Turska - važan faktor za budućnost BiH

[JoseMujica]

Sve tačno, ali zašto onda ne otvoriš sličnu temu i za npr. ... Austriju, više su do sada investirali u BiH nego Turska?

Zato što volim Tursku kao što brat voli brata. Zato što im vjerujem više nego Švabama. Zato jer su dio moga identiteta.

idi se polij benzinom i samozapali...hebo vas više štokholmski sindrom

ne trebaju vama političari već psiho terapeuti

[VjecitiStudent]

Finska, čiji obrazovni sistem redovno biva ocijenjen kao najbolji na svijetu, uopšte NEMA privatnog obrazovanja.
http://www.businessinsider.com/finlands ... 12-11?op=1
"Uzorna" Turska je tek na 34. mjestu.
Cijeli izvještaj je ovdje
http://thelearningcurve.pearson.com/con ... _Final.pdf

Da, ali pogledaj zato nešto što je mnogo mjerodavnije. Zadnja Olimpijada matematičara 15-19 godina (što je ujedno i najmasovnije takmičenje na svijetu, kroz koje maltene prođu svi učenici u svakoj zemlji):
http://www.imo-official.org/year_countr ... ?year=2012
Inače, na tim takmičenjima se daju zadaci koje ni univerzitetski profesori počesto ne znaju riješiti, kao ni 99,9999 % posto studenata. A upravo su ova djeca budućnost svojih zemalja - oni će davati doprinos narednih 50-60 godina, kroz industriju, ekonomiju pa i držanjem katedri na univerzitetima. Iste ili slične rezultate turci bilježe iz Fizike i Informatike. Slučajno se to poklapa sa ekonomskim rastom zadnjih godina!? Pa ne bih baš rekao. Evo rezultata Turskih takmičara (posebno zumirati period 2000-2012): http://www.imo-official.org/country_tea ... x?code=TUR
edit: Misliš li da Sjevornokoreanci slučajno imaju atomsku bombu i lansiraju svoje satelite bez ičije pomoći, ili to ima veze sa ovim !?
http://www.imo-official.org/country_tea ... x?code=PRK

Ucenici iz nase Druge gimanzije su prije rata redovno na matematickim olimpijadama osvajali visoka mjesta.
I?
Sjevernokoreanski "strucnjaci" bi se trebalo prvo pobrinuti da nahrane svoju zemlju, od bombi i satelita se ne zivi.

[novi.dan.nova.nafaka]

tako je! zahvaljuj bogu i ne talasaj

Pa ti si taj koji talasa. I ponekad se cereka bezveze...

Ucenici iz nase Druge gimanzije su prije rata redovno na matematickim olimpijadama osvajali visoka mjesta. I?
Sjevernokoreanski "strucnjaci" bi se trebalo prvo pobrinuti da nahrane svoju zemlju, od bombi i satelita se ne zivi.

Da, u pravu si. Samo što su braća Hadžić koji su osvojili srebrene medalje 98 i 99-te, Kerim Suruliz i bruka drugih već odavno vani. Pitam se, zašto je te ljude neko odveo vani - da prevodi radove na lokalni jezik !? NE, nego da istražuju i rade za njihove institute, da unapređuju raznorazne algoritme na proizvodima za koje ćemo ti i ja i naša djeca čekati u redu 24 sahata da budemo "prvi ponosni vlasnik".
Što se koreanaca tiče, sitost naroda uveliko diktira režim - ti stručnjaci su uradili i više nego što se objektivno od njih očekuje. Zato Americi drhte gaće od pomisli na Sj. Koreju - jer je ta Koreja sama samcata, pritisnuta sankcijama, napravila atomsku bombu...

[VjecitiStudent]

tako je! zahvaljuj bogu i ne talasaj

Pa ti si taj koji talasa. I ponekad se cereka bezveze...

Ucenici iz nase Druge gimanzije su prije rata redovno na matematickim olimpijadama osvajali visoka mjesta. I?
Sjevernokoreanski "strucnjaci" bi se trebalo prvo pobrinuti da nahrane svoju zemlju, od bombi i satelita se ne zivi.

Da, u pravu si. Samo što su braća Hadžić koji su osvojili srebrene medalje 98 i 99-te, Kerim Suruliz i bruka drugih već odavno vani. Pitam se, zašto je te ljude neko odveo vani - da prevodi radove na lokalni jezik !? NE, nego da istražuju i rade za njihove institute, da unapređuju raznorazne algoritme na proizvodima za koje ćemo ti i ja i naša djeca čekati u redu 24 sahata da budemo "prvi ponosni vlasnik".
Što se koreanaca tiče, sitost naroda uveliko diktira režim - ti stručnjaci su uradili i više nego što se objektivno od njih očekuje. Zato Americi drhte gaće od pomisli na Sj. Koreju - jer je ta Koreja sama samcata, pritisnuta sankcijama, napravila atomsku bombu...

Nikakva tajna nije da bogate zemlje prikupljaju talente iz cijelog svijeta, npr. američka "lutrija" je jedan od takvih mehanizama.

Koreja je sama, samcata napravila bombu malo sutra

The founder of Pakistan’s nuclear bomb program asserts that the government of North Korea bribed top military officials in Islamabad to obtain access to sensitive nuclear technology in the late 1990s.

Abdul Qadeer Khan has made available documents that he says support his claim that he personally transferred more than $3 million in payments by North Korea to senior officers in the Pakistani military, which he says subsequently approved his sharing of technical know-how and equipment with North Korean scientists
http://articles.washingtonpost.com/2011 ... ar-weapons

[novi.dan.nova.nafaka]

Nikakva tajna nije da bogate zemlje prikupljaju talente iz cijelog svijeta, npr. američka "lutrija" je jedan od takvih mehanizama.

Dobro, ja ne znam onda čemu se nas dvojica ubjeđujemo kad pričamo o istom - ogromnom značaju kvalitetnog školovanja, koje su turci sa sobom donijeli.
Što se Koreje tiče - svi znaju kako se auta prave danas, manje-više. A opet, tako je malo kvalitetnih proizvođača. Razlog - jaro, moraš imat' stručnjake koji će čitav proces da pokriju, od početka do kraja. Da ne pričamo o atomskoj bombi i satelitima...

[sinuhe]

Za razvoj zemlje je jednakost u skolstvu bitnija od matematicke olimpijade koja ionako istocnjacima sluzi za busanje u prsa(prvo Sovjetima a danas dalekoistocnjacima). Uspjeh dalekog istoka opet nema veze sa matematickim sposobnostima stanovnista vec njihovom militantnom kulturom.
Tako Finaca na tim olimpijadama jedva da i ima, ali jednak nivo obrazovanja nude i u centru Helsinkija kao i negdje u malom laponskom mjestu. Tamo je uciteljska profesija cijenjena pa su i dva bivsa predsjednika po zanimanju ucitelji(Mauno Koivisto i Martti Ahtisaari).

