U srži totalitarizma.Opsjednutost političkom korektnošću gdje izgubiš posao za riječ, cancel culture i ostalo su sredstva kojima se vrši cenzura, a cenzura drugačijeg mišljenja je upravo u srži komunizma.
Dovoljno je i na wikipediji sto je dostupno, perverznjak fitovo svoje sklonosti u pseudonaukupiupiu wrote: ↑25/08/2020 14:43Ja o gender teoriji ne bih učila na Twitteru.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 11:22 naucnjak koji je podosta inspiriso moderni feminizam
https://en.wikipedia.org/wiki/John_Money
Pa otvori link sto je postavio kolega https://en.wikipedia.org/wiki/John_Money
Internet nije = znanje. A ni Wikipedia. Nenaučni internetski populizam ne vodi nikuda, a najmanje smislenom razgovoru.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 14:57Dovoljno je i na wikipediji sto je dostupno, perverznjak fitovo svoje sklonosti u pseudonaukupiupiu wrote: ↑25/08/2020 14:43Ja o gender teoriji ne bih učila na Twitteru.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 11:22 naucnjak koji je podosta inspiriso moderni feminizam
https://en.wikipedia.org/wiki/John_Money
Postedi me tih floskula, to sto ti bastinis ili simpatises feminizam, ne mijenja cinjenicu da je u svojoj modernoj varijanti direktno inspirisan radom ovog kvazi naucnika i pacijenta. Da ima prave nauke njegove teze i istrazivanja bi odavno bila odbacena na smetljiste istorije.piupiu wrote: ↑25/08/2020 17:47Internet nije = znanje. A ni Wikipedia. Nenaučni internetski populizam ne vodi nikuda, a najmanje smislenom razgovoru.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 14:57Dovoljno je i na wikipediji sto je dostupno, perverznjak fitovo svoje sklonosti u pseudonauku
Zaobidji floskule, ako ti se ne dopadaju. Njegova istraživanja veze nemaju sa feminističkom teorijom.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 17:50Postedi me tih floskula, to sto ti bastinisi ili simpatises feminizam, ne mijenja cinjenicu da je u svojoj modernoj varijanti direktno inspirisan radom ovog kvazi naucnika i pacijenta. Da ima prave nauke njegove teze i istrazivanja bi odavno bila odbacena na smetljiste istorije.piupiu wrote: ↑25/08/2020 17:47Internet nije = znanje. A ni Wikipedia. Nenaučni internetski populizam ne vodi nikuda, a najmanje smislenom razgovoru.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 14:57
Dovoljno je i na wikipediji sto je dostupno, perverznjak fitovo svoje sklonosti u pseudonauku
Ma ja, samo sto je cijeli zivot izmedju ostalog i o feminizmu drobio. Bas zgodno.piupiu wrote: ↑25/08/2020 18:03Zaobidji floskule, ako ti se ne dopadaju. Njegova istraživanja veze nemaju sa feminističkom teorijom.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 17:50Postedi me tih floskula, to sto ti bastinisi ili simpatises feminizam, ne mijenja cinjenicu da je u svojoj modernoj varijanti direktno inspirisan radom ovog kvazi naucnika i pacijenta. Da ima prave nauke njegove teze i istrazivanja bi odavno bila odbacena na smetljiste istorije.
Ja evo i dalje dumam kako veze on ima sa modernim feminizmom sto se tice inspiracije....piupiu wrote: ↑25/08/2020 14:43Ja o gender teoriji ne bih učila na Twitteru.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 11:22 naucnjak koji je podosta inspiriso moderni feminizam
https://en.wikipedia.org/wiki/John_Money
Pa to je njegova stvar, on nije nikakav feministički teoretičar, nego psiholog, seksolog. Njegov termin 'gender' i feministički termin 'gender' imaju odvojenu genezu.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 18:10Ma ja, samo sto je cijeli zivot izmedju ostalog i o feminizmu drobio. Bas zgodno.piupiu wrote: ↑25/08/2020 18:03Zaobidji floskule, ako ti se ne dopadaju. Njegova istraživanja veze nemaju sa feminističkom teorijom.The 51st State wrote: ↑25/08/2020 17:50
Postedi me tih floskula, to sto ti bastinisi ili simpatises feminizam, ne mijenja cinjenicu da je u svojoj modernoj varijanti direktno inspirisan radom ovog kvazi naucnika i pacijenta. Da ima prave nauke njegove teze i istrazivanja bi odavno bila odbacena na smetljiste istorije.
