Grbavice do pekare AS. Na toj trasi urađen je glavni projekt dionice do Suda BiH, a idejni projekt od Suda BiH, odnosno šeste pa do desete transverzale, odnosno do kraja i na taj način uz A transverzalu, koja se već gradi, imat ćemo dvije trake u dva pravca skroz do Sarajevskog aerodroma - rekao je Zolj, dodajući da će za okončanje južne longitudinale biti potrebno još 25 miliona KM.

[Thorgerson]

http://www.klix.ba/biznis/privreda/sreb ... /151106029

8 komentara.

Dovoljno govori.

[Država]

Sva proizvodnja ide u izvoz: Final Group iz S. Mosta u proizvodnju peleta uložila 4 mil. KM

Kako kompanije sve veću šansu vide u proizvodnji ekološkog goriva kao što je pelet pokazuje i primjer poduzeća Final Group koje je prije tri mjeseca počelo sa proizvodnjom peleta u Sanskom Mostu....



Trenutno im se dnevna proizvodnja kreće oko 40-tak tona visokokvalitetnog peleta, a skoro čitavu proizvodnju izvoze na strano tržište.

"Proizvode plasiramo u Italiju, Sloveniju i Austriju, a veoma male količine idu i na naše tržište", kaže Adis Memić, koji radi u oblasti nabavke Final Groupa.

Navodi da se radi o potpuno automatiziranoj liniji za proizvodnju pelet, jednoj od tehnološki najmodernijih, koja ne zahtijeva puno radne snage.

Kompanija je do u ovaj pogon uložila oko četiri milijuna KM. Završili su čitav procesa ulaganja, ali još uvijek ima radova koje moraju napraviti kao što su radovi na prijemnom lageru sa kojeg se drvo povlači u proizvodnju te sitni poslovi oko uređenja zgrade.

Posjeduju FSC certifikat, a što se tiče sirovine Memić kaže da je nabavljaju od certificiranih proizvođača sa područja USK i RS-a koje također imaju certifikat o upravljanju šumskim bogatstvom. To su Unsko-sanske šume i Šume RS.

Plan im je za dvije godine duplo povećanje proizvodnje na nekih 120 tona dnevno. Trenutno imaju 30-tak zaposlenih, a sa povećanjem proizvodnje planiraju i povećanje zaposlenih. D.K.

- See more at: http://www.akos.ba/ekonomija/sva-proizv ... FkS7i.dpuf

[muminovic]

Novalić: TTU ide u reanimaciju, radit će kao servis za EP i RMU Banovići

Premijer FBiH Fadil Novalić sastao se danas s predstavnicima sindikata radnika Tvornice transportnih uređaja (TTU), nekadašnje okosnice metalne industrije Tuzlanskog kantona.

Na sastanku je dogovoreno da će TTU raditi kao servis Elektroprivrede i Rudnika mrkog uglja Banovići.

"Dogovorili smo da idemo u reanimaciju TTU-a", kazao je Novalić.

Podsjetio je da je TTU u svojim počecima nastao kao servis Elektroprivrede i rudnika, te je zaključeno da se ponovo starta na taj način, kao prije 60 godina.

"Složili smo se da ćemo isključiti prošlost, danas smo ovdje da definišemo cilj tj. reanimiramo TTU", tvrdi Novalić.

On navodi da će prilikom rješavanja problema TTU biti isključena svaka vrsta politike. Tehnika provođenja ovog projekta je, prema njegovim riječima, preko restruktuiranog stečaja.

Novalić tvrdi da će 150 radnika TTU-a nastaviti rad kroz restruktuirani stečaj. Naglašava da je sve u rukama stečajnog upravnika koji je danas ušao u ovu tuzlansku firmu.

On ističe da je važno da se unutar TTU-a prepakuje određeno preduzeće, koje će kao dio stečajne mase preuzeti Elektroprivreda BiH i Rudnik mrkog uglja Banovići.

Na pitanja novinara o uvezivanju 14 godina neuvezanog radnog staža Novalić je kazao da će to biti sistemski riješeno.

Prema njegovim riječima, Vlada FBiH sprema Zakon o sistemskom uvezivanju radnog staža za preduzeća koja imaju većinsko državno vlasništvo. Navodi da TTU ulazi u taj program, u kojem će svaki uposlenik imati pravo uvezivanja radnog staža kada ostvari uvjete za penziju.

Premijer TK Bego Gutić istakao je da nijedna kantonalna vlada nije imala hrabrosti da uvede TTU u stečaj, naglasivši da je aktuelna vlada vidjela da je jedino rješenje stečaj, jer su svi uvjeti za to davno ispunjeni, no kako tvrdi nije postojala politička volja. Ne vrijedi ulagati u firmu u kojoj su dugovanja oko 40 miliona KM, smatra Gutić.

Mehmed Terzić, predsjednik sindikata radnika TTU-a ocijenio je da je premijer Novalić ozbiljno shvatio problem ove firme.

Obećao je da će se iznaći neko rješenje, ali da radnici imaju strpljenja, dodaje on. Prema njegovim riječima, uskoro bi trebao biti održan sastanak kod kantonalnog premijera sa direktorima Elektroprivrede i Rudnika mrkog uglja Banovići.

Obećali su da će 150 radnika biti pozvano na posao, iako još nema pismenog dokumenta, tvrdi on, dodavši da je također obećano da će od 1.1. 2016. biti uvezan radni staž onima koji stiču pravo na penziju, dodaje on.

U nastavku će radnici na zboru radnika odlučiti o daljim koracima, ako je ovo pomak za radnike možda će se složiti sa stečajem. Radnici moraju od nečega živjeti, dok se sav proces ne završi, poručio je on.

Sastanku su pored federalnog I kantonalnog premijera prisustvovali i ministar industrije energetike i rudarstva TK Srđan Mićanović, kao i direktor Rudnika mrkog uglja Banovići Munever Čergić.

Fadil Novalić je, prema riječima Mehmeda Terzića, predsjednika Sindikata radnika TTU-a, od 2001. do 2005. godine bio predsjednik Nadzornog odbora ove firme.

Podsjećamo, radnici TTU-a mjesecima ispred zgrada kantonalnih institucija traže svoja prava, materijalno zbrinjavanje radnika i uvezivanje radnog staža.

[Država]

http://www.huffingtonpost.com/college-t ... 07448.html

[Država]

Odlična vijest iz V. Kladuše: Izvezene prve količine TOPS-a u Vijetnam

Gadžo Comerc otpremio prve količine TOPS-a na vijetnamsko tržište ...