[VjecitiStudent]

Nikakva tajna nije da bogate zemlje prikupljaju talente iz cijelog svijeta, npr. američka "lutrija" je jedan od takvih mehanizama.

Dobro, ja ne znam onda čemu se nas dvojica ubjeđujemo kad pričamo o istom - ogromnom značaju kvalitetnog školovanja, koje su turci sa sobom donijeli.
Što se Koreje tiče - svi znaju kako se auta prave danas, manje-više. A opet, tako je malo kvalitetnih proizvođača. Razlog - jaro, moraš imat' stručnjake koji će čitav proces da pokriju, od početka do kraja. Da ne pričamo o atomskoj bombi i satelitima...

Kvalitetno, po čemu?
I još dolazi iz zemlje čiji je obrazovni sistem ocijenjen kao jako loš.

[Banksy]

...hebo vas više štokholmski sindrom

...

[VjecitiStudent]

...hebo vas više štokholmski sindrom

...

+1
I odjava.

[novi.dan.nova.nafaka]

Za razvoj zemlje je jednakost u skolstvu bitnija od matematicke olimpijade koja ionako istocnjacima sluzi za busanje u prsa(prvo Sovjetima a danas dalekoistocnjacima). Uspjeh dalekog istoka opet nema veze sa matematickim sposobnostima stanovnista vec njihovom militantnom kulturom.
Tako Finaca na tim olimpijadama jedva da i ima, ali jednak nivo obrazovanja nude i u centru Helsinkija kao i negdje u malom laponskom mjestu. Tamo je uciteljska profesija cijenjena pa su i dva bivsa predsjednika po zanimanju ucitelji(Mauno Koivisto i Martti Ahtisaari).

Sine dragi, ja govorim o industrijskom, ekonomskom i posljedično ukupnom razvoju države, te generatorima takvih okolnosti - super obrazovanim stručnjacima.
Naravno, ako neko misli da je ubaciti u serijsku proizvodnju programator za veš-mašinu (lupam) piece of cake, grdno se vara. To ne mogu uraditi dva prosječna "vječita studenta" sa fakulteta, nego visoko sofisticirani (nekadašnji studenti) zaposlenici neke kompanije. Dakle, da bi bio rame uz rame sa najboljima u svijetu, takve moraš imati. Tačka.

[sinuhe]

Nikakva tajna nije da bogate zemlje prikupljaju talente iz cijelog svijeta, npr. američka "lutrija" je jedan od takvih mehanizama.

Dobro, ja ne znam onda čemu se nas dvojica ubjeđujemo kad pričamo o istom - ogromnom značaju kvalitetnog školovanja, koje su turci sa sobom donijeli.
Što se Koreje tiče - svi znaju kako se auta prave danas, manje-više. A opet, tako je malo kvalitetnih proizvođača. Razlog - jaro, moraš imat' stručnjake koji će čitav proces da pokriju, od početka do kraja. Da ne pričamo o atomskoj bombi i satelitima...

Kvalitetno, po čemu?
I još dolazi iz zemlje čiji je obrazovni sistem ocijenjen kao jako loš.

Djeca se druze, stvaraju kontakte, uce jezike. Kako to moze biti lose? Jasno je da je Turska siromasna zemlja pa ne moze pruziti jednaku kvalitetu nastave od Istanbula do Irana.
Mi bi jos mozda i mogli, ali nikad nije postojala volja.

[sinuhe]

Za razvoj zemlje je jednakost u skolstvu bitnija od matematicke olimpijade koja ionako istocnjacima sluzi za busanje u prsa(prvo Sovjetima a danas dalekoistocnjacima). Uspjeh dalekog istoka opet nema veze sa matematickim sposobnostima stanovnista vec njihovom militantnom kulturom.
Tako Finaca na tim olimpijadama jedva da i ima, ali jednak nivo obrazovanja nude i u centru Helsinkija kao i negdje u malom laponskom mjestu. Tamo je uciteljska profesija cijenjena pa su i dva bivsa predsjednika po zanimanju ucitelji(Mauno Koivisto i Martti Ahtisaari).

Sine dragi, ja govorim o industrijskom, ekonomskom i posljedično ukupnom razvoju države, te generatorima takvih okolnosti - super obrazovanim stručnjacima.
Naravno, ako neko misli da je ubaciti u serijsku proizvodnju programator za veš-mašinu (lupam) piece of cake, grdno se vara. To ne mogu uraditi dva prosječna "vječita studenta" sa fakulteta, nego visoko sofisticirani (nekadašnji studenti) zaposlenici neke kompanije. Dakle, da bi bio rame uz rame sa najboljima u svijetu, takve moraš imati. Tačka.

I jel sad Finska tehnoloski zaostala zemlja?
Blage veze nemate ni sta je bitno ni kako se boduje, ni ti ni student.

[novi.dan.nova.nafaka]

I jel sad Finska tehnoloski zaostala zemlja?
Blage veze nemate ni sta je bitno ni kako se boduje, ni ti ni student.

Odakle ti zaključak da je zaostala ? U odnosu na Tursku će zaostajati, dok posljedice onoga o čemu ja pišem još više dođu do izražaja, a za to treba određeno vrijeme.

[sinuhe]

Sigurno ce zaostati i u odnosu na BiH jer postizu slabije rezultate na matematickoj olimpijadi.

[AleksoMKD]

Turski drzavni naucni savet prekida sa izdavanjem kniga i naucnih radova u kojima se opisuje evolucija.
http://www.hurriyetdailynews.com/turkey ... sCatID=374

Zalosno. Ovo ko da su Americki evangelisti hebote.

[zlata]

Sigurno ce zaostati i u odnosu na BiH jer postizu slabije rezultate na matematickoj olimpijadi.

A ja mislila da je ono sve
Namjesteno

Najsimpaticnije mi je kad se pojave "Gulen-Afrikanci"

http://www.youtube.com/watch?v=q8QlgEd7PVU

[novi.dan.nova.nafaka]

Sigurno ce zaostati i u odnosu na BiH jer postizu slabije rezultate na matematickoj olimpijadi.