Hipoteza da postoji neka trula spona između komunizma i liberalizma nije tako suluda. I to najmanje iz dva razloga. Bear with me.piupiu wrote: ↑25/08/2020 14:45Izivni, ali niđe veze. Optužiti Ameriku za cenzuru inspirisanu 'srži komunizma', pa mislim, sorry, ne ljuti se, ali ovo ni u birtiji na Siranu ne bi ovako smislili.MarlboroGold wrote: ↑25/08/2020 10:11Ja ovdje ne spominjem, recimo, zdravstvo koje je katastrofalno u Americi. Evropa njima tu bježi par svjetlosnih godina i to je, recimo, samo jedna stvar koja je dobra, a za šta se demokrati tamo zalažu u zadnje vrijeme.piupiu wrote: ↑24/08/2020 21:58
Postoji velika razlika izmedju zapadne opsjednutosti političkom korektnošću, gdje izgubiš za sekudnu posao za riječ, cancel culture i taj rad... i kulturološkog šovinizma (naša kultura), koji svoje pravo na otvoreni šovnizam brani izmišljenim ideološkim naljepnicama tipa 'far-left'. 'Far left' u Americi je skup onoga što Evropu čini najsolidarnijom i vjerovatno (ne znam, ne mogu tvrditi sto procentno, ali haj da każem) najhumanijom civilizacijom na planeti u koju svi hrle...
Opsjednutost političkom korektnošću gdje izgubiš posao za riječ, cancel culture i ostalo su sredstva kojima se vrši cenzura, a cenzura drugačijeg mišljenja je upravo u srži komunizma. Da - to nije samo opsjednutost, već opravdano etiketiranje far left ideologijom iako su još uvijek daleko od pravog far left uređenja (da recimo zaživi pravi komunizam u Americi)... to je više neka vrsta anomalije.
Ovo gore u drugom dijelu posta ne postoji u Evropi - barem ne u takvom obliku (mada ima nekih naznaka u UK, ali su oni posebna priča). Evropske vrijednosti su generalno zdravije za čovjeka nego američke.
Znaš li i jedan način vladanja, u novije vrijeme - ideologiju, koji se nisu na ovaj način razvijali?ExNihilo wrote: ↑26/08/2020 07:11
Naime, inspirirana idejom o prelasku na sljedeću ljestvicu društvenog razvoja, socijalistička društva su osjećala potrebu da demarkiraju svoje napredne socijalističke institucije od tuđih koje to nisu. Pa smo tako imali socijalističku umjetnost, socijalističku arhitekturu, socijalistički realizam, socijalističku porodicu, i slično. Umjetnici poput Bulgakova, koje je patka boljela za socijalističku umjetnost i soc-realizam, koji su imali vlastiti izražaj, smatrani su inferiornim jer ne prate razvoj društva, jer su zaostali, zaglavljeni u vremenu koje je prohujalo, zbog čega su im djela anahrona, passe, bez relevancije za modernog socijalističkog čovjeka. Slično je bilo i u drugim domenima društva. Ne daj bože da reći kako vrijedi razmisliti o deregulaciji tržišta kada je socijalistička proizvodnja, što će reći planska proizvodnja, očigledna evolucija nad slobodnim tržištem.