U ponedjeljak, 9. novembra. su iz Podružnice Gadžo Comerca u Velikoj Kladuši otpremljena su prva dva kontejnera TOPS-a na vijetnamsko tržište, piše magazin InStore.

Isporukom 150.000 komada ovog veoma traženog proizvoda učinjen je veliki iskorak u izvozu ovih proizvoda na azijsko tržište.

Budući da je Vijetnam trenutno najbrža rastuća ekonomija u Aziji sa populacijom od 90 miliona stanovnika, ovo je ogroman potencijal za rast BiH izvoza.

Ugovoren je plasman i drugih proizvoda iz proizvodnog programa ove fabrike. Iz kompanije očekuju uspješan razvoj poslovnih odnosa sa partnerom iz Vijetnama koji je već naručio novih 6 kontejnera TOPS-a i čokoladnog namaza Cremito.

[Država]

Srebreničani u pogonima Alme Ras proizvode konfekciju za talijansko tržište


Alma Ras u Srebrenici posluje od 2006. godine. Od tadašnjih 15, dobrim radom, zalaganjima i kvalitetnom proizvodnjom, danas zapošljava 68 radnika, a planiraju proširenje pogona i nova zapošljavanja. Roba šivena u Srebrenici namijenjena je za izvoz na italijansko tržište.



Proizvodnja se planira mjesecima unaprijed tako da je mogućnost greške svedena na minimum. Savremene mašine na kojima se šije podešavaju se posebno svakom modelu pa je nemoguće da izostane kvalitet proizvoda. Rad po fazama kao sistem u proizvodnji veša pokazao se izuzetno uspješnim.

"Svaki proizvod je raščinjen na više faza, a svaka radnica šije po jednu fazu. Svaka faza imala je normu, odnosno broj komada koliko radnica mora da sašije. Odnedavno radimo grupne norme, sve radnice se brinu da u toj grupi imaju dovoljno sve", objašnjava za Anadolu Agency (AA) Milijana Stanišić, vođa grupe.

Alma Ras u Srebrenici trenutno ima 10 žena koje su na tromjesečnoj edukaciji za šivače, tako da u pogonu površine 600 metara kvadratnih svakodnevno radi 68 radnika. Zajedničkim snagama na godišnjem nivou sašiju više od milion različitih komad veša i kupaćih kostima.

"Mi mjesečno sašijemo 90.000 komada kupaćih kostima. Godišnje zavisi, ali to je ogromna cifra komada koji se proizvedu u ovom pogonu", kaže Stanišić.

Od samog otvaranja pogona Alma Ras u Srebrenici, zaposlena je Zijada Garaljević. Najkompetentnija je osoba za uočavanje razlika u proizvodnji veša prije deset godina i danas. Tadašnje neiskustvo zamijenjeno je profesionalnošću i sve kvalitetnijim finalnim proizvodom.

"Prošla sam sve faze, tipologiju šivenja i kao kontrolor i kao međufazni kontrolor i sad sam na poziciji vođe smjene. To pokazuje da 10 godina nije malo", priča Garaljević.

Jedna od ključnih politika Alme Ras je briga o uposlenicima, zadovoljstvu radnika, ali i kupaca. Stoga ne čudi što se njihovi proizvodi izvoze van zemlje. Konkretno, veš sašiven u Srebrenici namijenjen je za italijansko tržište, a na njegovoj izradi brižljivo rade žene. Mnogima od njih je rad u ovom pogonu prvo radno iskustvo, starije kolege velika su podrška.

"Nisam imala radno iskustvo i nikakav dodir sa mašinama za šivenje, ali vremenom sam sve naučila. Važno je imati volju, trud i strpljenje", kaže dvadesetogodišnja Melisa Jašarević.

S njom se slaže i Davorka Vojković, koja u Almi Ras radi pet godina.

"Zadovoljna sam uslovima rada i platom, a posebno mi je zadovoljstvo što radim žensko rublje", ističe Vojković.

Okružen brojnijim kolegicama radi i mehaničar Ramiz Mustafić. On je zadužen za podešavanje mašina.

"Sve mašine koje su u pogonu i koje trebaju za izradu novog modela redamo u grupe, od prve do zadnje faze. Svaki model je različit i potrebno je nanovo podesiti mašine, za to sam ja zadužen. Ko izdrži rad sa 68 žena dobro je", šali se Mustafić.

Veliki bh. brend Alma Ras, pored ovog ima još tri proizvodna pogona. Sa ciljem da podijele sa drugim potencijalnim investitorima pozitivne efekte otvaranja pogona baš u ovoj opštini, svoja iskustva desetogodišnjeg uspješnog rada u Srebrenici, rukovodioci Alme Ras predstaviće na prvoj Investiciono-razvojnoj konferenciji koja se danas i sutra održava u Srebrenici.

[Država]

Investicija Milkosa na Farmi Spreča: Prva bh. bioenergana u pogonu 2016.



Naredne godine planirana je izgradnja i puštanje u rad prve bosanskohercegovačke elektrane na bioplin koja će se nalaziti u okviru Farme Spreča.

Adin Fakić, direktor kompanije Milkos za poslovni portal Akta.ba kazao je kako se trenutno radi na prikupljanju i pripremi dokumentacije i zahtjeva za energetsku dozvolu i istovremeno se radi i glavni projekat.

"Za realizaciju projekta potrebno je proći niz koraka i pribaviti niz dozvola, koje su uslov za dobijanje energetske dozvole, izgradnju objekta, sticanje prava proizvođača električne energije, dozvola za rad i puštanje elektrane u rad. Za izdavanje dozvola nadležne su mnoge institucije na nivou općine, kantona i federacije, te Regulatorna komisija za energiju i neovisni operator", pojašnjava Fakić.

Za izradu potrebne dokumentacije i ishođenje dozvola, od strane investitora formiran je stručni tim. U timu su kaže Fakić ekonomisti, pravnici, stručnjaci iz oblasti poljoprivrede, tehnolozi, inženjeri (arhitekta, građevinski, elektro i mašinski inženjer), te spoljni saradnici i konsultanti. Članovi tima zajedno rade na razvoju projekata, pripremaju studije izvodljivosti, studije za zaštitu okoliša, na izradi projektne dokumentacije.

"Tim je poduzeo sve aktivnosti koje prethode dobijanju urbanističke dozvole, što je rezultiralo dobijanjem urbanističke saglasnosti u oktobru ove godine", kaže Fakić, pojašnjavajući kako se poteškoće koje su se javile u toku realizacije navedenih aktivnosti ogledaju u obimu i složenosti procedure ishođenja potrebnih dozvola, te nepreciznog definiranja nadležnosti pojedinih nivoa i institucija.