A dobro, niko ti nije kriv što ne razumiješ neke stvari.
Govorim ti bolan ne bio da bi naša liga bila mnogo jača da u njoj imaš 5 igrača tipa Džeko, 10-tak igrača tipa Medunjanin/Ibričić i još 50-tak igrača malo boljeg kvaliteta, i da bi u perspektivi za recimo 20 godina bila u nivou recimo Turske ili Portugalske lige, a ti mene ubjeđuješ u suprotno...
Dakle, sinko dragi, to govori više o tebi kako nemaš pojma o tome šta je to što za sobom povlači napredak u svakom smislu: MLADI, NADPROSJEČNO DOBRI stručnjaci.
Pazi ovo: davno je rađena analiza, dok je Halilović Safet bio na čelu Ministarstva Civilnih poslova čini mi se.
Drugo izdanje: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Pub ... 1_2012.pdf
Prvo izdanje: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/?id=891
Pitam se, koja država može sebi priuštiti ovakve gubitke (ovo je ekvivalent gubitku ne jednog Džeke iz naše lige, već desetine njih)!?

Ovom publikacijom želimo skrenuti pažnju na ogroman ljudski potencijal koji je BiH izgubila emigracijom u
ratnom i postratnom periodu, naročito emigracijom visokokvalifikovane radne snage što može imati snažan uticaj na razvoj zemlje. Svjetska banka procjenjuje da postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH iznosi 28,6%. Ne postoje precizni podaci o odlivu pameti iz zemlje, ali kao ilustracija o kolikom obimu je riječ može poslužiti podatak iz jednog istraživanja koje je provedeno za UNESCO 2005. godine u kome stoji da je BiH napustilo 79% inženjera istraživača iz oblasti tehničkih nauka, 81% magistara i 75% doktora nauka. Danas na evropskim i američkim univerzitetima i vodećim svjetskim kompanijama rade stotine profesora, istraživača i stručnjaka bh. porijekla koji su spremni pomoći razvoju BiH makar kroz neki oblik privremenog angažmana. U istraživanju UNESCO-a, takođe, se navodi da je tokom rata zemlju napustilo 260.000 djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta. Mnogi od njih, kao i nove generacije, u međuvremenu su stekli univerzitetsko, ali i postdiplomsko obrazovanje.

Mislim, stvarno izvini, ali pospi se pepelom i razguli - jednostavno ne razumiješ o čemu se priča.

[PipiDugaDevetka]

Sigurno ce zaostati i u odnosu na BiH jer postizu slabije rezultate na matematickoj olimpijadi.

A dobro, niko ti nije kriv što ne razumiješ neke stvari.
Govorim ti bolan ne bio da bi naša liga bila mnogo jača da u njoj imaš 5 igrača tipa Džeko, 10-tak igrača tipa Medunjanin/Ibričić i još 50-tak igrača malo boljeg kvaliteta, i da bi u perspektivi za recimo 20 godina bila u nivou recimo Turske ili Portugalske lige, a ti mene ubjeđuješ u suprotno...
Dakle, sinko dragi, to govori više o tebi kako nemaš pojma o tome šta je to što za sobom povlači napredak u svakom smislu: MLADI, NADPROSJEČNO DOBRI stručnjaci.
Pazi ovo: davno je rađena analiza, dok je Halilović Safet bio na čelu Ministarstva Civilnih poslova čini mi se.
Drugo izdanje: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Pub ... 1_2012.pdf
Prvo izdanje: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/?id=891
Pitam se, koja država može sebi priuštiti ovakve gubitke (ovo je ekvivalent gubitku ne jednog Džeke iz naše lige, već desetine njih)!?

Ovom publikacijom želimo skrenuti pažnju na ogroman ljudski potencijal koji je BiH izgubila emigracijom u
ratnom i postratnom periodu, naročito emigracijom visokokvalifikovane radne snage što može imati snažan uticaj na razvoj zemlje. Svjetska banka procjenjuje da postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH iznosi 28,6%. Ne postoje precizni podaci o odlivu pameti iz zemlje, ali kao ilustracija o kolikom obimu je riječ može poslužiti podatak iz jednog istraživanja koje je provedeno za UNESCO 2005. godine u kome stoji da je BiH napustilo 79% inženjera istraživača iz oblasti tehničkih nauka, 81% magistara i 75% doktora nauka. Danas na evropskim i američkim univerzitetima i vodećim svjetskim kompanijama rade stotine profesora, istraživača i stručnjaka bh. porijekla koji su spremni pomoći razvoju BiH makar kroz neki oblik privremenog angažmana. U istraživanju UNESCO-a, takođe, se navodi da je tokom rata zemlju napustilo 260.000 djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta. Mnogi od njih, kao i nove generacije, u međuvremenu su stekli univerzitetsko, ali i postdiplomsko obrazovanje.

Mislim, stvarno izvini, ali pospi se pepelom i razguli - jednostavno ne razumiješ o čemu se priča.

Bravo @nafaka!

[sinuhe]

Sigurno ce zaostati i u odnosu na BiH jer postizu slabije rezultate na matematickoj olimpijadi.

A dobro, niko ti nije kriv što ne razumiješ neke stvari.
Govorim ti bolan ne bio da bi naša liga bila mnogo jača da u njoj imaš 5 igrača tipa Džeko, 10-tak igrača tipa Medunjanin/Ibričić i još 50-tak igrača malo boljeg kvaliteta, i da bi u perspektivi za recimo 20 godina bila u nivou recimo Turske ili Portugalske lige, a ti mene ubjeđuješ u suprotno...
Dakle, sinko dragi, to govori više o tebi kako nemaš pojma o tome šta je to što za sobom povlači napredak u svakom smislu: MLADI, NADPROSJEČNO DOBRI stručnjaci.
Pazi ovo: davno je rađena analiza, dok je Halilović Safet bio na čelu Ministarstva Civilnih poslova čini mi se.
Drugo izdanje: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Pub ... 1_2012.pdf
Prvo izdanje: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/?id=891
Pitam se, koja država može sebi priuštiti ovakve gubitke (ovo je ekvivalent gubitku ne jednog Džeke iz naše lige, već desetine njih)!?

Ovom publikacijom želimo skrenuti pažnju na ogroman ljudski potencijal koji je BiH izgubila emigracijom u
ratnom i postratnom periodu, naročito emigracijom visokokvalifikovane radne snage što može imati snažan uticaj na razvoj zemlje. Svjetska banka procjenjuje da postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH iznosi 28,6%. Ne postoje precizni podaci o odlivu pameti iz zemlje, ali kao ilustracija o kolikom obimu je riječ može poslužiti podatak iz jednog istraživanja koje je provedeno za UNESCO 2005. godine u kome stoji da je BiH napustilo 79% inženjera istraživača iz oblasti tehničkih nauka, 81% magistara i 75% doktora nauka. Danas na evropskim i američkim univerzitetima i vodećim svjetskim kompanijama rade stotine profesora, istraživača i stručnjaka bh. porijekla koji su spremni pomoći razvoju BiH makar kroz neki oblik privremenog angažmana. U istraživanju UNESCO-a, takođe, se navodi da je tokom rata zemlju napustilo 260.000 djece osnovnog i srednjoškolskog uzrasta. Mnogi od njih, kao i nove generacije, u međuvremenu su stekli univerzitetsko, ali i postdiplomsko obrazovanje.

