Forum Klix.ba

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 02:42

BadBoy wrote: ↑15/02/2020 00:58

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 00:43 Ima ovakvih zgrada po cijelom svijetu, Od amerike do Pariza i Londona. U 50-60-im preovladavao ovakav stil gradnje stambenih visespratnica.
Do je dio toga doba i skoro svaki veci grad ima bar jednu slicnu gradjevinu.

Sve se slažem. Ali činjenica da ima ružnih zgrada i u Parizu i Londonu ne znači da ne smijemo reći da je ovdje bilo i da ima ružnih zgrada.

Zgrada je simetricna i ravnih linija. Ruzna je zato sto joj je fasada sumorna. Bojama se moze mnogo promijeniti u dozivljaju.

BadBoy wrote: ↑14/02/2020 23:31 RTV dom je primjer brutalizma pretpostavljam?

RTV DOM

Odmjeravamo se, dva naivna studenta eminentne sarajevske škole arhitekture (koji, avaj, umisliše da u brutalizmu ima nečeg romantičnog) i uspavani masiv RTV doma (koji nas ne doživljava). Dok stojimo ispred, zgrada nam guta horizont, i gubimo oslonac, da li smo se precijenili? Iz žablje perspektive, pritom ne misleći nužno na fizički položaj, ova monstruozno velika, estetski neprihvatljiva struktura nema poseban značaj, osim onog čisto funkcionalnog – prenijeti sliku društvu na interpretaciju (recimo). S druge strane, iz perspektive nas dvoje, koji evidentno nismo žabe, ovo je najinteresantniji objekat izgrađen u Sarajevu (dodat ćemo – u posljednjih 60 godina). Sapienti sat.

#primordijalno, mastodont, valorizacija

Istina, obarač ovom strahopoštovanju bila je primordijalna impresioniranost veličinom objekta. Ovakav volumen implicira stvaranje stava – gotovo je nemoguće ostati ravnodušan na njegovu pojavnost, kritička svijest postaje divlje snažna, raslojava se i pridaje sasvim novo značenje tom mastodontu, on postaje ikona, kastel. Arhitektura se odmiče od posljedičnog stvaranja i sama postaje pokretač.

DEMISTIFIKACIJA (ili tehnički opis)

Kolokvijalno nazvan Sivi Dom, djelo je arhitekata Milana Kušana i Branka Bulića. Prva faza izgradnje završena je početkom 1975. godine, a cjelokupan objekat, sa izvjesnim izmjenama u odnosu na originalni idejni projekat, završen je 1983. godine, sa potrebnim kapacitetom za Olimpijadu. Svojim položajem i oblikovanjem predstavljao je značajan element gradskog centra, prateći longitudinalni razvoj grada u smjeru zapada, te ostvaruje kontinuitet centralno-gradskih funkcija na relaciji Baščaršija – Ilidža. Cijeli kompleks podijeljen je u tri osnovne zone: programsko-proizvodni objekat, energetsko servisni objekat i objekat uprave, od kojih svaka predstavlja zaokruženu tehnološko-arhitektonsku cjelinu.

Raznolikost sadržaja zahtijevala je velike razlike u volumenima, što se u slučaju programsko-proizvodnog objekta vrlo jasno vidi. Konstruktivni raster od 7,5 m, odnosno 15,0 m, omogućavao je fleksibilnost u funkciji kakva je bila potrebna u toku etapne izgradnje. Podužna dilatacija na četiri mjesta čini da zgrada u poprečnom smjeru predstavlja pet posebnih objekata vezanih u jednu cjelinu.