U toku ishođena potrebnih dozvola i pripremi dokumentacije veliku pomoć i podršku investitor je imao od USAID EIA, sa kojima je junu ove godine potpisan sporazum o razumijevanju. Oblast suradnje je identifikacija i otklanjanjanje pravnih, regulatornih i administrativnih prepreka za ishođenje potrebnih dozvola i odobrenja za izgradnju elektrana, te tehnička pitanja za rad elektrane.

Važnost projekta prepoznao je i Fond za zaštitu okoliša FBiH, te pružio podršku i sufinansiranje za izradu projektne dokumentacije.

Inače, u decembru 2014.godine donesena je konačna odluka o izgradnji elektrana na bioplin na Farmi Spreča ukupne proizvodne snage od 600kW. Planira se izgradnja četiri bioplinska postrojenja snage po 150 kW električne energije.

Projekat bioplinskih postrojenja od najvećeg je značaja za razvoj samoodrživosti Farme Spreča, te sa aspekta zaštite okoline. Značajan je i sa aspekta realizacije ciljeva po Odluci o implementaciji Direktive 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40 posto udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020. godine.

Kako smo već ranije pisali projekat je vrijedan 10 miliona KM, a njegovom realizacijom stvara se šansa za pokretanje ostalih deset projekata koje "Milkos" ima u planu, kao i zapošljavanje novih ljudi.

[Država]

Avio linija Tuzla – Beč starta u decembru



Kako je ranije i najavljivano, sa Međunarodnog aerodroma Tuzla uskoro će biti uspostavljena avio linija Tuzla – Beč.

Kako saznajemo, svi tehnički uslovi su ispunjeni, tako da bi linija već zvanično mogla biti predstavljena naredne sedmice.

"Pri kraju smo sa kompletnim aktivnostima. Mislim da su dozvole dobijene i od strane svih subjekata koji su uključeni u realizaciju tog leta. Tako da ćemo biti u prilici tokom iduće sedmice da zvanično predstavimo tu liniju", potvrdio je Rifet Karasalihović, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Linija Tuzla – Beč, kako sazanjemo, bit će uspostavljena od mjeseca decembra ove godine, a avioni na relaciji Tuzla – Beč saobraćati će dva puta sedmično.

U četvrtak (12. novembra 2015. godine) održati će se konferenciju za medije na kojoj će se predstavati avio prevoznik za spomenutu liniju. Osim predstavnika Međunarodnog aerodroma Tuzla, konferenciji će prisustvovati Bego Gutić, premijer Tuzlanskog kantona i Daliborka Pejović, predsjednica Odbora direktora Montenegro airlinesa.

Ovom najavom riješene su nedoumice o kojem se avio prevozniku radi i vjerujemo da će mnogi biti ugodno iznenađeni. Montenegro airlines je mala ali pouzdana kompanija koja sa svojih šest aviona održava redovan saobraćaj prema Cirihu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Rimu, Parizu, Ljubljani, Beču, Beogradu, Moskvi, Lionu i Kopenhagenu. Impresivan je i spisak charter letova ove kompanije.

[Država]

Uskoro u funkciji najveća petlja na koridoru Vc



JV Euroasfalt & ŽGP d.o.o., izvođač radova na dijelu Sarajevske obilaznice, LOT 2, dionica Butila – Briješće –Stup (LOT 2A i LOT 2B), finalizira preostale radove.

Zvanični rok završetka izgradnje ovog dijela Sarajevske obilaznice je 29. februar 2016.

Kako se završni radovi poklapaju sa zimskim periodom, izvođač radova je poduzeo dodatne napore da radove na izgradnji rondoa Briješće i dijela vijadukta Briješće završi ranije, tj. do 18. novembra 2015.

Pod pretpostavkom povoljnih vremenskih uvjeta, završetkom ovog dijela radova pustiti će se u funkciju 3,0 km već završene dionice autoceste LOT 2A. Završetkom ovog dijela Sarajevske obilaznice u funkciju se stavlja najveća petlja na koridoru Vc, petlja Butila (petlja u tri nivoa), koju je JP Ceste FBiH d.o.o. implementiralo i završilo kroz LOT 1. Dionica će biti puštena u promet nakon tehničkog prijema okončanih radova.

[Država]

Džamija s nafakom: Fočanska Aladža se uzdiže nakon 23 godine


Piše: E. A.
Foču će opet krasiti bezvremenska ljepota džamije Aladže. Dvije decenije nakon što je minirana i potpuno srušena, zidovi šarene ljepotice 'rastu' ispunjavajući prostor nedaleko od stare fočanske čaršije i centra grada.



Uvijek je Aladža bila ljepota za dušu i oko, posebno zbog posebne unutrašnjosti i zidnog slikarstva koje nadmašuje i savršenstvo orijentalne arhitekture objekta građenog prije nekoliko stoljeća na kilometar i po od ušća Ćehotine u Drinu.

Sagrađena je 1549. godine u zlatno doba vladavine velikog osmanskog vladara sultana Sulejmana, a njena gradnja predstavlja vrhunac osmanske arhitekture u BiH.

"Zbog njenih gabarita, simetrije, posebno zbog onoga kako je bila oslikana. Imamo mi i drugih objekata iz tog perioda, ali nijedan nije tako satkan u potpuno idealnoj simetriji, koliko je to moguće bilo uraditi u to doba", kaže Remzija efendija Pitić, goraždanski muftija.

Teško je zamisliti da je takva ljepota, ali i uzvišeno mjesto za molitvu, minirana i srušena početkom rata u Bosni 1992. godine te da su uništeni i svi spomenici koji su sa Aladžom činili jedinstven i reprezentativan kompleks, a svi ostaci kamionima odvezeni i bačeni u Drinu.

Ali desilo se. Ostatke Aladže, baš kao i posmrtne ostatke mnogobrojnih Fočaka što su je pohodili, nalazili su članovi Federalne komisije za traženje nestalih pa su tako u ljeto 2004. godine, tražeći masovnu grobnicu u blizini željeznog mosta na rijeci Drini, pronašli na dvije lokacije kamene i drvene fragmente džamije.

Oživjela Aladža


Sve do prošle godine trajale su duge i opsežne pripreme za početak obnove Aladže. Nije to jednostavan posao, ali uspjeli su u tome ponajprije u Muftijstvu goraždanskom. Izgradnja je počela krajem prošle godine za što je pet miliona KM osigurala Generalna direkcija vakufa Turske. Novac za obnovu Šarene džamije najmanji je problem jer Aladža ima svoju nafaku.