Mislim, stvarno izvini, ali pospi se pepelom i razguli - jednostavno ne razumiješ o čemu se priča.

Kakve to veze ima sa matematicarima?
Eto sluzbeno imamo bolje olimpijce od Finske, sta to dokazuje - nista, a pokusavas reci da ipak nesto dokazuje.

MLADI, NADPROSJEČNO DOBRI stručnjaci.

Pa ovo je tek standardna prica iz bivse drzave. Supermeni ce da nas spase.

A Bosnu nema ko nije napustio. Nema potrebe navoditi te opste poznate stvari.

[MMM1977]

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/12594 ... isoko.html

[novi.dan.nova.nafaka]

Kakve to veze ima sa matematicarima?
Eto sluzbeno imamo bolje olimpijce od Finske, sta to dokazuje - nista, a pokusavas reci da ipak nesto dokazuje.

MLADI, NADPROSJEČNO DOBRI stručnjaci.

Pa ovo je tek standardna prica iz bivse drzave. Supermeni ce da nas spase.
A Bosnu nema ko nije napustio. Nema potrebe navoditi te opste poznate stvari.

Tebi se izgleda jedino može objasniti na primjerima tipa kako na baušteli 2 inžinjera mogu uraditi ono što 10 KV radnika ne može, a da tih 10 KV-a nikad ne mogu uraditi ono što mogu 2 inžinjera (naravno, mislim na KVALITATIVNO urađeni posao). I još imaš obraza reći nekome da neke stvari ne razumije...
edit:
- Kako da ja tebi objasnim da se ovo što sam naveo ne odnosi samo na talentovanu djecu-matematičare, već generalno natprosječno nadarene. Matematička Olimpijada je samo dobar primjer, no slična situacije je sa Fizičarima, Informatičarima. Njihovi rezultati pokazuju to koliko neki region/država imaju potencijala (koji, kao što vidimo u našem slučaju, biva nepovratno izgubljen).
Dalje, ta djeca upisuju uglavnom fakultete poput elektrotehnike, ekonomije, medicine. (Braća Hadžić, prvi osvajači srebrenih medalja iz MM koliko znam rade na poslovima vezanim za ekonomiju. Zamisli njihov doprinos državama u kojima rade trenutno - pa to se ne može uporediti (opet KVALITATIVNO) sa desetinama prosječnih ljudi nj. struke).
Dalje, možda i najvažnija stvar koja POTENCIJALNO pravi razliku između nas i ostalih jeste vremenski period od 10-15 godina: zamisli da svu tu omladinu vežeš za BiH, bilo da im se obezbijede poslovi ovdje, kako bi mogli napredovati, bilo da ih stipendiraš i pošalješ na studije u svijet, ali da ih obavežeš da se nakon što doktoriraju vrate ovamo (kao što Srbija ima takav program) !!!
Što je najvažnije, kao što sam već napomenuo, Turci itekako svojim obrazovnim institucijama u našoj državi povećavaju udio ovakvih ljudi (kroz kvalitetan obrazovni program i odlično nastavno osoblje) i pružaju šansu drugim talentovanim da besplatno pohađaju kvalitetnu nastavu. Hvala im na tome !
Na kraju: pamet caruje - snaga klade valja za neke će dugo ostati neriješena enigma. I onda se čudimo što nam je ovakvo stanje.

[Shahab]

Kada se raspravljha o turskoj ulozi u BiH, mnogi demagozi i kvazi intelektualci povlače argument kako je Turska više investirala u Srbiju i Hrvatsku, nego li u BiH. To su osobe koje ne razumiju moderni svijet i kapitalistički sistem. To su osobe zarobljene u komunističkom mentalitetu u kojem država upravlja svim sferama života i pogotovo novca. Turska je društvo etabliranog kapitalizma i poduzetničkog duha kojim dominiraju racionalni interesi investitora. Turski biznismeni su cijenjeni u svijetu i djeluju globalno i svjetski su konkurentni. Njihov poslovni model predmet je pohvala u čitavom svijetu, pogotovo u EU. Ljudi poput Ali Koca su osobe koje odlučuju o turskim investicijama. To nikako nisu političari kako razmišljaju recidivi propalog komunističkog mentalnog sklopa a koji djeluju u našem medijskom eteru... Ako želimo investicije, trebamo izgraditi društvo i ambijent, pogodan za investicije, gdje kompanije neće gubiti novac, nego stvarati novu vrijednost.

http://www.hurriyetdailynews.com/turkis ... sCatID=346

[Shahab]

Maskirani komunisti koji vladaju našim društvom u kontinuitetu poslednjih dvaedset godina, nisu shvatili koliko se u međuvremenu svijet promijenio. Ekonomiju nije moguće održati na komunističkom modelu monopola koji su pod kontrolom političke oligarhije. Obratite pažnju kako naše političke oligarhije sve rade na uspostavi ili održanju monopola, bilo u javnom bilo u privatnom vlasništvu, čije su žrtve uvijek građani, jer takav sistem mora generisati propadanje i nezaposlenost. Da bi se ekonomski uspjelo i preživjelo, potrebno je izaći na svjetska tržišta, nudeći konkurentne robe i usluge. Kako poslovati i egzistirati u modernim ekonomskim uvjetima, trebamo učiti od naših turskih prijatelja. To je potencijalno najveća vrijednost koju možemo od njih naučiti, odnosno transfer znanja o načinu opstanka na globalnom tržištu.

