Forum Klix.ba

radostan dan wrote:bravo...

Izmene Zakona o radu stupile na snagu

Beta | 29. 07. 2014.
Izmene i dopune Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) stupile su danas na snagu. Prema oceni Vlade Srbije, izmene Zakona o radu trebalo da omoguće lakše zapošljavanje i da se Srbija približi evropskom zakonodavstvu, kao i da dovedu do ukrupnjavanja sindikata.

Promene u zakonu pozitivno su ocenili poslodavci, strani investitori i EU, dok su se sindikati napustili socijalni dijalog i organizovaliproteste tvrdeći da se izmenama umanjuju prava radnika.

Novine u Zakonu o radu

Novine u Zakonu o radu su da pravo na naknadu po osnovu minulog rada od 0,4 odsto po godini rada važi isključivo kod aktuelnog poslodavca, a ne za sve godine staža, kao i da će naknada zbog otkaza dobijenog kao tehnološki višak iznositi minimum zbir trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod aktuelnog poslodavca.

Prediviđa se i da poslodavac pre otkaza o radu, mora da opomene radnika i da mu da uputstva kako da obavlja posao, ali i da mu ponudi neko drugo radno mesto u preduzeću.

Zakonom je predviđeno da zaposleni ima pravo na naknadu za noćni rad od 26 odsto, ali ne i za smenski rad.

Godišnji odmor, plaćeno odsustvo

Nova rešenja predviđaju i gubljenje prava na naknadu za neiskorišćen godišnji odmor, izuzev ako zaposleni dobije otkaz.

Smanjuje se i broj dana plaćenog odsustva sa sedam na pet (venčanje, porođaj supruge, teške bolesti članova porodice ili njihova smrt). Za dobrovoljno davanje krvi slede dva slobodna dana.

Tokom godišnjeg odmora zaposleni ima pravo na osnovnu zaradu uvećanu za minuli rad tokom tog meseca, a ne kao do sada na prosek svoje zarade iz prethodna tri meseca. Tokom prinudnog odmora zaposleni ima pravo na 60 odsto osnovne zarade uvećane za minuli rad, a ne kao do sada na prosek svoje zarade iz prethodna tri meseca.

Primena zakona počeće od 1. januara 2015. godine, osim odredbe o dodatnom stažu za majke koja će se primenjivati od 1. januara 2032. godine.
Smanjene su i otpremnine za odlazak u penziju i iznosiće dve, a ne tri prosečne plate zaposlenog.

Novine su i da radni odnos na određeno vreme može da traje dve, umesto kao do sada godinu dana, a može da se produži i do tri godine. Predlagač očekuje da će ova mera pospešiti zapošljavanje, s obzirom na nezaposlenost u zemlji i broj radnika koji rade na crno.

Izmenama zakona, zaposleni dobija pravo na korišćenje godišnjeg odmora dobija već nakon mesec dana neprekidnog rada, a ne, kao do sada, posle šest meseci.

Nova rešenje štite prava trudnica, ali su ta prava proširena i na dojilje i sprečava poslodavca da ih proglasi viškom.

Prvi put se zakonom definiše i rad sa nepotpunim radnim vremenom i rad na daljinu, i to tako da ti zaposleni moraju da imaju iste uslove rada kao i zaposleni sa punim radnim vremenom.

Zakon o PIO, izjednačavanje starosnih granica

Izmenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju će se postepeno do 2032. godine izjednačiti starosne granice za odlazak u penziju žena i muškaraca.

Zakonom je predviđeno da se počev od 2015. do 2020. za po šest meseci na godišnjem nivou povećava starosna granica za odlazak žena u penziju, a od 2020. za po dva meseca da bi 2032. ona bila 65 godina, odnosno da bi se izjednačila sa uslovima za muškarce. Minimalan staž za odlazak u starosnu penziju zadržan je na 15 godina.

Uvedena je opcija odlaska u prevremenu starosnu penziju sa najmanje 40 godina staža i 60 godina života, uz prelazni period od 2015. do 2023. godine za muškarce, odnosno do 2024. godine za žene.

Iznos prevremene penzije umanjuje se za 0,34 odsto za svaki mesec ranijeg penzionisanja. Penzija po tom osnovu može da se umanji maksimalno 20,4 odsto.

