#126 Re: Na cemu ateisti baziraju svoj svjetonazor?
Posted: 26/01/2013 14:09
Iza tvog nicka se krije čisti vjerski fanatik koji svim silama besmisleno želi dokazati da su ateisti sotone, zli, nemoralni, da društva, porodice, međuljudski odnosi kod njih su dno dna itd., a ne ti koji lupeta i veze nema o evoluciji, te zastupa i bježi da na onoj temi o evoluciji objasni i dokaže vlastiti stav nastanka putem božje kreacije Adama i Eve. Šta misliš kad smo kod psihologije, jel prirodnije da neko vjeruje da smo nastali fiktvinim konceptom boga te Adama i Eve ili ne ? Te još divljački brani taj stav pokušavajući lažima obarati tuđi iza koje stoje prirodne i naučne činjenice, da se ne lažemo, takva devijacija je u prirodi svojstvena samo homosapiensima. Ljudi su prije imali potrebu za vjeru jer ništa nisu znali, pa im je došla kao utjeha u neznanju, za obične prirodne procese su vezali koncept boga jer ih nisu razumjeli te su mislili da neko upravlja istim, što danas naukom kojom smo razotkrili da se radi o normalnim prirodnim procesima te stare teze vezanja boga za iste su postale nepotrebne, ali nekim kao ti ni to nije dovoljno, pa bi pored tebe čovječanstvo i dalje trebalo da bude na tom nivou primitivnih shvatanja i neznanja. Nemam ništa protiv onih koji samo vjeruju, ali ne i fanatično gdje bi suzbijali realno zarad imaginarnog, što sa psihološkog aspekta poprima oblik poremećaja.Mihael24 wrote:Kad shvatis, da evolucija niti nudi smisao, niti ima smisla i cilja, onda se zapitaj, na koji nacin se u tvoju svijest i razum uvrijezio smisao i cilj u zivotu. Zasto je ljudima usadjen u gene afinitet prema spiritualnom i religioznom? Evolucijom je to nemoguc proces, jer bi onda sam proces evolucije dobio intencijski smjer ka necemu, ka Bogu, a to evolucionisti ne predvidjaju.odr0n wrote: Ta je potreba potrebna čovjeku zbog egzistencije, kuća/stan iz koje trenutno tipkaš i sve u njoj je produkt razuma, logičko kritičkog razlučivanja, ne samo te nego i sve ostalo, međuljudski odnosi, filozofija, moral itd. Većim razumjevanjem stvaramo povoljnije uslove za život, upoznajemo oko sebe, pa i sami sebe, a u tome i jeste ljepota, vrijednost što smo uopšte kao pojedinci u prilici da to radimo jer ga nikada opet nećemo moći, svaki detalj i momenat je vrijedan istraživanja.
Americka znanstvenica kognitivne psihologije D. Kelemen je pri istrazivanju djece dosla do spoznaje, da su vec sama djeca usmjerena ka teizmu, te ih nazvala "Intuitive theists". Dakle, mala djeca su "programirana" teistickom konceptu Boga, a taj program je neovisan o svijesno-refleksivnim spoznajama iz vana. Cak i budisticki monasi to potvrdjuju!
Ateizam je pokusao u vise pohoda na religiju ostvariti ateisticki svijet, ali mu nije uspjelo, jer ljudi su programirani za religiju i vjerovanje u Boga, dakle u transcendentni entitet.
Racionalisticki ateizam, kada je vec D. Diderot proglasio Boga aveti ljudskog uma nije imao ucinka, jer ni vjera u razum nije uspjela rijesiti esencijalne ljudske probleme. Odakle smo, zasto smo tu i kamo idemo, ostali su nerjeseni problemi racionalizma. B. Russell i njegova tvrdnja, da "bog sputava inteligenciju" bila je pogresna i prije nego ju je definirao, jer i prije njega, a i poslije njega su najveci znanstvenici svijeta bili religiozni ljudi.