"Mi vjerujemo da je berićet ključna riječ, ili nafaka, kada se uloži neki trud, napravi neki napor. To smo uostalom pokazali i sa Carevom džamijom u Foči. Mi Bošnjaci smo se značajno angažirali, džamiju doveli do toga da smo je zatvorili, a onda se uključila Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj i ona će tu priču privesti kraju. Mislim da je to koncept priče koji trebamo gajiti i razvijati jer vrijeme je da prestanemo samo tražiti, trebamo doprinositi. Novac za izgradnju Aladže jeste osiguran i to je dobra strana priče, ali i da nije bio osiguran samo je do nas hoćemo li krenuti u tu, kao i u svaku drugu priču", smatra muftija Pitić.

Mnogo je teže izgraditi objekat autentičnog izgleda. Vrijeme u kojem je prvobitno građena potpuno je drugačije, kao uostalom i same tehnike i načini gradnje. No, Aladža ima u sebi ono najvrednije, bezvremensko.



"Ona je simbol ljepote ljudske duše, koja može, kada pokaže iz sebe ono najbolje što ima, sagraditi nešto kao što je Aladža bila, jer originali se grade jednom i neponovljivi su", ističe muftija goraždanski.

Bezvremenska ljepota


No, vakufske direkcije, ona u Turskoj, kao i ona u Sarajevu, te svi učesnici obnove Aladže, izvođači radova, državne institucije za očuvanje nacionalnih spomenika čine sve da se sagradi objekat najsličniji izvornom. A upravo je to najkompleksniji posao. Iako se trude da ispoštuju rokove brzina gradnje džamije nije prioritet.

"Bolje je raditi onako kako je projekat predvidio, bez ikakvog pritiska, jer preciznost koju Aladža zahtijeva ne trpi takvo nešto. Želja je da ona bude najbliža samoj sebi, svom autentičnom izgledu. Dakle, insistirali smo da se kamen treba vaditi otprilike iz istih majdana, odnosno mjesta odakle je prvi put vađen kada se Aladža gradila, sa lokaliteta Miljevine i Slatine, i da se pokuša ugraditi što više njenih starih fragmenata koji su upotrebljivi. Nažalost, nema ih puno, ali ćemo učiniti sve da i oni budu sastavni dio Aladže, tamo gdje se procijeni da im je mjesto".

Dosta posla urađeno je do početka ove zime, primjerice do sada je izgrađeno devet metara munare na Aldži.

"Potrebno je da se sve malo slegne, i u nama i na samoj Aladži, a onda, ako Bog da, na proljeće krenuti boljom dinamikom, bolje pripremljeni nego što smo bili u ovom periodu", ističe goraždanski muftija, dodajući da pomno prate i uočene nedostatke.

Gradnja Aladže mogla bi biti završena u naredne dvije godine, ali boli činjenica da je u Foči najmanje onih koji bi pohodili ovu džamiju kao mjesto za molitvu. Islamska zajednica je u tom smislu skoro ispunila svoj prvi zadatak, obnoviti džamije, mesdžide, tekije i sve druge objekte srušene za vrijeme agresije na BIH. Još nekoliko vjerskih objekata na području goraždanskog muftijstva čeka na obnovu.

"Sinan-pašina džamija u Čajniču, za koju smo također već osigurali sredstva. Ovih dana očekujemo i nadamo se, molimo da se konačno dobije dozvola iz Banja Luke, koju uporno sistemski odbijaju dati i čim je dobijemo od Zavoda za izgradnju mi ćemo tražiti građevinsku dozvolu te bi gradnja mogla početi već na proljeće. Ostala je i Arnaudija džamija u Rogatici, kao kruna svih drugih koje su pri kraju ili su već završene. To je također veliki projekat iako Arnaudija nije gabarita kao Aladža ili Sinan-pašina džamija", ističe ef. Pitić.

[Država]

U BiH u osam mjeseci rast svih ekonomskih pokazatelja


Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici upoznalo se s Informacijom Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – august 2015. godine, u kojoj se naglašava rast svih ekonomskih pokazatelja u BiH.



Nastavljen je pozitivni trend rasta u industriji, pa je u augustu došlo do povećanja fizičkog obima industrijske proizvodnje od 7,2 posto u odnosu na isti mjesec 2014. godine.

Najznačajniji doprinos ukupnom rastu industrije ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja je većim dijelom izvozno orijentirana i u kojoj proizvodnja bilježi rast od 10,5 posto u odnosu na august 2014. godine.

Vanjskotrgovinski deficit roba u augustu ove godine vrednosno je smanjen za 9,1 posto u odnosu na period juli-avgust 2014. Smanjenje deficita je rezultat izvoznog rasta od 6,5 posto s jedne te godišnjeg smanjenja uvoza od 1,1 posto s druge strane.

Blagi rast PDV prihoda prema poreskim prijavama, te snažan realni rast prometa maloprodaje od 8 posto na godišnjem nivou ukazuju na rast finalne potrošnje.

Broj zaposlenih u BiH u julu ove godine iznosio je 714 hiljada, što predstavlja porast od 1,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Rast depozita od 5,2 posto nastavljen je u augustu 2015. godine, tako da su ukupni depoziti dostigli 16 milijardi KM, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

[Grean]

MMF spasio rezerve Centralne banke od entitetskih lesinara

http://dnevni-list.ba/web1/mmf-zabranio ... lne-banke/

[Danguba]

MMF spasio rezerve Centralne banke od entitetskih lesinara

http://dnevni-list.ba/web1/mmf-zabranio ... lne-banke/

Mislili su i Centralnu banku razvaliti kao sto su to ucinili sa Elektoprenosom.

[Danguba]

U Živinicama počela izgradnja najveće plantaže borovnice u Evropi

[Država]

Nova investicija Preventa: U Srebrenici će se proizvoditi kožna galanterija



Kompanija Prevent BH d.o.o. Visoko predstavila se na Investiciono-razvojnoj konferenciji u Srebrenici kao najveći poslodavac i primjer dobre prakse ulaganja u Srebrenicu.

Tokom izlaganja, Almir Jazvin Predsjednik Uprave Preventa, zahvalio se uposlenicima Preventa u Srebrenici koji su zaslužni što Grupacija danas ovdje broji 200 uposlenih i bilježi rast poslovanja.

Također, najavljen je i projekat "Silverline" koji će biti jedna od najljepših priča ispričanih u srcu Evrope, a namijenjen je zapošljavanju i osnaživanju žena sa ciljem jačanja društva u Srebrenici.