Krajnji elementi, u kojima su smještene komunikacije, režijski i redakcijski prostori, konstruktivno su riješeni na jednom redu stupova kao „mostovska“ konstrukcija raspona 15,0 m sa ubacivanjem zglobova radi omogućavanja etapne izvedbe. Objekti studija, čiji su maksimalni rasponi 20,0 x 30,0 sa neuobičajeno velikim i specifičnim opterećenjem (obješeni rasvjetni mostovi), riješeni su kao armirano-betonska platna sa čeličnom spregnutom konstrukcijom. Prostori režija, studija i drugih funkcionalnih namjena izolirani su odgovarajućim oblogama zidova i „plivajućim“ podovima, a posebno osjetljivi prostori tonskih režija, studio TV žurnala, komentatorski i najavljivački studio – u principu su ugrađeni prostori u strukturu objekta, tako da se nigdje ne pojavljuju kruti kontakti sa osnovnim konstrukcijama. Zidovi ovih prostora, koji su rađeni kao čelični skelet sa ispunom od opeke, oslonjeni su na trakaste opruge. Arhitektonsko oblikovanje i sekundarna plastika eksterijera izvedenog objekta, rezultat su dosljedno provedenog principa funkcionalizma svih konstrukcija i vanjskog omotača. Fasadni montažni elementi također imaju svrhu akustičke izolacije. Pored toga što štite zvučnoizolacijski sloj od atmosferilija, oni svojom masom utiču na fizičke osobine objekta. U cilju zaštite od vanjske buke, objekat je, pored apsorbirajućih izolacija, obložen armirano-betonskim montažnim elementima prosječne težine od cca 320 kg/m2. (prepisano iz idejnog projekta)

Kažemo li da ovaj objekat ima samo (nepobitnu) historijsku vrijednost, a zanemarimo druge aspekte njegova vrednovanja, isključujemo samu relativnost vrijednosti. Analogno slučaju Vijećnice, koja je svojevremeno bila trn u oku Čaršije (kao staklene piramide I. M. Peia?), kič sui generis, a danas je jedan od (naj)bitnijih objekata, ne samo zbog svojih arhitektonskih atributa, nego, posebno, zbog simbolike svog postojanja.

lissics wrote: ↑15/02/2020 05:34

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 02:42

BadBoy wrote: ↑15/02/2020 00:58


Sve se slažem. Ali činjenica da ima ružnih zgrada i u Parizu i Londonu ne znači da ne smijemo reći da je ovdje bilo i da ima ružnih zgrada.

Zgrada je simetricna i ravnih linija. Ruzna je zato sto joj je fasada sumorna. Bojama se moze mnogo promijeniti u dozivljaju.

Zgrada je ruzna u svakom pogledu. Napravljena samo s ciljem izgradnje stambenog prostora, na estetiku tu niko nije mislio. Dzaba je umivas

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 11:23 Ti se ne sjecas zgrade izvrsnog vijeca (zajednicke institucije) kako je izgledala.
Fasada je uvijek kljucna za dozivljaj.

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 02:42

BadBoy wrote: ↑15/02/2020 00:58

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 00:43 Ima ovakvih zgrada po cijelom svijetu, Od amerike do Pariza i Londona. U 50-60-im preovladavao ovakav stil gradnje stambenih visespratnica.
Do je dio toga doba i skoro svaki veci grad ima bar jednu slicnu gradjevinu.

Sve se slažem. Ali činjenica da ima ružnih zgrada i u Parizu i Londonu ne znači da ne smijemo reći da je ovdje bilo i da ima ružnih zgrada.

Zgrada je simetricna i ravnih linija. Ruzna je zato sto joj je fasada sumorna. Bojama se moze mnogo promijeniti u dozivljaju.

BadBoy wrote: ↑14/02/2020 23:31 RTV dom je primjer brutalizma pretpostavljam?

MorningStar wrote: ↑15/02/2020 13:09

BadBoy wrote: ↑14/02/2020 23:31 RTV dom je primjer brutalizma pretpostavljam?

RTV dom kada bi fasadnim panelima sredili i nabacali stakla bio bi top.... drugo je sto je zadnja megainvesticija bilo maltanje rupa od granata.

thekupus wrote: ↑15/02/2020 14:08

MorningStar wrote: ↑15/02/2020 13:09

BadBoy wrote: ↑14/02/2020 23:31 RTV dom je primjer brutalizma pretpostavljam?

RTV dom kada bi fasadnim panelima sredili i nabacali stakla bio bi top.... drugo je sto je zadnja megainvesticija bilo maltanje rupa od granata.

Ne lupaj gluposti, kakvi fasadni paneli i stakla. Strašno kakve neznalice komentarišu.

