Forum Klix.ba

daddy-kool wrote: ↑21/03/2022 19:28

neon-x wrote: ↑21/03/2022 19:25
Trenutno stanje stvari je da su i Hrvatska a i bh Hrvati za ulazak BiH u EU i NATO.

od kud ti ovo??

channel10 wrote: ↑21/03/2022 19:31
Dobro smo, kako si ti?

Kifla jesi li to ti?

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:08

channel10 wrote: ↑21/03/2022 19:31
Dobro smo, kako si ti?

Kifla jesi li to ti?

Gdje su tebe uhljebili?

A ovo za NATO, zvanicno je Hrvatska politika bila BiH u Eu i NATO, Covic sampion integracija, bla bla.. kao sto sam i rekao politika u Federacija je na noz i igra se kvarno na sto se trosi energija dok Dodik uziva. Sigurno bi ovdje ovi Covicevi isto pobrojali kad je sve SDA prema njima igrala kvarno. Ne sumnjam da se podmece gdje se stigne a jos manje mi je zanimljiv Milanovic.

Ja govorim o politici koja bi bila najpragmaticnija za BiH. Znamo da hrvatske stranke u BiH imaju legitiman strah od gubitka politickog utjecaja zbog IZ, znamo svu hronologiju, i da je bilo i proBiH i separatistickih perioda i poteza s njihove strane. Ima tu i UZP mokrih snova ali glavni izvor belaja lezu u tom strahu od izbacivanja iz vlasti. Bosnjaci imaju svoje strahove takodje vezane za blokade i separatizam. Svi su ti strahovi u sustini velikim dijelom paranoja ako se poglada realno stanje na terenu i svjetske okolnosti i da nije u interesu politicarima da nam razvlace pamet ta stvar bi se mogla rijesiti bez da iko bude previse nezadovoljan.

mo-town wrote: ↑21/03/2022 18:13

doremifa wrote: ↑21/03/2022 17:17

apsolutno se slazem s tobom, za sve pozicije to treba ustanoviti i onda cemo vidjeti sta se desava ovako imamo jednog SDPovca koji nasumicno, odnosno tamo gdje mu odgovara, broji krvna zrnca i obiljezava ljude kao pravi fasista samo na osnovu njihovih imena i prezimena

Proguglaj, bilo je sveobuhvatnih analiza (mislim da je stavljano i na ovom forumu)...... ne idu u prilog HDZ-ovcima nikako jer su daleko iznad proporcionalne zastupljenosti, gledajuci i na nivou FBiH i na nivou drzave, kako sa politickih pozicija (ministri, zamjenici ministara itd.) tako i sa pozicija zaposlenih po drzavnim institucijama.
Sta Magazinovic pokazuje? Po onoj staroj "drs'te lopova" dok se trubi o ugrozenosti Hrvata, dotle se po ministarstvima gdje autoritativno stoluju HDZ ministri, novim zaosljavanjima povecava dalja disproporcija u zakonski definiranoj strukturi izmedju konstitutivnih naroda. Obzirom na trendove iseljavanja, za koju godinu HDZ nece moci naci kandidate za mjesta koja su prisvojili iskljucivo sebi (da se razumijemo, ne moze ni svaki Hrvat dobiti mjesto u drzavnoj sluzbi; preporuka za ambicionzne: preseli se u HZHB, uclani u HDZ, podrzavaj Covica).
No svakako, treba sveobuhvatno napraviti pregled situacije da bi se izbjegle manipulacije nepotpunim podacima.

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:08

channel10 wrote: ↑21/03/2022 19:31
Dobro smo, kako si ti?

Kifla jesi li to ti?

Gdje su tebe uhljebili?

A ovo za NATO, zvanicno je Hrvatska politika bila BiH u Eu i NATO, Covic sampion integracija, bla bla.. kao sto sam i rekao politika u Federacija je na noz i igra se kvarno na sto se trosi energija dok Dodik uziva. Sigurno bi ovdje ovi Covicevi isto pobrojali kad je sve SDA prema njima igrala kvarno. Ne sumnjam da se podmece gdje se stigne a jos manje mi je zanimljiv Milanovic.