Poznati turski privrednik Fettah Tamince u svoj lanac hotela Rixos dodao je i najluksuzniji hotel u švıcarskom Davosu, gdje se ovih dana održava godišnji Svjetski ekonomski forum (WEF), javio je novinar agencije Anadolija.
Hotel koji sada nosi naziv Rixos Fluela Davos već je jednim dijelom otvoren, a do kraja godine će biti spreman za zvanično otvorenje. U rekonstrukciju hotela bit će uloženo dodatnih 40 miliona eura.
Kako je u izjavi za agenciju Anadolija rekao turski privrednik Tamince, jedan od razloga investiranja u Davos, bila je diplomatska frekventnost toga grada tokom više mjeseci u godini.
“U svijetu nećete naći mnogo mjesta gdje se svake godine u toku jedne sedmice okupi oko 60 predsjednika država, lidera najvažnijih organizacija i najpoznatijih privrednika. Investiranjem ovdje želimo promovisati naše hotele i u ostalim djelovima svijeta”, kazao je Tamince.
Napomenuo je da je za njega poslovanje u Davosu vrlo značajna prednost u odnosu na konkurenciju.
“Postoje neke posebne prednosti poslovanja u Davosu. Švicarska je u gastronomiji najvažnija zemlja u svijetu. Ima dobre gastronomske škole i hotelijerske marke. To je za nas posebna privlačnost”, smatra Tamince.
Istakao je kako se posljendjih godina pojavljuje veliki broj kompanija koje polako ali sigurno postaju prepoznatljiva marka u svijetu.
“Turska polako živi tu kulturu brendiranja. Posljednjih godina turske firme sve više ulažu u poslove širom svijeta”, kazao je on, napominjući kako je najvažnije stvoriti marku koja otvara put za uspješno poslovanje širom svijeta.
“Teško je stvoriti marku ali nakon toga poslovanje firme je mnogo uspješnije i lakše. Pogledajte kako marke u evorpskih zemljama koje iza sebe imaju 100 ili 150 godina poslovanja na bilo kojem tržištu posloju vrlo uspješno bez obzira na uslove”, ističe Tamince.
Na kraju je kazao da će pozvati i turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana na otvorenje hotela u Davosu.
“Ali mislimo da neće doći nakon onog događaja sa predsjednikom Izraela Shimonom Peresom u Davosu, kada je Erdogan rekao da više neće doći u Davos. Naš premijer je samo reagovao na nepravdu koja se čini palestinskom narodu”, smatra Tamince.

[Shahab]

Ruski intelektualci o poziciji Turske u budućnosti...

Sve u svemu, neizbežni su raspad, rasulo, konflikt, krv, neredi i haos. Sve to preti Turskoj ako se ne odrekne lažnog neoosmanskog fiktivnog projekta koji je vodi u ćorsokak......

Nakon Drugog svetskog rata Turska, koja se do njegovog kraja orijentisala na Nemačku i zemlje Osovine, našla se pred izborom: ili da se priključi istočnom bloku ili zapadnom.

Pod pretnjom (realnom i izmišljenom) staljinske invazije – Turci su izabrali Zapad, postali su deo NATO i od tada, od 50-tih godina 20. veka Turska se nalazila u taboru NATO, u taboru atlantizma, u taboru Zapada. Otuda je stigao i projekat Velike Turske.

Mnogi smatraju da su Turci etnički rasisti-nacionalisti i da su oni smislili taj projekat. A, ustvari, to je bio projekat CIA, koji je predlagao Turcima i turskim obaveštajnim službama da pojačaju uticaj na turanske narode Centralne Azije, koja je tada bila u sastavu Sovjetskog Saveza. Kasnije – nakon raspada Sovjetskog Saveza – da Ankara proširi uticaj na bivše sovjetske republike, otad samostalne države Centralne Azije i na turanske narode oko Volge i na Kavkazu, sve do Jakutije.

Drugim rečima, panturkizam je bio ideja sledbenika atlantizma, zapadnjaka, predstavnika američkog strateškog geopolitičkog planiranja za Tursku. Samim Turcima to i nije bilo potrebno.

U međuvremenu su doživeli fijasko svi pokušaji Ankare da taj politički projekat ostvari preko širenja turanskog obrazovanja i preorijentacije na Tursku tih novonastalih država. Turci se i nisu realno preterano uneli u to. Oni su podržavali te tendencije, ali dosta pasivno.

Zašto? Zato što je realni interes Turske očuvanje njenih državnih granica, koje su same po sebi problematične zbog moćnog kurdskog faktora. A tu su i veliki problemi povezani sa Severnim Kiprom, kao i mnoštvo drugih.

Evroazijski zaokret Turske počeo je kad se u Ankari shvatilo da suprotstavljanje Sovjetskom Savezu i Rusiji nije više efikasno, naročito nakon 1991. godine. Baš tada se ponovo, kao u epohu Lenjina i Ataturka, iskristalisala ideja revizije odnosa prema Rusiji, koja više ne preti turskim interesima.

TURSKI ZAOKRET U isto vreme je Amerika nastavila sa svojom ekspanzijom na Bliski Istok, krojeći nove granice.

Poebno posle invazije na Irak, Amerika „odmrzava“ kurdski faktor, pa politika SAD i Izraela na Bliskom Istoku počinje da predstavlja pretnju interesima Turske. Dojučerašnji neprijatelj u liku Rusije i delimično Irana i saveznici u liku SAD – jednostavno su zamenili mesta.

Tursko vođstvo počelo je od tada da razmišlja o evroazijskom projektu. To se najbolje videlo po turskom vojnom vrhu, koji je preosmislio interese Turske u „Ataturkovom ključu“ i počeo da se kreće u pravcu evroazijskih integracija, odnosno da uzima kurs na zbližavanje sa Rusijom, pa i sa Iranom, i da se udaljava od SAD. Sve do pojave prvih ideja o izlasku Turske iz NATO.

Ovi su se procesi odvijali 2000-ih godina. Tada je i došlo do burnog zbližavnja Rusije i Turske, uključujući i ekonomsko. Nekoliko puta je porasla trgovinska razmena. Ruski turisti su postali neodvojivi deo turske ekonomije, i sve se to ispoljavalo u nekom političkom evroazijstvu.

Amerikanci su shvatili da stvari kreću rđavo, da gube Tursku posle puštanja iz boce kurdskog faktora i postavljanja u Kongresu SAD i u Evropi pitanja priznavanja genocida nad Jermenima. Ankara je sve to prihvatala veoma bolno.

A njeni „prijatelji“ su izmislili slučaj „Ergenekon“ i optužili vojno rukovodstvo Turske za nekakvu evroazijsku zaveru tobože sračunatu na pokušaj državnog prevrata.

Istina, turski vojni vrh je više puta u istoriji izvodio državne prevrate i uspostavljao vojnu kontrolu nad zemljom – kada je politika izlazila iz okvira koji su odgovarali zavetima kemalista.

To je deo realne turske istorije. A „Ergenekon“ je antievroazijski slučaj koji su montirali Amerikanci. Rezultat je bio: sklanjanje vojnog vrha Turske i slanje u zatvor pod izmišljenim izgovorima. To je slučaj „Ergenekon“.