Zar ne vidite da se ovdje radi baš o toj matrici? Reći danas u liberalnim demokracijama kako, recimo, nisi za legalizaciju LGBT braka, jer smatraš kako je brak zajednica muškarca i žene, automatski znači da si, poput Bulgakova, zaglavljen u vremenu koje je prohujalo, passe, zaostao. To nije tek pitanje razlike u vrijednosnom sudu. Ne, ti si barbarin koji treba da izađe iz pećine. Ti ne shvataš da smo stigli na sljedeću ljestvicu društvenog razvoja. Samo ne više materijalnog razvoja, nego razvoja slobode. A pošto to ne shvataš, naši dragi liberali će da te izopće, da te stigmatiziraju, dadnu ti otkaz i sve drugo što je potrebno da uradimo onima koji usporavaju našu progresiju ka konačnom cilju historije.
Mislim da sam podcrtao kako je historijski determinizam specifičan za ove dvije ideologije, kao i razloge zašto je tako. Ako misliš da postoji još neka ideologija koja s njima dijeli pomenuto, što nije nemoguće, slobodan si navesti je i elaborirati, ali malo je besmisleno da mene pitaš. Pogotovo ne vidim kakve veze ima spominjanje civilizacija, ako već pričamo o ideologijama. Rimska civilizacija, uostalom kao i većina civilizacija, ne da se uklopiti u jednu ideologiju.Škobo Habu wrote: ↑26/08/2020 08:28
Znaš li i jedan način vladanja, u novije vrijeme - ideologiju, koji se nisu na ovaj način razvijali?
Egipatska civilizacija, Rimsko Carstvo, pa sve do modernih pojimova kao nacizam, komunizam, kapitalizam?
Kip Slobode? Zar on nije umjetnički dekor libertarijanizma?
Naravno da nisam rekao da je Bulgakov passe. Rekao sam da, iz perspektive socijalističkog društva, koje je raskinulo spone sa starim esteticizmom, a to uključuje, između ostalog, Bulgakovljev surealizam, Bulgakov je predstavljen kao autor koji nije napravio traniciziju ka novom, koji je, samim tim, passe.Škobo Habu wrote: ↑26/08/2020 08:28
U tom smislu Bulgakov nije bio passe. Passe je nešto prošlo, zastarjelo, već književnik čije se dijelo nije uklapalo u zacrtane ideološke okvire sovjetske Rusije i njenu revolucionarnu Utopiju. On je anti, nikako passe.
Nisam ni rekao da ćeš biti izveden pred prijeki sud. Nije to poenta uopće.Škobo Habu wrote: ↑26/08/2020 08:28
Dosta pojednostavljeno tumačenje. Ako si za legalizaciju LGBT braka - to je politički stav, ako si protivan - to je isto nečiji politički stav.
Neće tebe niko u takvim društvima izvesti pred prijeki sud, niti će ideološki proganjati zbog stavova koji su suprotni Narodu i Partiji.
Tvoja poređenja su sasvim promašena.
Ako uzmemo skandinavske države, iako pripadaju zapadnjačkom civilizacijskom krugu i neoliberalnoj Alijansi, one su po svom uređenju više socijalističke, više društveno jednake i socijalno osjetljive od zemlja poput Kine, koja je nominalno marksistička zemlja.
Američki libertarijanizam je, u svojoj srži, duboko militaristički, jer sav njegov export u ostatak svijeta jeste posljedica ratova. Zaključak na nivou Kusturice, ali je tako. Ne mogu se liberalne vrijednosti jednako primjenjivati na Ameriku i, recimo, na Dansku ili Holandiju, koje, trenutno, na globalnom planu ne raspolažu istom vojnom i političkom moći.
Na kraju, u potonjim zemljama je nezamisliva policijska brutalnost Države nad njenim građanima kakvoj svjedočimo u Americi.
Zapravo, tu je ta ideološka razlika najvidljivija.