Zakon predviđa i da žena koja je rodila jedno dete po tom osnovu ima pravo na dodatnih šest meseci staža, a ona sa dvoje dece - jednu godinu. Žena koja je rodila troje i više dece ima pravo na dodatni staž od dve godine.

radostan dan wrote:šta će biti druže...

ljudi postaju nalik na kokoši, slabo vide i rano liježu,
a jutrom žure na kopanje, zbijeni u gomile duhana,
džepova usukanih od znoja dlanova,
zalaze svuda i u sve guraju nos...

Udovički: Traže i da otpuštamo
IZVOR: BLIC, TANJUG
Beograd -- MMF zahteva od Srbije da u 2015. za pet odsto smanji broj zaposlenih u državnoj upravi, kaže ministarka za državnu upravu i lokalnu samoupravu Kori Udovički.


Foto: Tanjug
Foto: Tanjug
"U toku su pregovori sa MMF o smanjivanju broj zaposlenih u javnom sektoru za pet odsto u 2015.godini. Nadamo se da ćemo ovaj zahtev u najvećoj meri rešiti prirodnim odlivom, ali postoji i bojazan da ćemo morati da otpustimo 25.000 ljudi", rekla je Udovički za ''Blic'' i dodala da se ovo ne odnosi na zaposlene u javnim preduzećima.

Ona napominje da se do kraja godine zbog izmenjenog Zakona o PIO očekuje veći broj odlazak u penziju zaposlenih u javnom sektoru.

"Taj procenat bi mogao da se udvostruči sa sadašnjih dva ili dva i po odsto, čak do 3,9 odsto. Ako tako i bude onda bismo, u dobroj meri, ispunili normu smanjenja broja ljudi. Ali ukoliko se to ne desi, postoji bojazan da će oko 25.000 ljudi ostati bez posla. U tom slučaju država će za te ljude pripremiti socijalni program ili programe prekvalifikacije", objašnjava Udovički.

Ona dodaje da se moraju unaprediti podaci u registru zaposlenih kako bi se obezbedilo što više pravičnosti i ušteda gde god je to moguće.

"Plan je i da početkom sledeće godine pripremimo racionalizaciju izabranih institucija, kao sto su razne agencije i organizacije, ali i da, što je jako bitno, pripremimo upravne inspekcije da vrše nadzor nad poštovanjem propisa o zapošljavanju i sistematizacijama", rekla je Udovički.

OECD: Globalni jaz u primanjima na nivou iz 1820.

| 02. 10. 2014. - 19:51h | Foto: Profimedia.rs
Jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju sada je na istom nivou kao 1820. godine, saopštila je danas Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), upozoravajući da je ovo u poslednjih 200 godina jedan od najvećih problema sa kojim se svet suočava.

U opsežnom izveštaju o globalnom blagostanju u poslednja dva veka, OECD primećuje da je nejednakost značajno porasla od početka globalizacije 1980-ih.

Istraživači su proučavali nivo primanja u 25 zemalja od 1820, a rezultati su pokazali da je nejednakost u primanjima oštro smanjena sredinom 20. veka, odnosno u vreme jačanja komunizma u istočnoj Evropi, da bi poslednjih godina ponovo porasla.

Već 2000. globalna nejednakost bila je na istom nivou kao 1820, navodi se.

OECD je pri sastavljanju izveštaja o globalnom blagostanju uzeo u obzir faktore kao što su zdravstvo, obrazovanje, nejednakosti, zaštita životne sredine i lična bezbednost u periodu od 200 godina.

Novim Vladama se obično dodjeljuje sto dana kritičarske i analitičarske poštede, dok se ne snađu, ne uhvate kormilo i do kraja ne ovladaju administrativnim aparatom. S Vladom premijera Alexisa Tsiprasa u Grčkoj od početka nije takav slučaj. Pomno mu se prati i analizira svaki korak, svaki potez i svaka najava, što samo svjedoči o strahu koji je svojom pobjedom posijao diljem europske upravljačke i financijske oligarhije, a jednako tako i nadi koju osiromašeni, besposleni i obespravljeni Europljani polažu u njegov lik i alternativni politički model.