Kako je rečeno iz Uprave Preventa za naš portal, radi se o pokretanju proizvodnje kožne galanterije, a zvaničan početak je planiran od iduće godine. Kompletan prihod od prodaje ići će u svrhe stipendiranja mladih u Srebrenici, te nova zapošljavanja u ovoj lokalnoj zajednici.

"Kupovinom proizvoda Silverline direktno će se pomagati razvoj Srebrenice i jačanje njenog društva", navode iz Preventa za Akta.ba.

Inače, trenutno se radi na aktivnostima pripreme proizvodnje i obuci kadra koji će proizvoditi putne torbe, poslovne torbe, agende, te ženske modne dodatke od kože.

Plan je da se investicijom pospješi rast i rad u Srebrenici, kao i da se profit reinvestira upravo u ovaj region, bilo kroz zapošljavanje ili pomoć u školovanju djece iz ovog regiona.

Partneri projekta su UNDP, Općina Srebrenica i Vlada Velike Britanije.

[Država]

Pogledajte kako ce izgledati naselje ''Nova Ilidza''



Rezidencijalno naselje, stambene zone, poslovni centri, parkovi, šetališta i još mnogo sadržaja futurističkog izgleda, mogli bi u bližoj budućnosti da promijene izgled sarajevske opštine Ilidža. Naime, u zelenoj oazi Sarajeva, na desnoj obali rijeke Željeznice i podno planine Igman, planirana je izgradnja modernog naselja "Nova Ilidža" procijenjene vrijednosti 4 mlrd KM!
Opštinsko vijeće je ranije donijelo odluku o izradi Regulacionog plana "Nova Ilidža 1", na površini koja obuhvata 42,3 ha, "Nova Ilidža 2", površine 23 ha i Regulacionog plana "Nova Ilidža 3" obuhvata 53,7 ha.
Prema riječima načelnika Memića, "Nova Ilidža" će biti moderno naselje za 40.000 stanovnika koje će se prostirati na desnoj obali rijeke Željeznice od termalne Rivijere do entitetske linije sa Vojkovićima.
Projekat nudi samoodrživost, raznolikost sadržaja, nov kvalitet stanovanja, regionalne poslovne centre, luksuzne stanove i hotele, uređene parkove, šetališta.
"Nova Ilidža" je zamišljena kao mjesto kvalitetnog životnog prostora, poslovanja i kulturnih sadržaja.
Prema glavnom projektu, moderno naselje činiće više zona i u njemu bi, između ostalog, trebalo da se smjeste rezidencijalno naselje okruženo parkovskom površinom, kao najkvalitetnijom vrstom stanovanja, regionalni poslovni centar, muzejski park, naselje uz park, stambene zone i mnogi drugi sadžaji. Zona A je najveća stambena zona "Nove Ilidže" sa otvorenim i osunčanim blokovima orijentisanim na šetališta i rijeku. U južnom dijelu struktura "Nove Ilidže" se usitnjava i prerasta u mini stambene četvrti.
Načelnik opštine Ilidža dodaje da je za ulaganja u "Novu Ilidžu" zainteresovano više investitora, a samo zemljište će moći da se proda za 40 mil KM.
Jedan od ciljeva projekta je da se u poslovnu zonu "Nove Ilidže" preseli centar grada, kako bi se rasteretilo uže jezgro Sarajeva prema Ilidži.
Mnoge kompanije su zainteresovane da imaju svoje predstavništvo u sklopu „Nove Ilidže“, zbog blizine aerodroma, olimpijskih planina, turističke ponude.
Opština Ilidža se nada prvim investitorima već sljedeće godine, a do tada bi trebalo da se omoguće određene olakšice i prilagodi još nekoliko zakona u samoj izgradnji.


https://www.youtube.com/watch?v=C9Ec2Rn5ltM

[Država]

Prognozirani ekonomski rast BiH u narednoj godini veći od tri odsto, 2017. mogao bi dosegniti i četri odsto

https://www.youtube.com/watch?v=0PO38dY90rY

Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH predviđa za narednu godinu ekonomski rast BiH od 3,1 posto.
Prema informaciji s kojom je upoznato i Vijeće ministara, do 2018. godine taj rast bi trebao preći četiri posto. Optimistične su i procjene rasta industrijske proizvodnje.
Očekuje se da bi bh. ekonomski rast mogao iznositi 3,1 posto u 2016. godini. U razdoblju 2017 – 2018. godine očekuje se daljnje postepeno jačanje ekonomskog rasta, kako zbog sve povoljnijeg eksternog okruženja, tako i zbog provođenja planiranih reformi. Tako je za 2017. godinu projiciran rast od 3,2 posto, nakon čega slijedi daljnje ubrzavanje na 4,1 posto 2018. godine.
Industrijska proizvodnja BiH ove godine povećana je za 2,2 posto, a nivo zaposlenosti veći je za 1,8 posto. Za prvih devet mjeseci izvoz je povećan za 3,8 posto, a uvoz u isto vrijeme smanjen za 1,4 posto. Tako je vanjskotrgovinski deficit bio manji za 8 posto.
“Već sada imamo pozitivne efekte reformske agende, zato što je stvorena jedna pozitivna atmosfera, stvoren je pozitivan ambijent koji je dao poruku domaćim investitorima koji sve više ulažu u proizvodnju i konačno stranim investitorima koji su sve više zainteresirani za tržište BiH”, kaže Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Ukoliko se nastave pozitivni trendovi u okruženju, uz dodatni unutrašnji doprinos, iduće godine može se očekivati i solidan rast industrijske proizvodnje od oko četiri posto. Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje, ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje od preko pet posto u odnosu na prethodnu godinu.
Takve projekcije su realne – smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Podsjećaju da ove godine, koja je bila politički nestabilna, nije ostvaren planirani ekonomski rast, nije bilo ni značajnijih stranih ulaganja niti plasmana kredita prema privredi, a izostale su i velike investicije u elektroenergetski sektor. Iduće dvije godine očekuje se dalje smanjivanje vanjskotrgovinskog deficita i rast industrijske proizvodnje, upravo kao rezultat jačanja izvoza i konkurentnosti, te političke stabilizacije.
“Ekonomski oporavak Evropske unije potaknuo bi pozitivan efekat u izvozno orijentisanim ekonomijama koji su ključni faktori u daljem ekonomskom rastu. Možemo zaključiti da će doći i do rasta bh. ekonomije, sada da li će to biti 4 ili 3,5 posto ne možemo još tačno zaključiti”, ističe Belma Hasić, saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Gotovo jednake procjene dolaze i iz Međunarodnog monetarnog fonda. Prema MMF-u, bh. ekonomija trebala bi ove godine porasti dva posto, što je nešto niže od aprilske prognoze. Dogodine MMF prognozira da će ekonomija BiH realno rasti tri posto.