Raznolikost sadržaja zahtijevala je velike razlike u volumenima, što se u slučaju programsko-proizvodnog objekta vrlo jasno vidi. Konstruktivni raster od 7,5 m, odnosno 15,0 m, omogućavao je fleksibilnost u funkciji kakva je bila potrebna u toku etapne izgradnje. Podužna dilatacija na četiri mjesta čini da zgrada u poprečnom smjeru predstavlja pet posebnih objekata vezanih u jednu cjelinu.

Krajnji elementi, u kojima su smještene komunikacije, režijski i redakcijski prostori, konstruktivno su riješeni na jednom redu stupova kao „mostovska“ konstrukcija raspona 15,0 m sa ubacivanjem zglobova radi omogućavanja etapne izvedbe. Objekti studija, čiji su maksimalni rasponi 20,0 x 30,0 sa neuobičajeno velikim i specifičnim opterećenjem (obješeni rasvjetni mostovi), riješeni su kao armirano-betonska platna sa čeličnom spregnutom konstrukcijom. Prostori režija, studija i drugih funkcionalnih namjena izolirani su odgovarajućim oblogama zidova i „plivajućim“ podovima, a posebno osjetljivi prostori tonskih režija, studio TV žurnala, komentatorski i najavljivački studio – u principu su ugrađeni prostori u strukturu objekta, tako da se nigdje ne pojavljuju kruti kontakti sa osnovnim konstrukcijama. Zidovi ovih prostora, koji su rađeni kao čelični skelet sa ispunom od opeke, oslonjeni su na trakaste opruge. Arhitektonsko oblikovanje i sekundarna plastika eksterijera izvedenog objekta, rezultat su dosljedno provedenog principa funkcionalizma svih konstrukcija i vanjskog omotača. Fasadni montažni elementi također imaju svrhu akustičke izolacije. Pored toga što štite zvučnoizolacijski sloj od atmosferilija, oni svojom masom utiču na fizičke osobine objekta. U cilju zaštite od vanjske buke, objekat je, pored apsorbirajućih izolacija, obložen armirano-betonskim montažnim elementima prosječne težine od cca 320 kg/m2. (prepisano iz idejnog projekta)

Futuro wrote: ↑15/02/2020 22:28



Jeste li znali da je jedan predratni kriminalac i uličar insistirao da baš on pomogne u demontiranju čuvene parole, za šta je poslije rata ekspresno imenovan za jednu važnu funkciju i eno ga sad voza džipa od 250.000 KM

sefket_ramadani wrote: ↑16/02/2020 18:14

Futuro wrote: ↑15/02/2020 22:28



Jeste li znali da je jedan predratni kriminalac i uličar insistirao da baš on pomogne u demontiranju čuvene parole, za šta je poslije rata ekspresno imenovan za jednu važnu funkciju i eno ga sad voza džipa od 250.000 KM

je li fakat ova parola bila na ovoj zgradi

nosara wrote: ↑17/02/2020 09:50 Bila, u lijepa, sretna vremena.

Futuro wrote: ↑15/02/2020 22:28



Jeste li znali da je jedan predratni kriminalac i uličar insistirao da baš on pomogne u demontiranju čuvene parole, za šta je poslije rata ekspresno imenovan za jednu važnu funkciju i eno ga sad voza džipa od 250.000 KM

corsa wrote: ↑17/02/2020 09:54

nosara wrote: ↑17/02/2020 09:50 Bila, u lijepa, sretna vremena.

Kad, možda prije 40 godina? Ne kažem da nisi u pravu, ali zadnjih 30 nije sigurno.

A u periodu nastanka ove slike nije milion posto.

Futuro wrote: ↑15/02/2020 22:28



Jeste li znali da je jedan predratni kriminalac i uličar insistirao da baš on pomogne u demontiranju čuvene parole, za šta je poslije rata ekspresno imenovan za jednu važnu funkciju i eno ga sad voza džipa od 250.000 KM

drug_profi wrote: ↑15/02/2020 11:23

Ti se ne sjecas zgrade izvrsnog vijeca (zajednicke institucije) kako je izgledala.

bitanga_sa_otesa wrote: ↑17/02/2020 14:53 ma bilo cetkom nasvrljano to na sibici koliko se ja sjecam ,a na socijalnom je bila ogromna titova slika preko prozora ,sigurno 5 spratova pokriveno.

nosara wrote: ↑17/02/2020 15:27

Ne lupaj.