Ako je ideologija skup ideja i vrijednosti na kojim počiva nečiji materijalni ili duhovni pogled na svijet onda ima malo razlike između modernih ideologija i načina vladanja u Rimskom carstvu.ExNihilo wrote: ↑26/08/2020 08:48
Mislim da sam podcrtao kako je historijski determinizam specifičan za ove dvije ideologije, kao i razloge zašto je tako. Ako misliš da postoji još neka ideologija koja s njima dijeli pomenuto, što nije nemoguće, slobodan si navesti je i elaborirati, ali malo je besmisleno da mene pitaš. Pogotovo ne vidim kakve veze ima spominjanje civilizacija, ako već pričamo o ideologijama. Rimska civilizacija, uostalom kao i većina civilizacija, ne da se uklopiti u jednu ideologiju.
Passe je nešto zastarjelo, antičko. Može li jedan Dostojevski, jedan Tolistoj biti passe?Naravno da nisam rekao da je Bulgakov passe. Rekao sam da, iz perspektive socijalističkog društva, koje je raskinulo spone sa starim esteticizmom, a to uključuje, između ostalog, Bulgakovljev surealizam, Bulgakov je predstavljen kao autor koji nije napravio traniciziju ka novom, koji je, samim tim, passe.
Ali se, eto, takvi smatraju modernim talibanima. To je poenta.Nisam ni rekao da ćeš biti izveden pred prijeki sud. Nije to poenta uopće.
Možda me nisi razumio ili se ja nisam najbolje izrazio.Škobo Habu wrote: ↑26/08/2020 09:23Ako je ideologija skup ideja i vrijednosti na kojim počiva nečiji materijalni ili duhovni pogled na svijet onda ima malo razlike između modernih ideologija i načina vladanja u Rimskom carstvu.ExNihilo wrote: ↑26/08/2020 08:48
Mislim da sam podcrtao kako je historijski determinizam specifičan za ove dvije ideologije, kao i razloge zašto je tako. Ako misliš da postoji još neka ideologija koja s njima dijeli pomenuto, što nije nemoguće, slobodan si navesti je i elaborirati, ali malo je besmisleno da mene pitaš. Pogotovo ne vidim kakve veze ima spominjanje civilizacija, ako već pričamo o ideologijama. Rimska civilizacija, uostalom kao i većina civilizacija, ne da se uklopiti u jednu ideologiju.
Komunizam se zasnivao na socijalističkoj Internacionali, Marxu i Engelsu, imao je svoje kumire, svoje zakone, svoje moralne norme.
Sa druge strane, Rimljaninom je postojao svako onaj ko je poštovao rimske bogove i zakone.
Naravno, historijski kontekst je uvijek bitan, jer u određenim vremenskim periodima su vladale drugačije moralne norme i običaji, ali i mimo toga, tvoje viđenje ljudske historije jeste prevladavanje jednog koncepta vladanja nad drugim. Mislim, tvoje tumačenje takvih koncepata. U tom smislu, mi i dalje živimo nasljeđe Rimske civilizacije od prava do medicine. U ideološkom smislu upravo se fašizam izrodio iz mitoloških predstava o Rimskom Carstvu. Baš kao što se i nacizam izrodio iz mitoloških predstava o prvom germanskom Reichu.
Škobo Habu wrote: ↑26/08/2020 09:23Passe je nešto zastarjelo, antičko. Može li jedan Dostojevski, jedan Tolistoj biti passe?Naravno da nisam rekao da je Bulgakov passe. Rekao sam da, iz perspektive socijalističkog društva, koje je raskinulo spone sa starim esteticizmom, a to uključuje, između ostalog, Bulgakovljev surealizam, Bulgakov je predstavljen kao autor koji nije napravio traniciziju ka novom, koji je, samim tim, passe.
Nema teorije. Tako ni Bulgakov, sa svojim književnim opusom ne može biti passe, već samo uvijek aktuelan. Kako su ona dvojica gore bezvremenski klasici, tako je Bulgakov klasik 20. stoljeća.
Bulgakov je onomad zastupao zapadnjačke ideje, tako da je njegovo dijelo bila, u suštini, kontrarevolucionarno.