Na taj način su Amerikanci povratili uticaj na Tursku i na Erdogana. S tim je povezan još jedan prevrat, koji je malo podsećao na politiku Velike Turske, ali je dobio naziv „politika panturkizma“ ili „neoosmanska politika“.

OPASNA FIKCIJA Neoosmanska politika Turske ogleda se u ovom trenutku u zbližavanju sa proameričkim arapskim režimima u Saudijskoj Arabiji i Kataru. Pozicija Turske je neoosmanizmom čvrsto usmerena protiv Asada i na naglo zahlađenje odnosa sa Iranom i Rusijom.

U stvari, ova „osmanska geopolitika“ je – fikcija, kao i ideja o Velikoj Turskoj. Turska u savremenom stanju uopšte, ni pod kakvim uslovima, nikako i nikad ne može da uspostavi ništa nalik Osmanskoj imperiji.

Realno insistirajući na jačanju svog uticaja na Bliskom Istoku, naročito u savezu sa Saudijskom Arabijom, Katarom i sličnim ultrasalafističkim radikalnim islamskim državama, Turska može samo da stigne do kraha, do građanskog rata između svetovnih nacionalista, kemalista i republikanaca, koji čine negde polovinu stanovništva, i religioznih fanatika, koji su manjina. Samim tim: i do raspada Turske na etničkoj osnovi.

Evroazijski kurs je jedini način da se Turska sačuva u okvirima kemalističkih granica. Ali taj kurs je za današnje rukovodstvo Turske blokiran baš slučajem „Ergenekona“. Čak i ako bi pohapšeni turski oficiri-evroazijci bili pušteni iz zatvora – oni teško da bi tek tako oprostili svojm dželatima.

Tursko vođstvo se nalazi u ćorsokaku jer je još jednom krenulo po atlantskom scenariju. Približilo se Americi, a udaljilo od Rusije i Teherana, od evroazijskog bloka. Još se uplelo, faktički aktivno u antisirijski sukob, podržavajući, zajedno sa Saudijcima, radikalne ekstremiste.

Naravno, arapski islam danas nije u poziciji da preuzme bilo kakve liderske pozicije u Turskoj. To je apsolutno nerealno. Turska sa takvom politikom ne može da postigne ništa. A odnose sa Rusijom realno može da pokvari uprkos nedavnoj poseti Vladimira Putina. Zapravo, umesto realnog zbližavanja sa Rusijom, u toku je zahlađenje odnosa.

Turska se ustvari sve više uvlači u destruktivne projekte. Geopolitika Turske danas prolazi kritičnu fazu.

Neoosmanizm je fikcija, iluzija. Neće Turcima doneti ništa pozitivno, a negativno hoće – najverovatnije u najskorijoj budućnosti. Turska je krenula pogrešnim putem. Kreće se pravcem koji slabi tursku državu i doneće Turcima neprijatnosti.

Ataturkovo nasleđe biće faktički likvidirano. Radikalno islamsko društvo u Turskoj, naviknutoj na svetovne norme, ništa pozitivno neće uspeti da stvori.

[PipiDugaDevetka]

Investicije: Katar, Saudijska Arabija i Turska znatno više ulažu u Srbiju i Hrvatsku nego u BiH


Austrija u BiH investirala 7 puta više od Turske
Dani, Broj 816 - 01.02.2013
Darko Omeragić




Saudijska Arabija je do sada u BiH uložila 109 miliona KM, Ujedinjeni Arapski Emirati 93 miliona KM, Kuvajt 60 miliona KM, dok je Turska od 1994. do 2011. u BiH uložila 10,5 miliona KM. Najveće zajedničko ulaganje Emirata i Saudijske Arabije je BBI centar. Istovremeno samo šeik Muhamed bin Zajed el-Nahjana obećao je ulaganja u Srbiju od 200 miliona eura, dok Turci najavljuju ulaganja u hrvatski turizam u iznosu od oko 400 miliona eura


Islamske zemlje poput Turske, Katara ili Saudijske Arabije znatno više ulažu u Srbiju i Hrvatsku nego u Bosnu i Hercegovinu, ističu analitičari upućeni u ove investicije. Dalje tvrde da su očekivanja po pitanju investicija iz islamskih zemalja u BiH iznevjerena. Međutim, smatraju da za takvo stanje ne treba kriviti zemlje-ulagače, nego bh. zakonodavstvo koje je tradicionalno nenaklonjeno bilo kakvom poduzetništvu, kao i bh. vlasti. S druge strane ističu zanimljiv podatak da je mala (u odnosu na velike i bogate arapske zemlje), ali ekonomski vrlo moćna Austrija u BiH uložila sedam puta više nego, primjerice, Turska.

Deveto mjesto
U Agenciji za promociju stranih investicija BiH (FIPA) kažu da se Turska, kada se gledaju investicije u BiH od 1994. do 2011, sa učešćem od skromnih 2,6 posto, odnosno 10,5 miliona KM nalazi tek na devetom mjestu inostranih investitora. S druge strane, privatni investitori koji dolaze iz Turske su bili malo aktivniji od svoje države, pa su zaključno sa decembrom 2011. u BiH, prema podacima Centralne banke BiH, uložili ukupno 275,6 miliona KM.

Prema FIPA-inim podacima do sada su u BiH iz Turske uložile firme Kastamonu Entegre (Natron – Hayat Ltd. Maglaj), Soda Sanayii A.S. (Sisecam Group) – Sisecam soda Lukavac Sisecam Ltd, T.C. ZIRAAT Bankasi A.S. Ankara – Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d, Soda Sanayii A.S. (Sisecam Group) – Sisecam soda Lukavac Sisecam Ltd. (kupovina Rudnika krečnjaka Vijenac Lukavac zajedno sa Fabrikom cementa Lukavac i registrovano povećanje kapitala firme u 2012. za 13,7 miliona KM) i Tema Holding A.S. – Tema Ritail BA d.o.o. Sarajevo.