Za Tsiprasov početak, međutim, iznimno je važno još nešto: riječ je o jednom od najfurioznijih političkih startova u novijoj europskoj povijesti. Već sad se može konstatirati kako je novi grčki premijer više pokazao u svojih prvih 100 sati vlasti, nego većina drugih u 100 dana. Riječ je, k tome, o mjerama i postupcima apsolutno konzekventnim i dosljednim programu Syrize i onome što su biračima obećavali u kampanji. Kad bi se njihova dosljednost i tempo mogli komparirati s našim prilikama, ne bi bili daleko od zaključka da je Tsipras više toga otpočeo realizirati u prva tri dana nego što su razni ovdašnji politički čimbenici Hrvatima priuštili u svoja tri mandata: popis njegovih prvih poteza već je puno dulji i od HDZ-ove jamstvene kartice i od slavnoga Plana 21.
Bez Biblije i svete vode

Najprije je na inauguraciji odbacio zakletvu na Bibliju i škropljenje svetom vodom. Nakon toga je položio vijenac na grobove strijeljanih grčkih partizana. Time je plastično aktualizirao pitanje nikad isplaćene ratne odštete Njemačke Grčkoj zbog okupacije u Drugom svjetskom ratu, a koja se po procjenama koju je davno napravila vlada poraženog premijera Antonisa Samarasa kreće oko 200 milijardi eura. Za prvi službeni premijerski susret Tsipras je odabrao – veoma simbolično u smislu poruke postojanja političke alternative društvu iz Bruxellesa – ruskoga veleposlanika. Mnogim hrvatskim neoliberalima i borcima protiv uhljeba očigledno je promaknulo da je Tsipras potom prepolovio vlastitu Vladu i broj ministarstava srezao napola, sa 20 na 10: iz tih se krugova tome potezu još nije začuo čak ni stidljivi pljesak. Nitko mu nije skinuo šešir ni za najavu drastičnog kresanja vojnog budžeta. Pokrenuo je ukidanje državnih povlastica i koncesija Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Poslao je Europskoj uniji memorandum za plan smanjenja grčkog duga i zatražio repozicioniranje Europske kreditne banke.
Bogataši na udaru

Najavio je strogu zakonsku zabranu špekulativnih bankarskih kredita i drugih ponuda, uvođenje zatvorskih kazni za prevarantsko prikrivanje kapitala, kao i dodatno oporezivanje bogataša. Pokrenuo je inicijativu za subvencioniranje hipotekarnih dugova najsiromašnijima. Najavio je podizanje minimalne plaće na 750 eura, kao i najminimalnijih mirovina. Naložio je osiguranje uvjeta za besplatni obrok svoj školskoj djeci. Uveo je izjednačavanje plaća za muškarce i žene, predložio izmjenu izbornoga zakona. Inicirao je da se nefunkcionalne državne, bankarske i crkvene zgrade daju na korištenje beskućnicima.

Zaustavio je privatizaciju nacionalne elektroprivrede i koncesioniranje najveće grčke luke Pirej, za koju je velika kineska grupacija već bila dostavila ponudu. To nije sve: najavio je zakon kojim će se provesti nacionalizacija grčke željeznice, pošte i vodovoda, a možda i banaka. Jednim potezom pera otpustio je sve Vladine savjetnike, a zauzvrat zaposlio 600 državnih čistačica koje su još prije nekoliko godina postale živi amblem grčke krize.

Cijelim nizom poteza u prva tri dana Tsipras se trudio opravdati svoj predizborni slogan „Dolazi nada!“. Ministar financija Yanis Varoufakis već za koji dan planira put na svoj prvi ministarski sastanak u Pariz kako bi uz pomoć Francuske (koja se istina također protivi rigidnim mjerama štednje koje forsira Angela Merkel) od Europske unije dobio više manevarskoga prostora.
Gubitak moći

Sam Tsipras prethodno se u Ateni sastao s predsjednikom Europskoga parlamenta Martinom Schultzom, izloživši mu Vladine prioritete i plan reformi koji predviđa da Grčka do 2020. dobije državni budžet sa suficitom.Ako je nekome i promakla neka Schultzova poruka, nipošto nije i promjena bruxelleskog tona u pristupu Grcima. Već na samome startu ljevičarske Vlade potvrđuju se programatske riječi grčkog ministra financija, profesora Varoufakisa: „Moraliziranje, rasprave, poezija i slično nimalo ne uznemiravaju vlast; moć se plaši samo gubitka moći.“ Na čuđenje mnogih, Tsipras od prvoga dana praktično pokazuje kako demokratski izabrana vlast u nekoj zemlji nipošto nije osuđena tek poslušno klimati glavom na zahtjeve velikih tutora nego da može čak i - vladati.