I ateist i teist zastupaju apsolutne stavove kada zele definirati svoj svjetonazor, razlika je jedino u tome, da teistima to uspjeva bez kontradikcije u iskazima, docim se ateisti kod takvih tvrdnji odmah dovode u kontradikciju i aporetiku.
Kad su vidjeli, da racionalisticki ateizam nije na visini zadatka, onda su ga preinacili u naturalisticki i materijalisticki. Filozofi poput Feuerbacha su pokusali svoje peojekcije o Bogu i krscanskom nauku prikazati ispravnima, odnosno iz aspekta religije neispravnima. I ta vrsta je zavrsila frustrano, jer i projekcije traze nesto na sto se moze projicirati.
Vitalisticki ateizam Nietzschea i A. Gida je devalvirao i prije nego je zazivio, jer floskulom "Bog je mrtav" danas ne mozes zaplasiti ni najprimitivnijeg vjernika. To da je Nietzsche mrtav, svi znamo, a da Bog zivi, i to!
Zatim se pribjeglo marxistickom ateizmu, koji se u praksi pokazao kao zlocinacki sustav par excellence i ostavio iza sebe hekatombe nevinih zrtava, od kojih 200 milijuna u nepunih 70 godina. To je najkrvolocniji politicki sustav u dosadasnjoj povijesti covjecanstva. Ne ponovilo se!
Kad su sve brane bile porusene i potop se poceo siriti munjevitom brzinom, onda su odredjeni masonski krugovi u Becu avansirali psiholosku varijantu ateizma, preko svog korifeja S. Freuda, cija se psihoanaliza, ako cemo slijediti parodiju K. Krausa tretira bolescu, za ciju se terapiju smatrala. Psihoanaliza nije cak niti za zdrave ljude, a kamoli za bolesne. Freudovu teoriju o postanku religije, kao fiktivnom ubojstvu oca prahorde, zastupaju i dandanas neki psihoanaliticari, kao da bi u nekoj preriji u Africi otkrili nadgrobni spomenik gdje pocivaju kosti te zrtve, i na kojem izricito pise, da je ubijen, kako bi se stvorila religija u transcendentalni entitet. Dakle, osim frustracija konzumenata opiuma, nista narocito.
I onda na koncu smo dobili akusarski ateizam, Fromma i Tucholskog, koji su odbacili Boga u ime patece kreature i preporucili ga kao baklavu za povecavanje uzitka i slasti u zivotu.
Sve apsurdi nad apsurdima i negdje kraja.
Da nastavim o ateistima kao nemoralnim, sotonama, nažalost sve ove fanatične predrasude koje su postojale prema nereligioznim i nastale na osnovu tvrdnji religijskih spisa, pale su danas kao kruške, ako se pogleda naprednost zemalja vidi se da su najnaprednije tamo gdje je nereligioznost najzastupljenija, pod nereligioznost se podrazumjeva ateizam, agnosticizam i tradicionalno praktikovanje religije, te da je težnja ka takvim područjima enormna (emigracije), dok oni sa fanatičnim oblikom praktikovanja religije spadaju u samo dno. Htio ti ili ne činjenica izlazi na vidjelo i to u masovnom broju, gdje stvaranje balansa između religioznih i nereligioznih (slabljenje religije od pojedinca pa do države i mješanje sa nereligoznim), predstavlja ključ uspjeha društva, što sa fanatičnim i doslovnim praktikovanjem religije nije bilo moguće jer bi uvijek dovelo do nekog konflikta, a koje ti zastupaš.
U prvoj rečenici se odma pominje vjerovanje u Boga, čime se implicira da je već dokazan i da postoji, kao i nadnaravno, obje stvari sa naučne strane irelevantne. Pa tek onda za te koncepte koji predstavljaju i koji su nastali kao produkt straha i neznanja od nepoznatog iz prirode, se tvrdi da pružaju veću mogućnost za preživljavanje, nonsens jer smo mi preživjeli i uspjeli upravo zbog suprotnog, istraživanjem i razotkrivanjem nepoznatog tj. znanjem, koje je ujedno i zaslužno za suzbijanje religijsih koncepata.