Jelica Grujić, direktorica FIPA-e, za Dane kaže da investicije iz Republike Turske mogu biti unaprijeđene dolaskom Istanbulske berze (u saradnji sa TAKASBANK i Centralnim registrom Turske su u 2011. godini izvršili dokapitalizaciju Sarajevske berze vrijednosnih papira d.d. Sarajevo). Među novijim turskim investicijama u BiH je otvaranje novinske agencije Anadolija koja je u Sarajevu otvorila direkciju za Balkan, te čak i poslovni potez Turkish Ziraat Bank Bosnia koja je prošle godine otvorila osam filijala na teritoriji Republike Srpske. Također krajem prošle godine u sklopu stare industrijske zone u Vogošći počela je izgradnja fabrike za proizvodnju LED rasvjetnih tijela čiji je investitor sarajevska kompanija LIVA Group koju je osnovala grupa domaćih i turskih privrednika. U toj fabrici planirano je zapošljavanje 24 nova radnika.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvih devet mjeseci prošle godine u BiH je investirano oko 676 miliona KM od čega se na ulaganja iz Republike Turske odnosi skromnih 2,3 posto. “Uzimajući u obzir saradnju na političkom nivou, ulaganja iz islamskih zemalja bi trebala biti značajnija od dosadašnjih. Činjenica je da postoji interes ovih zemalja, te da su i Turska i Saudijska Arabija zemlje koje su već značajna sredstva uložili u BiH i za očekivati je da će se taj interes zadržati, a investicije uvećati”, smatra Grujićeva.

Interesa ima, ali...
Da će sa investicijama iz Turske u budućnosti stvari možda krenuti nabolje govori informacija sa početka ove godine prema kojoj su turski investitori koji su spremni da ulažu u energetski sektor nedavno boravili u našoj zemlji i obilazili lokacije na rijekama Bosna i Krivaja, Riki kod Jajca, te na rijeci Vrbas kod Donjeg Vakufa. Investitori iz Turske su u našu zemlju došli nakon što su njihovu zemlju posjetili ministar industrije, rudarstva i energetike FBiH Erdal Trhulj i Edhem Bičakčić, bivši premijer FBiH i ekspert u oblasti energetike. Bičakčić je turskim investitorima prezentirao “zakonske mogućnosti i potencijale s kojima BiH raspolaže u smislu malih i velikih, vjetroparkova i solarne tehnike, odnosno potencijala obnovljivih izvora”.

“Za sada ne mogu govoriti o imenima tih kompanija. Interesa ima, ali još nije potpisan nikakav konkretan ugovor. Mi stalno radimo na tome i vjerujemo u pozitivan ishod”, kazao je Bičakčić.

Prema podacima do kojih smo došli u FIPA-i, Saudijska Arabija je do sada u BiH uložila 109 miliona KM (18,5 miliona KM u prvih devet mjeseci 2012. godine), Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su investirali 93 miliona KM, a Kuvajt 60 miliona KM. Zajednička investicija UAE i Saudijske Arabije su projekti Bosna Bank International, BBI Nekretnine koji je investitor više projekata nekretninama, a najveći je BBI centar.

Igor Gavran, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe: “S poštovanjem prema vrijednosti svake investicije od onoga što je stvarno u punom pogonu treba izdvojiti Natron Hayat i Sisecam Soda Lukavac, jer je riječ o pravoj proizvodnji. FIPA navodi da je investicija i otvaranje novih filijala turske banke, ali kakva je to investicija? U odnosu na sve ostvarene kontakte sa Turskom, investicije iz te zemlje u BiH su male.” Gavran smatra da su sva ta ulaganja nedovoljna u poređenju s našim potencijalom te da je upravo stoga pred BiH velika šansa: “Nismo iscrpili ni promil potencijala koji bogata Turska ima i s obzirom na ekspanziju i trend rasta turske ekonomije, ta zemlja je jedna od naših prilika i da sutra imamo ne jednu, nego deset investicija poput Natron Hayata. Realno je to moguće postići. Pretekle su nas brojne druge zemlje koje s Turskom nemaju ni istorijske ni kulturne veze kakve mi imamo”.

Što se tiče ulaganja iz arapskih zemalja, ona su, kaže Gavran, uvijek bila mizerna, te su se u našoj zemlji svela na BBI centar ili druge nekretnine. Dalje kaže da Arapi u BiH nisu ulagali u proizvodnju: “Nadali smo se da će doći i početi proizvodnju halal-proizvoda. Sa arapskim zemljama imamo rast broja turista, ali ulaganja nema. Ključni problem su barijere koje smo postavili svim investitorima. Uslovi su svima nepovoljni. Manje smo privukli investitora iz ovih zemalja nego Srbija ili Hrvatska jer konstantno ta ulaganja pokušavamo privući pričom o tome kako smo prijatelji, odnosno neekonomskim metodama.”

Šeik u Srbiji
I dok BiH čeka svog šeika, on je već boravio u Srbiji. Naime, prije nekoliko sedmica Beograd je posjetio šeik Muhamed bin Zajed el-Nahjana, princ prijestolonasljednik Ujedinjenih Arapskih Emirata najavljujući milionska ulaganja u poljoprivredu, infrastrukturu i tehnologiju. U Srbiji je s njim potpisan predugovor za kupovinu osam poljoprivrednih kombinata, kao i unajmljivanje Karađorđeva, nekadašnjeg Titovog lovišta, na 30 godina. Vrijednost ove investicije bi trebalo da iznosi oko 200 miliona eura.

I Turska je, također, u Srbiju putem Eksim banke plasirala 300 miliona američkih dolara. Što se Hrvatske tiče, Turska je za ulaganje u naše susjede zainteresovana, prije svega jer je riječ o stabilnoj zemlji koja će za nekoliko mjeseci postati punopravni član Evropske unije. U Hrvatskoj već posluje 50-ak firmi iz Turske koje ulažu u marine i hotelske sadržaje. Turci u Hrvatskoj kupuju banke i investicione fondove, a navodno bi uskoro trebalo da investiraju oko 400 miliona eura u sektor turizma. Hamad Bin Khalifa Al-Thani, katarski emir i šef jedne od najbogatijih zemalja svijeta je svojevremeno najavio da će u izgradnju LNG Terminala u Hrvatskoj uložiti čak dvije milijarde eura. Kako je ova investicija zastala u vrijeme vladavine Ive Sanadera, po investiciju iz Katara u novembru 2012. je otišao predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, a rezultati njegove posjeti Dohi će se vidjeti ubrzo.

Investicije iz arapskih zemalja nisu zaobišle ni Crnu Goru, a s tim vezi treba spomenuti podatak da je Banka First golf iz UAE svojevremeno najavila da će u tu zemlju uložiti ni manje ni više nego milijardu eura, ako im se sve kockice slože.

Jedno je sigurno, krivca za nedovoljnu zainteresiranost za ulaganja ne treba tražiti u arapskim zemljama, kao što ne treba nasjedati propagandi da islamski svijet pomaže BiH i ulaže u nju jer ima najviše muslimana. Statistički podaci pokazuje da je realnost značajno drugačija. Ozbiljni investitori zaobilaze BiH iz prostog razloga što njeni političari nisu u stanju da ih privuku, odnosno da stvore sigurno okruženje i povoljne zakone za ino-ulaganja. Do tada stotine miliona maraka investicija odlaze u Hrvatsku i Srbiju. Osim toga predstavnici nekih arapskih zemalja tvrde: “Vaši političari samo traže pare kao pomoć BiH, ne dolaze nam sa projektima. Dajte nam projekte, mi ćemo vam dati pare.”