Velkoski wrote:Arbeit macht frei.

kosava wrote:

Velkoski wrote:Arbeit macht frei.

To je pisalo na kapiji Koncentracionog Logora Dahau.

radostan dan wrote:šta će biti druže...

ljudi postaju nalik na kokoši, slabo vide i rano liježu,
a jutrom žure na kopanje, zbijeni u gomile duhana,
džepova usukanih od znoja dlanova,
zalaze svuda i u sve guraju nos...

Ukida se zapošljavanje na neodređeno vrijeme


SARAJEVO - Novi zakon o radu, odnosno njegov nacrt, koji već nekoliko godina čeka da se nađe pred poslanicima Parlamenta FBiH, izazvao je žestoke reakcije i polemike radnika i predstavnika sindikata.



Zakon koji bi trebalo da bude usklađen sa zahtjevima EU predviđa ukidanje kolektivnih ugovora, te ukidanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Iz sindikata tvrde da će, ako ovakav zakon bude usvojen, ići u masovne proteste i štrajkove, a parlamentarci smatraju da se mora naći modus koji će zadovoljiti i radnike, ali i standarde EU.

Zakon je izazvao žestoke polemike i u regionu. Tako su sa sastanka predstavnika sindikata BiH i Hrvatske poručili da se pokazalo izuzetno opravdano boriti se za tri osmice (osam sati rada, osam odmora i osam sati slobodnog vremena) jer "vladajuće strukture, pod krinkom konkurentnosti, pozivajući se na zahtjeve EU, donose zakone koji idu u korist kapitala".

Iznesen je i podatak da radnici u Njemačkoj, gdje minimalna satnica iznosi osam eura, demonstriraju za veća prava radnika, dok je s druge strane u BiH između jednog i dva eura, a ni ta minimalna satnica brojnim radnicima u BiH nije isplaćena godinama unazad.

Iz resornog federalnog ministarstva ističu da je, kako bi se izašlo u susret radnicima, a i zadovoljili uslovi EU, novim prijedlozima ograničeno trajanje kolektivnih ugovora uz mogućnost njihovog produženja, što će, kako smatraju, poticati ugovorne strane na istinske pregovore i stvarno i objektivno regulisanje uvjeta rada i prava iz radnog odnosa u skladu sa postojećim privrednim uvjetima. Dodaju da je Prijedlogom zakona utvrđena obveza usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu, s tim da, u protivnom, prestaju da važe njihove odredbe.

"Zbog protivljenja sindikata, rok od šest mjeseci produžen je na godinu dana, a u slučaju neusklađivanja i nakon proteka tog roka, ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju plaće i naknade plaća", kažu iz Ministarstva rada.

Potcrtavaju da se o tom prijedlogu već drugu godinu sindikat nije izjasnio, te da je to dovelo do potpunog zastoja u proceduri donošenja zakona.

Sinan Husić, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da je stav sindikata jasan, te da nikada neće pristati na zakon koji će ugroziti stečena prava radnika.

Ismet Osmanović, poslanik u Predstavničkom domu FBiH, ističe da je usaglašavanje novog zakona o radu FBiH kompleksna stvar, jer je uvijek s jedne strane interes poslodavaca, a s druge strane interes radnika.

"Šta god da uradite, naići ćete na nezadovoljstvo jedne ili druge strane. Zato su zakonodavci, pogotovo kada je u pitanju radno zakonodavstvo, na velikom ispitu", rekao je Osmanović i dodao da se mora voditi računa o zahtjevima investitora, vlasnika kapitala, onih koji otvaraju radna mjesta i koji hoće da budu zaštićeni.