Ali se, eto, takvi smatraju modernim talibanima. To je poenta.Nisam ni rekao da ćeš biti izveden pred prijeki sud. Nije to poenta uopće.
Marx ovo, Marx ono.ExNihilo wrote: ↑26/08/2020 09:54 Možda me nisi razumio ili se ja nisam najbolje izrazio.
Nije sporno da uvijek postoji tranzicija jednog oblika društva u drugo, te da svako društvo nastaje na temeljima prethodnog. No, historijski determinizam sugerira da postoji samo jedna moguća tranzicija, da se historija može odigrati na samo jedan mogući način, i nikako drugačije.
Marks je smatrao da komunizam nije plod borbe za ideale nego neminovnost kao što je neminovnost da sunce izađe. Faktički, više sile determiniraju ishod historije, a čovjeku se samo čini da je on taj koji upravlja, zato što post-hoc gradi institucije i norme oko tog ishoda. Za Marksa viša sila jesu sredstva proizvodnje.
S druge strane, kad već spominješ fašiste, oni su bili perfektno svjesni da historija može otići u pravcu pobjede komunizma, a ne pobjede fašizma koju su priželjkivali, zbog čega i jesu insistirali da se komunizam satre u korijenu dok je još vrijeme. Dakle, njihovo viđenje historije očigledno nije determinističko, jer je dopuštalo varijacije u ishodu.
Socijalistička društva koja su to tvrdila su već odavno passe. Sa tog aspekta meni je nebitno ko to tvrdi, jer je - samo po sebi - apsurdno.Ja se slažem s tobom da Bulgakov ne može biti passe. Ali nije ovdje riječ o tome da li se slažemo ti i ja. Riječ je o tome da su socijalistička društva smatrala kako ono što nije angažirano na stvaranju novog svijeta i konačnog cilja historije - pripada prošlosti.
Zar sam ne konstatuješ na koji se način marksističko društvo utrkivalo sa kapitalističkim?Naime, inspirirana idejom o prelasku na sljedeću ljestvicu društvenog razvoja, socijalistička društva su osjećala potrebu da demarkiraju svoje napredne socijalističke institucije od tuđih koje to nisu. Pa smo tako imali socijalističku umjetnost, socijalističku arhitekturu, socijalistički realizam, socijalističku porodicu, i slično. Umjetnici poput Bulgakova, koje je patka boljela za socijalističku umjetnost i soc-realizam, koji su imali vlastiti izražaj, smatrani su inferiornim jer ne prate razvoj društva, jer su zaostali, zaglavljeni u vremenu koje je prohujalo, zbog čega su im djela anahrona, passe, bez relevancije za modernog socijalističkog čovjeka. Slično je bilo i u drugim domenima društva. Ne daj bože da reći kako vrijedi razmisliti o deregulaciji tržišta kada je socijalistička proizvodnja, što će reći planska proizvodnja, očigledna evolucija nad slobodnim tržištem.
Nije sporno da se utkrivalo, samo ne vidim kakve veze ima sa ovim što sam pisao.Škobo Habu wrote: ↑26/08/2020 10:30Zar sam ne konstatuješ na koji se način marksističko društvo utrkivalo sa kapitalističkim?Naime, inspirirana idejom o prelasku na sljedeću ljestvicu društvenog razvoja, socijalistička društva su osjećala potrebu da demarkiraju svoje napredne socijalističke institucije od tuđih koje to nisu. Pa smo tako imali socijalističku umjetnost, socijalističku arhitekturu, socijalistički realizam, socijalističku porodicu, i slično. Umjetnici poput Bulgakova, koje je patka boljela za socijalističku umjetnost i soc-realizam, koji su imali vlastiti izražaj, smatrani su inferiornim jer ne prate razvoj društva, jer su zaostali, zaglavljeni u vremenu koje je prohujalo, zbog čega su im djela anahrona, passe, bez relevancije za modernog socijalističkog čovjeka. Slično je bilo i u drugim domenima društva. Ne daj bože da reći kako vrijedi razmisliti o deregulaciji tržišta kada je socijalistička proizvodnja, što će reći planska proizvodnja, očigledna evolucija nad slobodnim tržištem.