[Država]

Investicija od 10 mil. dolara: Sredinom 2016. godine novi rudnik u Olovu



Već dvije godine traju pripreme za otvaranje prvog rudnika nakon 30 godina u Olovu. Međunarodna grupacija Mineco do sada je u ovu investiciju uložila 2 miliona dolara dok će do kraja svih pripremnih radnji, ulaganja dosegnuti iznos od 10 miliona dolara. Otvaranje rudnika je predviđeno za sredinu 2016., što će značiti 200 novih radnih mjesta do kraja slijedeće godine. O ovom projektu Mineco Grupe razgovarali smo sa Dominicom Robertsom, operativnim direktorom Mineco Ltd.

Za početak, predstavite nam Mineco Grupu i njene aktivnosti u BiH?

- Mineco je međunarodna grupacija fokusirana na rad u sektoru prirodnih resursa. Osnovana 2003. godine, Mineco Grupa obavlja poslove u tri ključna područja: trgovanje berzovnom robom, rudarenje baznih metala i taljenje i prerada metala. Kompanija je u privatnom vlasništvu i zapošljava oko 2.000 ljudi u Evropi. Misija poslovanja kompanije je zasnovana na etičkom pristupu okolišu, lokalnim zajednicama, zaposlenicima i partnerima.

Mineco Grupa je većinski vlasnik firme Gross d.o.o. Srebrenica - Rudnika olova i cinka u Srebrenici i to je trenutno jedini aktivni podzemni rudnik metala u BiH. Pored ovog projekta, Mineco Grupa trenutno ulaže u tri razvojna projekta u BiH – Rudnik u Olovu, Novom Goraždu i u Čelebićima kod Foče. Mineco Grupa je jedini investitor u podzemne rudnike obojenih metala u FBiH a kroz svoju kompaniju Geomet d.o.o. Olovo razvija projekat otvaranja rudnika olova u Olovu.

Rudnik predstavlja priliku za razvoj lokalne privrede. Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom u Olovu?

- Tradicionalno, rudarstvo kao industrija podržava 4 dodatne osobe na svaku osobu zaposlenu u rudniku. U zajednici poput Olova, direktno zaposlenje za 250 osoba i dodatnih hiljadu indirektnih mogućnosti za zaposlenje će značiti mnogo za lokalnu ekonomiju. Vrlo dobro sarađujemo i sa lokalnim vlastima i lokalnom zajednicom i pored direktnih ekonomskih oblika saradnje, spremni smo da kroz svoje društveno-odgovorno poslovanje podržimo i projekte koji imaju socijalno-humanitarni karakter. Budući da se malo izgubila tradicija rudarstva, nedostaje nam kadrova i naš fokus će biti i njihova obuka jer je to krucijalno pitanje i za naše poslovanje. U našem dugoročnom planu je i saradnja sa Univerzitetom u Tuzli gdje ćemo za pripravnike organizirati zvaničnu obuku u sestrinskim rudnicima kako bi napravili spoj teorije i prakse.

A kakvo je iskustvo sa bh. administracijom? Kako je tekao proces priprema?

- Već dvije godine traju naše pripreme u kojima smo mnogo vremena i energije potrošili na komplikovanu i obimnu administraciju, suočavajući se sa preklapanjima nadležnosti i drugim problemima u procesu realiziranja naše investicije, što je zaista otežavajuća okolnost koja investitore tjera da se umjesto biznisom zbog kojeg su tu bave nepreglednom administracijom. Važno nam je da je ovo dugoročni projekat koji će vremenom generirati značajne prihode za državu, ali i za uposlene i za druge grane privrede indirektno vezane za rudarstvo. Ne samo nama, nego i svim drugim investitorima bilo bi puno lakše kada bi i bh. vlasti tako gledale na investitore i pojednostavile brojne procedure.

Nesumnjivo da se uz izgradnju rudnika se otvara i pitanje zaštite okoliša. Kako će ovaj rudnik utjecati na okoliš?

- Detaljnom studijom utvrđeno je „nulto stanje“ prije izgradnje rudnika i razmotreni su svi potencijalni učinci na okoliš kada rudnik počne sa radom. Ishodovana je i okolišna dozvola. Kao prvi rudnik koji će se graditi nakon 30 godina, u njegovoj izgradnji će biti primjenjena sva dostignuća iz oblasti zaštite okoliša koja su u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno zahvaljujući tehnologiji i otpadne vode će se sakupljati, pročišćavati i ponovo upotrijebiti sa neznatnim utjecajem na okruženje.

Koliki je kapacitet eksploatacije rude?

- Ugovor o koncesiji sa Zeničko-dobojskim kantonom zahtjeva minimum iskopa od 120.000 tona rude godišnje. Plan Grupacije je da u punom kapacitetu vrši iskopavanja od 150.000 tona godišnje do 2017. godine.

Šta su naredni koraci?

- Tokom zime naš fokus će biti na građevinskom i urbanističkom segmentu. U narednom periodu predviđeno je ishodovanje još nekih dodatnih dozvola, dok će se obaviti i intervjui i selekcija izvođača radova na lokalnom nivou, a najvažnije je da su za sve faze angažirane lokalne firme.

Pristup naše kompanije ovakvim projektima je dugoročan. Naša mjera uspjeha je organski rast investicija od više desetina miliona koje imaju rok trajanja dvadeset ili trideset godina što nas pozicionira kao snažnog partnera kako na lokalnom nivou, tako i partnera države kojoj generiramo prihode kroz brojne dadžbine i poreze. Kao najveći poslodavac u regiji Srebrenice ponosimo se uspjehom koji smo tamo ostvarili od 2006. do danas kao većinski vlasnik rudnika SASE i vjerujemo i u uspjeh rudnika u Olovu.

[blablablabla1235]

Ima jedna druga tema u kojoj se pitaju "zašto poredite bosnu sa afrikom" - http://forum.klix.ba/zasto-poredite-bos ... 39624.html...
Samo u Bosni i u najgorim afričkim pripizdinama je otvaranje rudnika olova "dobra vijest", razumni ljudi to ni najgorem neprijatelju ne žele...

[Država]

Naredne sedmice u prodaji i praškasti "Ditini" deterdženti



Parovod u Fabrici deterdženata "Dita" trebao bi biti završen i pušten u rad do kraja ove sedmice, a već krajem naredne u prodaji bi se trebali naći i "Ditini" praškasti deterdženti.