"Investitori traže da ih ne možete vezati za neki trajni radni odnos bez mogućnosti da se oslobode neradnika. Jasno je da je socijalistički način uređivanja radnih odnosa bio jedno poglavlje, a kapitalistički način drugo. Moraćemo kao zakonodavci ući u modifikaciju radnog zakonodavstva, a do koje mjere ćemo ići, ostaje da se vidi u Parlamentu. Ono što sigurno mogu reći za sebe i moje kolege je da ćemo voditi računa o tome da maksimalno zaštitimo prava radnika, ali moramo zaštiti i prava poslodavaca", rekao je on.

radostan dan wrote:

Ukida se zapošljavanje na neodređeno vrijeme


SARAJEVO - Novi zakon o radu, odnosno njegov nacrt, koji već nekoliko godina čeka da se nađe pred poslanicima Parlamenta FBiH, izazvao je žestoke reakcije i polemike radnika i predstavnika sindikata.



Zakon koji bi trebalo da bude usklađen sa zahtjevima EU predviđa ukidanje kolektivnih ugovora, te ukidanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme. Iz sindikata tvrde da će, ako ovakav zakon bude usvojen, ići u masovne proteste i štrajkove, a parlamentarci smatraju da se mora naći modus koji će zadovoljiti i radnike, ali i standarde EU.

Zakon je izazvao žestoke polemike i u regionu. Tako su sa sastanka predstavnika sindikata BiH i Hrvatske poručili da se pokazalo izuzetno opravdano boriti se za tri osmice (osam sati rada, osam odmora i osam sati slobodnog vremena) jer "vladajuće strukture, pod krinkom konkurentnosti, pozivajući se na zahtjeve EU, donose zakone koji idu u korist kapitala".

Iznesen je i podatak da radnici u Njemačkoj, gdje minimalna satnica iznosi osam eura, demonstriraju za veća prava radnika, dok je s druge strane u BiH između jednog i dva eura, a ni ta minimalna satnica brojnim radnicima u BiH nije isplaćena godinama unazad.

Iz resornog federalnog ministarstva ističu da je, kako bi se izašlo u susret radnicima, a i zadovoljili uslovi EU, novim prijedlozima ograničeno trajanje kolektivnih ugovora uz mogućnost njihovog produženja, što će, kako smatraju, poticati ugovorne strane na istinske pregovore i stvarno i objektivno regulisanje uvjeta rada i prava iz radnog odnosa u skladu sa postojećim privrednim uvjetima. Dodaju da je Prijedlogom zakona utvrđena obveza usklađivanja kolektivnih ugovora s odredbama zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu, s tim da, u protivnom, prestaju da važe njihove odredbe.

"Zbog protivljenja sindikata, rok od šest mjeseci produžen je na godinu dana, a u slučaju neusklađivanja i nakon proteka tog roka, ostaju na snazi odredbe kojima se uređuju plaće i naknade plaća", kažu iz Ministarstva rada.

Potcrtavaju da se o tom prijedlogu već drugu godinu sindikat nije izjasnio, te da je to dovelo do potpunog zastoja u proceduri donošenja zakona.

Sinan Husić, zamjenik predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da je stav sindikata jasan, te da nikada neće pristati na zakon koji će ugroziti stečena prava radnika.

Ismet Osmanović, poslanik u Predstavničkom domu FBiH, ističe da je usaglašavanje novog zakona o radu FBiH kompleksna stvar, jer je uvijek s jedne strane interes poslodavaca, a s druge strane interes radnika.

"Šta god da uradite, naići ćete na nezadovoljstvo jedne ili druge strane. Zato su zakonodavci, pogotovo kada je u pitanju radno zakonodavstvo, na velikom ispitu", rekao je Osmanović i dodao da se mora voditi računa o zahtjevima investitora, vlasnika kapitala, onih koji otvaraju radna mjesta i koji hoće da budu zaštićeni.