Dr. Fikret Hadžić, profesor Ekonomskog fakulteta

Ulagači nisu naivni


DANI: Koliki je obim islamskih investicija u BiH?

HADŽIĆ: Priča o stranim direktnim investicijama koje dolaze iz islamskih zemalja, posljednjih mjeseci, postaje posebno aktuelna. Ukoliko pratimo događanja u regiji, odnosno u susjednim državama poput Hrvatske, Srbije, pa i Crne Gore, možemo primijetiti da su neke islamske zemlje poput Turske, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata investiciono znatno aktivniji u našem susjedstvu nego u našoj zemlji. Također, ukupna strana direktna ulaganja, u posljednjih 20-ak godina, u domaću privredu (na nivou od pet milijardi eura) prilično su skromna.

DANI: Je li se previše očekivalo od islamskih zemalja?

HADŽIĆ: Više se očekivalo, posebno od grupe bogatih islamskih zemalja koje se, u uslovima aktuelne finansijske i ekonomske krize, pojavljuju kao značajan i respektabilan investitor širom svijeta. Nešto više direktnih ulaganja kod nas dolazi iz Turske. Međutim i Turska je investirala manje u odnosu na Holandiju, Švicarsku ili Njemačku, a da ne govorimo o Rusiji, Sloveniji, Hrvatskoj ili Srbiji, odnosno Austriji koja je imala sedam puta više investicija u BiH nego Turska. To je ono sa čime ne možemo i ne trebamo biti zadovoljni. Sasvim je sigurno da su naša očekivanja po ovom pitanju bila znatno veća.

DANI: Kolika je zasluga bh. političara u tome?

HADŽIĆ: Možda su očekivanja bila i nerealna imajući u vidu sve ono što nam se dešava. Naime, domaći političari i vlade više su zaokupljeni koalicijama, balansiranjima i smjenama, nego što su zainteresovani za ekonomska pitanja, unaprjeđenje poslovnog ambijenta i uklanjanje barijera za investiranje. S druge strane, naši susjedi su, na tom planu, znatno aktivniji i rezultati takvih napora danas postaju vidljivi.

DANI: Na koji način islamske zemlje ulažu u druge zemlje?

HADŽIĆ: Osnovna pretpostavka za privlačenje stranih ulaganja jeste stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i stimulisanje investitora kroz različite vidove finansijskih podsticaja i povlastica. Tek nakon toga dolazi promocija, pa i ekonomska diplomatija. Pogledajte samo primjer Srbije gdje država bespovratnim sredstvima podstiče strane direktne investicije u iznosu od deset do 20 posto vrijednosti ukupne investicije. Srbija odobrava i od četiri do deset hiljada eura bespovratnih sredstava po jednom radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme.

S druge strane, mi niti imamo programe privlačenja direktnih investicija, niti poslovni ambijent koji bi zadovoljio buduće investitore. Kada potencijalni investitor dođe kod nas onda se suočava sa cijelim nizom gotovo nepremostivih administrativnih i drugih barijera. Nakon iscrpljivanja pri registraciji i pokretanju biznisa, nailazi na druge prepreke prilikom kupovine lokacija i izgradnje objekata – razne dozvole, saglasnosti, neriješeni imovinski odnosi, nedostatak povoljnih lokacija za investiranje, nedostatak prostornih i urbanističkih planova i drugo. Pa kada sve to prevaziđe i počne sa poslovanjem, onda nastupaju problemi inspekcija, poreza, nedefinisanih propisa, administrativnih ucjena, reketiranja i drugog. I najgore je to što domaći zvaničnici žive u uvjerenju da se to ne zna, da su inostrani investitori naivni da to ne prepoznaju, da ne razmjenjuju poslovne informacije i da u tako postavljenom sistemu mogu privući nove investitore i koristiti ih za finansiranje svoje rastrošne potrošnje.

DANI: Šta ekonomska diplomatija može uraditi na polju islamskih investicija?

HADŽIĆ: Kada govorimo o islamskim investicijama, one su još osjetljivije od konvencionalnih koje dolaze iz islamskih ili neislamskih zemalja. Islamske investicije ili investicije u skladu sa islamskim principima stavljaju poseban naglasak na povjerenje između poslovnih partnera. One ne prihvataju prevaru, iznuđivanje, ucjenjivanje, mito i koruptivne aktivnosti jer su sve te aktivnosti šerijatski strogo zabranjene. Tek općom moralnom obnovom i pročišćenjem, ne samo u poslovnom, nego i u svakom drugom smislu, stvaraju se uslovi za privlačenje takozvanih islamskih investicija i investitora.

Prema tome, to bi mogla biti tek naredna, napredna faza u privlačenju stranih investicija. Sa ovog aspekta, ekonomska diplomatija je praktično nemoćna, ukoliko se ne stvore druge, da kažemo, osnovne pretpostavke za privlačenje direktnih investicija i investitora. Svaki individualni napor nekog od domaćih političara ili diplomata ostaje na nivou individualnog pokušaja i na tome se ne može graditi koncept privlačenja stranih investitora. Da bi nekog pozvali u goste – kuća se mora malo detaljnije pospremiti, a da ne govorimo o nekim ozbiljnijim (poslovnim) aranžmanima.

DANI: Kad se mogu očekivati ozbiljnije investicije islamskog svijeta u BiH?

HADŽIĆ: Bez rješavanja problema i poslovnih barijera o kojima smo ranije govorili teško da u narednom periodu možemo očekivati veće investicije iz islamskih zemalja. Islamske ili neislamske zemlje i investitori razmišljaju poslovnom logikom kapitala. Oni mogu donekle tolerisati naše probleme, ali samo do praga njihove prihvatljivosti. Do nivoa koji ne ugrožava njihov poslovni interes i njihov kapital. Da drugačije razmišljaju ili rade, oni ne bi bili u prilici da postanu investitori, odnosno da postanu uspješni. Oni nastoje da svakom svojom novom investicijom ostanu uspješni ili postanu još uspješniji. Ukoliko im BiH, kao egzotična poslovna destinacija, koju oni mogu voljeti ili ne, to omogućava - oni će doći i investirati, ukoliko ne - eto njih ponovno, ali ne u ulozi investitora, nego više turistički, u goste na kahvu i ćevape.