Sa današnjeg aspekta je potpuno irelevantno šta su komunistička društva mislila o bilo čemu, jer su stvar prošlosti.
Da ponovim. Čovjek se nije bavio feminističkom teorijom, nego seksualnim identitetom, koji on definiše kao:The 51st State wrote: ↑26/08/2020 09:57 In her 1969 book Sexual Politics, Kate Millet, referencing Money's previous work, wrote: "...there is no differentiation between the sexes at birth. Psychosexual personality is therefore postnatal and learned".9
o tome da nema veze.
All those things that a person says or does to disclose himself or herself as having the status of boy or man, girl or woman, respectively. It includes, but is not restricted to sexuality in the sense of eroticism.
Gender role is appraised in relation to the following: general mannerisms, deportment and demeanor; spontaneous topics of talk in unprompted conversation and casual comment; content of dreams, daydreams and fantasies; replies to oblique inquiries and projective tests; evidence of erotic practices and, finally, the person’s own replies to direct inquiry...
So as not to confuse the sex of the genitalia and their activities with nonerotic and nongenital sex roles and activities that are prescribed culturally and historically, I settled on the term, gender role, as the all inclusive one, as defined above. In this definition, it was my ivory-tower ideal that “all those things that a person says and does to disclose himself or herself as having the status of boy or man, girl or woman, respectively,” would unite what the observer perceives and records with what the person knows and feels about himself or herself. In this way one’s gender role as self-experienced would be the same as one’s gender identity, and there would be no need for two terms.
https://guilfordjournals.com/doi/pdf/10 ... 73.1.4.397
na pocetku sam rekao da je inspirisao feministicke teoreticarke i aktivistice i ta tvrdnja stoji, sto implicite kompromitira cijelu femi ideologiju.piupiu wrote: ↑26/08/2020 13:34Da ponovim. Čovjek se nije bavio feminističkom teorijom, nego seksualnim identitetom, koji on definiše kao:The 51st State wrote: ↑26/08/2020 09:57 In her 1969 book Sexual Politics, Kate Millet, referencing Money's previous work, wrote: "...there is no differentiation between the sexes at birth. Psychosexual personality is therefore postnatal and learned".9
o tome da nema veze.
All those things that a person says or does to disclose himself or herself as having the status of boy or man, girl or woman, respectively. It includes, but is not restricted to sexuality in the sense of eroticism.
Gender role is appraised in relation to the following: general mannerisms, deportment and demeanor; spontaneous topics of talk in unprompted conversation and casual comment; content of dreams, daydreams and fantasies; replies to oblique inquiries and projective tests; evidence of erotic practices and, finally, the person’s own replies to direct inquiry...
So as not to confuse the sex of the genitalia and their activities with nonerotic and nongenital sex roles and activities that are prescribed culturally and historically, I settled on the term, gender role, as the all inclusive one, as defined above. In this definition, it was my ivory-tower ideal that “all those things that a person says and does to disclose himself or herself as having the status of boy or man, girl or woman, respectively,” would unite what the observer perceives and records with what the person knows and feels about himself or herself. In this way one’s gender role as self-experienced would be the same as one’s gender identity, and there would be no need for two terms.