"Investitori traže da ih ne možete vezati za neki trajni radni odnos bez mogućnosti da se oslobode neradnika. Jasno je da je socijalistički način uređivanja radnih odnosa bio jedno poglavlje, a kapitalistički način drugo. Moraćemo kao zakonodavci ući u modifikaciju radnog zakonodavstva, a do koje mjere ćemo ići, ostaje da se vidi u Parlamentu. Ono što sigurno mogu reći za sebe i moje kolege je da ćemo voditi računa o tome da maksimalno zaštitimo prava radnika, ali moramo zaštiti i prava poslodavaca", rekao je on.

mašala. mašala...

tvsabina wrote: PODRŽAVAM ovaj zakon samo zato jer će se njime konačno rastjerati glasovna masa , nagurana , neradna , stranačka , preskupa i pohlepna bagra državne administracije....od raznih upravnika i direktora do portira.....

Ceh će platiti istinski i pravi radnici ...

Šta nudi novi Zakon o radu: Ovo su izmjene poslodavaca koje Sindikat nije prihvatio


Piše: E. F.
Zakon o radu, odnosno njegove izmjene koje su u središtu rasprave, ali i pregovora između Vlade FBiH, poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH, na samom su kraju.

Klix.ba vam u nastavku donosi šta su to poslodavci ponudili svojim izmjenama Zakona, a što u Sindikatu nisu prihvatili, niti će ikada prihvatiti.

Prema tvrdnjama pravnika Saveza samostalnih sindikata BiH, poslodavci traže da se novim Zakonom o radu ugovor o radu ograniči na određeno do pet godina.

Traže i brisanje odredbe da se kolektivnim ugovorom ne mogu utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrđenih zakonom, a nude i 60 posto umjesto 80 posto osnovne plate za pripravnika.

Poslodavci su predložili i prekovremeni rad od 56 sati sedmično ili 180 sati godišnje, odnosno 250 sati godišnje, ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom.

Predložili su i da trudnice i roditelji sa djetetom do tri godine života u slučaju više sile (poplave, požar, zemljotres...) mogu raditi prekovremeno bez pisanog pristanka.

Nadalje, poslodavci su predložili da se ukine mogućnost da se majci koja koristi porođajno odsustvo isplati razlika do pune plate na teret poslodavaca.

Primjenom njihovih prijedloga omogućava se i lakše otpuštanje ranika sa promijenjenom radnom sposobnosti.

Također, traže i brisanje odredbi od kojih se sastoji plaća te odredbi koje definišu osnovnu plaću.

Nadalje, poslodavci su tražili i brisanje mogućnosti usklađivanja najniže plaće sa povećanjem troškova života.

Također, traže da radni odnos prestane sa 40 godina radnog staža upisanog u radnu knjižicu, a ne staža osiguranja kako je to do sada regulisano.

Radnicima se onemogućava i da se obrate sudu ako smatraju da im je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa prilikom otkaza ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora.

Kod zbrinjavanja viška zaposlenika nude konsultaciju sa sindikatom, odnosno vijećem zaposlenika samo u slučaju ako poslodavac zapošljava više od 50 radnika.

Poslodavci nude i smanjenje otpremine za radnike koji dobijaju otkaz kao tehnološki višak i to sa jedne polovine na jednu trećinu prosječne plaće radnika za prvih deset godina radnog staža kod tog poslodavca, odnosno jednu četvrtinu prosječne plaće radnika za svaku narednu godinu preko 10 godina radnog staža kod tog poslodavca te da otpremina ne može biti veća od pet prosječnih plaća radnika.

Također traže da samo oni poslodavci koji zapošljavaju više od 50 radnika moraju imati poslovnik o radu.

Također, traže da udruženje poslodavaca zaključuje kolektivni ugovor u privrednim društvima sa većinski državnim kapitalom, a do sada je to radilo resorno ministarstvo.

Prema njihovim prijedlozima, a kada je u pitanju novi zakon o radu, ukida se i mogućnost da se kolektivni ugovori mogu zaključiti na određeno vrijeme.

Zahtijevaju poslodavci i brisanje odredbe prema kojoj inspekcija može zabraniti rad poslodavca ako nađe radnika bez ugovora o radu i bez prijave na osiguranje.

Poslodavci traže i da se izabrani dužnosnici, pa i izabrani zvaničnici na funkciju u sindikatu, ne mogu vratiti na posao. Za izabrane sindikalce kažu da im prava miruju za vrijeme funkcija, ali brišu odredbe o pravu na povratak, pa je mirovanje radnog odnosa besmisleno.