Sanacija parovoda koštala je 125 hiljada KM, ne računajući radove koje su sami radnici “Dite” izveli na terenu. Sa predstavnicima “Elektroprivrede BiH” je dogovoreno da se dug vrati u naredna 24 mjeseca uz redovnu proizvodnju i potrošnju pare.

Proizvodnja tečnih deterdženata odvija se nesmetano, mada plasman i prodaja nisu kao na početku, što je i očekivano. Trenutno se radi na popravci mašina neophodnih za pakovanje praškastih deterdženata, a najprije će se na tržištu naći deterdženti pakovani u kartonske kutije, a potom i u plastične vrećice.

“Dita” je, istakao je Dževad Mehmedović, predsjednik sindikata radnika ove tuzlanske fabrike, dokazala da može raditi i proizvoditi kvalitetne deterdžente. Ono što je potrebno da bi potpuno stala na noge i vratila stari sjaj jeste ozbiljan strateški partner i narednom periodu radit će se na tom polju.

[Država]

Ilijas dobija fabriku za reciklazu motornih ulja



Opština Ilijaš bi u bližoj budućnosti mogla dobiti prvu fabriku za reciklažu motornih ulja u BiH od koje bi imala korist cijela država, ali i zemlje regiona. Na ovogodišnjem Urbanističkom salonu održanom 6. novembra u Nišu, u organizaciji Udruženja urbanista Srbije, IPSA Institut iz Sarajeva je prestavio Urbanistički projekat Fabrike za reciklažu motornih ulja Ilijaš.

"Lokacija fabrike za reciklažu korišćenih ulja se nalazi na području opštine Ilijaš, u industrijskoj zoni uz desnu obalu rijeke Bosne i ukupna površina koju će zauzimati je 22.000 m2" – kaže u razgovoru za "eKapiju" Mirza Bašalić iz IPSA Instituta.

Samo u BiH ima više od milion registrovanih vozila i svi imaju motore koji zahtijevaju promjenu ulja. Bacanje ulja je nelegalno i pitanje je šta se dešava sa njim. "Otpadna ulja su opasan tehnološki otpad", navodi se u Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, te se zbog toga mora obratiti posebna pažnja prilikom njihovog odlaganja. Prema nekim statističkim podacima jedna petina zagađivača voda potiče od iskorišćenih ulja - jedan litar ulja kontaminira milion litara vode.

U cilju zaštite životne sredine, najčešće se koriste dva tehnološka postupka zbrinjavanja korišćenih ulja, kao što su kontrolisano spaljivanje u specijalnim pećima i reciklaža.

"Sa aspekta očuvanja životne sredine reciklaža prerađenih i iskorišćenih ulja predstavlja najbolji i najjednostavniji način rješavanja problema zbrinjavanja ovih ulja. Sam proces proizvodnje i prerade korišćenih ulja nema štetnih uticaja na okoliš. Svi objekti kod kojih postoji mogućnost da sadržaj iz rezervoara iscuri u okolinu, zaštićeni su AB nepropusnim zidovima koji formiraju prihvatne bazene" – ističe Bašalić.

Naš sagovornik kaže da je predviđeno da kompleks bude smješten na platou postojećeg nasipa, te da se dodatno osigura novim potpornim zidom. Po obodu kompleksa je predviđena ograda visine 2,50 m sa planiranim i kontrolisanim mjestima za ulaz odnosno izlaz.

Prostor unutar fabrike se sastoji iz više funkcionalnih cjelina kao što su postrojenje za preradu tj. reciklažu sirovine i dobijanje gotovih proizvoda, skladišni prostor sirovine i gotovih proizvoda, sistem za manipulaciju naftnim derivatima, elektro podstanica sa razvodom, administrativna zgrada sa pratećim i pomoćnim objektima postrojenja, kontrolna kućica na ulazu i izlazu iz kompleksa, te parking prostor za cisterne.

Bašalić ističe da je pristup do lokacije riješen u potpunosti sa postojećim saobraćajnicama i industrijskim kolosijekom. Saobraćaj unutar same lokacije je prilagođen tehnološkom procesu fabrike.

"Fabrika za reciklažu ulja je projektovana tako da omogući godišnji kapacitet od 50.000 tona gotovog produkta, a to je 95% nafta i 2% mulj od kojeg se kasnijom preradom dobije bitumen i čista voda" - kaže Mirza Bašalić.

Dok se ovaj projekat ne realizuje, izvoz korišćenih motornih ulja ostaje jedan od mogućih rješenja, ali time ne bismo pomogli domaćoj privredi, jer tečne energente svakako uvozimo. U Evropi se naglo povećava potražnja za korišćenim uljima, prije svega kao energentom za spaljivanje. U SAD-u se svake godine procesira približno 3.375.000 tona iskorišćenog motornog ulja od čega 14% za reciklažu, 43% kao energent za asfaltne baze, 12% kao energent za električne centrale, 12% za čeličane, 5% za cementare, 5% za mornaričke parne kotlove, 4% kao energent za preradu drveta i papira i 5% ostalo.

[Država]

Sarajevski Aerodrom povecao promet 360 posto



Međunarodni aerodrom Sarajevo, mjesec i po prije kraja godine, već je premašio ukupni prošlogodišnji promet putnika za dva posto.
Naime, prošle godine je ovaj aerodrom imao 750.000 putnika, a do kraja ove godine, nadaju se, premašiće cifru od 800.000 putnika.
"Ovo je najbolji rezultat u historiji sarajevskog Aerodroma", kazao je direktor ovog javnog preduzeća Ivan Veličan.
Povećanje
No, to nije jedina dobra vijest iz ove kompanije. Kako nam je kazao Veličan, kargo-saobraćaj u u prošlom mjesecu imao rast prometa u odnosu na isti mjesec prošle godine od čak 360 posto, dok je promet putnika imao rast u prošlom mjesecu 10 postu u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Rast prometa u kargo-saobraćaju rezultat je izvoza mesa u Tursku. Sa sarajevskog Aerodroma svake sedmice idu dva leta za Tursku, a svaki avion preveze po 65 tona mesa.
"Turci traže da ide i više. Naravno, mi to možemo ispoštovati, ali to je ipak do izvoznika. Što se nas tiče, možemo organizovati letove i svaki dan", kazao je Veličan.
Osim Međunarodnog aerodroma Sarajevo, izvoz mesa u Tursku ide još samo preko banjalučkog Aerodroma, dok Aerodrom Tuzla čeka od Vijeća ministara BiH dozvolu za izvoz proizvoda animalnog porijekla, sve dozvole su pribavili i čekaju konačnu odluku VM-a.
Proceduru za dobijanje dizvole pokrenuli su i u Zračnoj luci Mostar.
Dozvola
"Predali smo sve dokumente i sada čekamo da iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, Vijeća ministara i Ureda za veterinarstvo BiH dođe inpekcija i pregleda ono što smo do sada uradili i da nam daju upute šta treba popraviti. Treba će nam vremena da sve to sredimo, a vjerovatno i još novca moramo uložiti u to. Nadamo se da bismo već na proljeće mogli početi izvoziti proizvode animalnog porijekla preko ove zračne luke", kazao je Marko Đuzel, rukovodilac sekotra prometa i sigurnosti Zračne luke Mostar.