https://guilfordjournals.com/doi/pdf/10 ... 73.1.4.397
Ma sve je to lijepo, ali far-left nema nikakve veze s komunističkom ideologijom, to je najobičnija naljepnica ideološkom neprijatelju. U Americi su sindikati far-left (ima li ih uopšte više?).ExNihilo wrote: ↑26/08/2020 07:11Hipoteza da postoji neka trula spona između komunizma i liberalizma nije tako suluda. I to najmanje iz dva razloga. Bear with me.piupiu wrote: ↑25/08/2020 14:45Izivni, ali niđe veze. Optužiti Ameriku za cenzuru inspirisanu 'srži komunizma', pa mislim, sorry, ne ljuti se, ali ovo ni u birtiji na Siranu ne bi ovako smislili.MarlboroGold wrote: ↑25/08/2020 10:11
Ja ovdje ne spominjem, recimo, zdravstvo koje je katastrofalno u Americi. Evropa njima tu bježi par svjetlosnih godina i to je, recimo, samo jedna stvar koja je dobra, a za šta se demokrati tamo zalažu u zadnje vrijeme.
Opsjednutost političkom korektnošću gdje izgubiš posao za riječ, cancel culture i ostalo su sredstva kojima se vrši cenzura, a cenzura drugačijeg mišljenja je upravo u srži komunizma. Da - to nije samo opsjednutost, već opravdano etiketiranje far left ideologijom iako su još uvijek daleko od pravog far left uređenja (da recimo zaživi pravi komunizam u Americi)... to je više neka vrsta anomalije.
Ovo gore u drugom dijelu posta ne postoji u Evropi - barem ne u takvom obliku (mada ima nekih naznaka u UK, ali su oni posebna priča). Evropske vrijednosti su generalno zdravije za čovjeka nego američke.
Prvo, obje ideologije dijele linearno i determinističko razumijevanje historije. To je ono što je Marks zvao historijskim materijalizmom. Ideja da ljudska društva kroz historiju evoluiraju na sličan (darvinistički) način kao što evoluiraju živi organizmi, što je analogija koju je upotrijebio sam Engels.
Naime, prema Marksu, socio-ekonomski faktori su uslovili nužnost spontane transformacije robovlasničkih društava u feudalna, a potom feudalnih društava u kapitalistička, te će na isti način usloviti prelazak kapitalizma u komunizam. Pa tako, kada su društva institucionalizirala ropstvo, odnosno kmetstvo, to je povlaštenoj klasi osiguralo dovoljno vremena i resursa da postepeno razvija tehnologije koje će u konačnici dovesti do industrijske revolucije. S obzirom da su u robovlasničkim i feudalnim sistemima robovi/kmetovi vezani za vlasnika, odnosno zemlju, radna snaga nije bila dovoljno mobilna da urbanizira gradove i zaposli se u fabrikama, pa je proizvodni potencijal novostvorenog industrijaliziranog društva ovisio od razlaza sa feudalizmom i transformacijom dojučerašnjih kmetova u radnike, a što je okinulo eru kapitalizma.
Marks je vjerovao da će po istom principu neminovno doći do smjene kapitalizma u komunizam, zbog čega i jeste insistirao da se komunizam mora najprije pojaviti u zemljama koje su industrijski najrazvijenije, vjerujući da će neminovna pojava superiornijeg modusa proizvodnje, prije ili kasnije, označiti kraj kapitalizma. Naravno, takvo šta se nije desilo, zato što historija nije determiniran proces, mada se u posljednje vrijeme javljaju i takve ideje da bi četvrta industrijska revolucija, odnosno uspon vještačke inteligencije i post-work društva, mogao još pokazati da je Marks bio u pravu. No, to je druga tema.
Ovo sve spominjem kako bih napravio paralelu sa liberalnim demokracijama koje također baštine ideju historijskog determinizma. Naravno, na nešto drugačijim osnovama. Dok se Marksov historijski determinizam zasnivao na sredstvima proizvodnje, te vodio komunizmu, kao konačnom cilju historije, liberali vjeruju da je pokretačka snaga historije - sloboda. Drugim riječima, ako smo u marksizmu vidjeli linearnu progresiju od robovlasništva do kapitalizma, zahvaljujući evoluciji sredstava za proizvodnju, liberalizam vidi identičnu progresiju, ali zahvaljujući evoluciji slobode.
Najprije smo izvršili aboliciju ropstva, jer smo naučili koliko je nemoralno da jedan čovjek posjeduje drugog, da bismo zatim razumjeli koncept ljudskih i građanskih prava, slobodnih tržišta, ali i pravične naknade za rad, što zajedno vodi krahu feudalizma i okida eru kapitalizma. Međutim, kao što kapitalizam za Marksa nije kraj, jer su proleteri obespravljeni i otuđeni od svog rada, tako ni liberalna demokratija nije kraj za liberale, jer još uvijek je tako mnogo potlačenih skupina u društvu koje valja osloboditi. Ono što su za Marksa bili proleteri, za liberale su žene, crnci, transrodne osobe, i ostale manjine.
Ta nije slučajan brak između kapitalizma i liberalnih demokratija! Kako to da nikada, nigdje, ama baš nigdje, nije se pojavila neka socijalistička demokratija? Zar nije prirodno da narodna vlast nad sredstvima za proizvodnju, odnosno socijalizam, ide pod ruku sa vladavinom naroda, odnosno demokratijom? Nije, zato što su socijalistički revolucionari raskrstili sa Marksovim historijskim determinizmom i odlučili stvar uzeti u svoje ruke. Njihova revolucija neće biti postepena progresija sredstava za proizvodnju. Njihova revolucija će biti u krvi.
U tom smislu, moderni liberali imaju više zajedničkog sa Marksom od Staljina. U tom smislu, a to sam nebrojeno puta ponovio na ovoj temi, žene jesu proleteri liberala, a liberali jesu ljevica koja je tek zamijenila narativ o sredstvima za proizvodnju sa narativom o slobodama. U tom smislu, potpuno je logično vidjeti, širom planete, pa evo i kod nas, brak liberala i ljevice, potpuno je logično da kada zagrebeš ispod zelenog vazda viri crveno.
Druga manifestacija DNA digivolucije liberala i komunista tiče se ovoga čega ste se već dotakli vas dvoje, iako bi dosad već trebalo biti jasno da nije riječ ni o anomaliji, niti sprdanciji smišljenoj u birtiji.
Naime, inspirirana idejom o prelasku na sljedeću ljestvicu društvenog razvoja, socijalistička društva su osjećala potrebu da demarkiraju svoje napredne socijalističke institucije od tuđih koje to nisu. Pa smo tako imali socijalističku umjetnost, socijalističku arhitekturu, socijalistički realizam, socijalističku porodicu, i slično. Umjetnici poput Bulgakova, koje je patka boljela za socijalističku umjetnost i soc-realizam, koji su imali vlastiti izražaj, smatrani su inferiornim jer ne prate razvoj društva, jer su zaostali, zaglavljeni u vremenu koje je prohujalo, zbog čega su im djela anahrona, passe, bez relevancije za modernog socijalističkog čovjeka. Slično je bilo i u drugim domenima društva. Ne daj bože da reći kako vrijedi razmisliti o deregulaciji tržišta kada je socijalistička proizvodnja, što će reći planska proizvodnja, očigledna evolucija nad slobodnim tržištem.
Zar ne vidite da se ovdje radi baš o toj matrici? Reći danas u liberalnim demokracijama kako, recimo, nisi za legalizaciju LGBT braka, jer smatraš kako je brak zajednica muškarca i žene, automatski znači da si, poput Bulgakova, zaglavljen u vremenu koje je prohujalo, passe, zaostao. To nije tek pitanje razlike u vrijednosnom sudu. Ne, ti si barbarin koji treba da izađe iz pećine. Ti ne shvataš da smo stigli na sljedeću ljestvicu društvenog razvoja. Samo ne više materijalnog razvoja, nego razvoja slobode. A pošto to ne shvataš, naši dragi liberali će da te izopće, da te stigmatiziraju, dadnu ti otkaz i sve drugo što je potrebno da uradimo onima koji usporavaju našu progresiju ka konačnom cilju historije.