[Država]

Odobreni radovi na izgradnji poddionice Pocitelj – Zvirovici



Federalni ministar prostornog uređenja Josip Martić jučer je potpisao odobrenje za radove na izgradnji autoceste na koridoru Vc, dionica Mostar jug - Južna granica, poddionica Počitelj-Zvirovići.

Građenje će se izvoditi sukladno glavnom projektu autoceste na koridoru Vc, dionica Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj-Zvirovići u ukupnoj dužini trase od 11 km i 75 m, priopćili su iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Izgradnjom poddionice Počitelj – Zvirovići stvaraju se uvjeti za nastavak izgradnje autoceste od juga zemlje prema unutrašnjosti i njeno povezivanje s magistralnom cestom M-17 kod Počitelja te izgradnju jednog od najsloženijih objekata na Koridoru Vc. Most Počitelj u dužini od jednog kilometra.
Realizacijom ove dionice, najvećeg infrastrukturnog projekta u našoj zemlji, ostvaruje se cilj povezivanja trase koridora Vc s Jadransko-jonskom autocestom.

"S obzirom na gospodarski i strateški značaj ovoga projekta nadam se da će se uskoro stvoriti sve pretpostavke za nastavak gradnje i ostalih dionica na trasi koridora Vc" ,rekao je tim povodom ministar Martić, navodi se u saopštenju.

[muminovic]

AMERIČKI SAN Iz zavičaja prognan bez ičega, vraća se s milionskim investicijama

Višegrađanin Halil Gegić prije 20 godina nije imao ništa. Bio je izbjeglica s adresom u Goraždu. Egzistenciju svojoj porodici pokušao je pronaći i u Sarajevu, ali se u poslijeratnoj BiH nije najbolje snašao. Onda je odlučio otići u SAD. Svoj biznis počeo je prikupljajući sekundarne sirovine, a nakon 15 godina, u domovinu se vratio kao milioner koji je do sada u svoj zavičaj - Međeđu kod Višegrada uložio oko tri miliona KM.

- Bilo je trnovito, bilo je uspona i padova, ali na kraju je ispalo dobro. Uspio sam i lično, a uspjeli su i ostali članovi moje porodice - kratko komentira ovaj skromni Višegrađanin.

Plaće i bonusi



Cijeli rat proveo je u Goraždu, ali taj period ne pamti po lijepom i pokušava ga zaboraviti. Po zanimanju je mehaničar i u godinama nakon rata pokušavao se baviti kamionskim prijevozom.

- Bilo je nekorektnog plaćanja, nekorektnih ljudi, prevara. Kada sam otišao gore, vidio sam da je to mnogo organiziranije i da, ako kvalitetno radiš, ne samo da ti je plaćeno već su ti dati i neki bonusi. Mislim da sam tamo napunio baterije, jer ovdje sam prošao i period neimaštine. Mislim da tamo brže razmišljaš i želiš stići do cilja. Tako sam ja sebe vidio - kaže Gegić.

I u Americi je krenuo s nule, ali u uređenoj zemlji to je bilo mnogo lakše.

Dani na otpadu

- Uvijek sam nastojao da sve moje vrijeme bude iskorišteno. Želio sam se baviti privatnim poslom, ali nisam imao novca, pa sam počeo skupljajući različit materijal koji se otkupljivao. Limenke, neki materijali koji su maltene bili smeće, kao i ovdje. Drugi dio posla, gdje sam imao dobar učinak, bio je otpad. Dane sam provodio po otpadu, sabirajući te dijelove. Poznavao sam mehaniku i tako sam počeo - pojašnjava Gegić.

Uspješno je savladao kurseve engleskog jezika, odbranio diplomu i od škole dobio početna sredstva. U zemlji koja stimulira rad i privatno poduzetništvo Halil je vrijedno radio, školovao djecu i napredovao.

- Trenutno imam nekoliko firmi sa 232 radnika. Najveći dio posla odnosi se na transport. Imam oko 83 kamiona i više od 160 prikolica. Kćerka se počela baviti prodajom nekretnina. Sin mi se bavi prodajom kamiona, imamo svoju prodajnu mrežu. Svi smo uključeni - ističe Gegić.

Izgradnja ribnjaka u Međeđi

Iako je iz njega prognan, Gegić osjeća dug prema zavičaju jer, pojašnjava, poduzetnički duh iz Međeđe vjerovatno je ponio i u Ameriku. Zbog toga danas gradi motel i ribogojilište, koji će ga koštati oko tri miliona maraka.

- Ovo je odmaralište koje će imati svoj restoran, bazen, saunu i fitnes-centar. A tamo gradim ribnjak kapaciteta 15 do 18 tona ribe. U pripremi za izgradnju je i farma s oko 25 krava. Za naredne dvije godine planiramo izgradnju i jedne benzinske pumpe za koju prikupljamo odobrenja - pokazuje Halil Gegić te dodaje da će u prvoj fazi posao dobiti 15-20 radnika.
Basnoslovne cifre

Bilo je, kako kaže Halil, teških trenutaka, ali zbog odluke da ode preko okeana nikada nije zažalio. U velikom poslovnom uspjehu učestvuju i supruga Nezira, sin Mersed te kćerke Halida i Naida.

- Nisam zažalio, jer uspjesi su ogromni. Kad imaš peteročlanu porodicu u kojoj ti supruga ima stotine hiljada dolara godišnjih prihoda, kćerka, malo starija od 20 godina, bavi se basnoslovnim ciframa ili sina čiji radni sat košta između 300 i 400 dolara, onda ne vidim zašto bih se žalio na takvo nešto - uz osmijeh pojašnjava Gegić.
Vratio sam se srcem

- Ovdje sam se vratio srcem. S nekim poslovnim prijateljima išao sam na izlete i oni imaju nešto slično. Tako sam poželio da i ja napravim nešto u svom kraju, pa se tim kolegama i ja sada mogu pohvaliti svojim rodnim mjestom - kaže Gegić.