Ja govorim o politici koja bi bila najpragmaticnija za BiH. Znamo da hrvatske stranke u BiH imaju legitiman strah od gubitka politickog utjecaja zbog IZ, znamo svu hronologiju, i da je bilo i proBiH i separatistickih perioda i poteza s njihove strane. Ima tu i UZP mokrih snova ali glavni izvor belaja lezu u tom strahu od izbacivanja iz vlasti. Bosnjaci imaju svoje strahove takodje vezane za blokade i separatizam. Svi su ti strahovi u sustini velikim dijelom paranoja ako se poglada realno stanje na terenu i svjetske okolnosti i da nije u interesu politicarima da nam razvlace pamet ta stvar bi se mogla rijesiti bez da iko bude previse nezadovoljan.

channel10 wrote: ↑21/03/2022 20:13

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:08

Gdje su tebe uhljebili?

A ovo za NATO, zvanicno je Hrvatska politika bila BiH u Eu i NATO, Covic sampion integracija, bla bla.. kao sto sam i rekao politika u Federacija je na noz i igra se kvarno na sto se trosi energija dok Dodik uziva. Sigurno bi ovdje ovi Covicevi isto pobrojali kad je sve SDA prema njima igrala kvarno. Ne sumnjam da se podmece gdje se stigne a jos manje mi je zanimljiv Milanovic.

Ja govorim o politici koja bi bila najpragmaticnija za BiH. Znamo da hrvatske stranke u BiH imaju legitiman strah od gubitka politickog utjecaja zbog IZ, znamo svu hronologiju, i da je bilo i proBiH i separatistickih perioda i poteza s njihove strane. Ima tu i UZP mokrih snova ali glavni izvor belaja lezu u tom strahu od izbacivanja iz vlasti. Bosnjaci imaju svoje strahove takodje vezane za blokade i separatizam. Svi su ti strahovi u sustini velikim dijelom paranoja ako se poglada realno stanje na terenu i svjetske okolnosti i da nije u interesu politicarima da nam razvlace pamet ta stvar bi se mogla rijesiti bez da iko bude previse nezadovoljan.

Pa prvo objasni svojim Hrvatima sta je pragmstizam i objasni im gdje su sve grijesili zadnjih 5-7 godina jad su radili protiv bosanaca i hercegovaca i protiv ove drzave i u saradnji sa Dodikom, pa onda ovdje pucaj tu pricu..
Nas'o si ovdje posten svijet zajebavati.

Zbog toga sto se pravite grbavi cete i najebat. Sa vama, protivnicima ove drzave se moze samo silom...Drugacije ne razumijete.

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:29

channel10 wrote: ↑21/03/2022 20:13
Pa prvo objasni svojim Hrvatima sta je pragmstizam i objasni im gdje su sve grijesili zadnjih 5-7 godina jad su radili protiv bosanaca i hercegovaca i protiv ove drzave i u saradnji sa Dodikom, pa onda ovdje pucaj tu pricu..
Nas'o si ovdje posten svijet zajebavati.

Zbog toga sto se pravite grbavi cete i najebat. Sa vama, protivnicima ove drzave se moze samo silom...Drugacije ne razumijete.

Trenutno su glavna prijetnja i Drzavi i svima nama uhljebi poput tebe i prica za razvlacenje pameti na kojoj opstajete.

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:29

channel10 wrote: ↑21/03/2022 20:13
Pa prvo objasni svojim Hrvatima sta je pragmstizam i objasni im gdje su sve grijesili zadnjih 5-7 godina jad su radili protiv bosanaca i hercegovaca i protiv ove drzave i u saradnji sa Dodikom, pa onda ovdje pucaj tu pricu..
Nas'o si ovdje posten svijet zajebavati.

Zbog toga sto se pravite grbavi cete i najebat. Sa vama, protivnicima ove drzave se moze samo silom...Drugacije ne razumijete.

Trenutno su glavna prijetnja i Drzavi i svima nama uhljebi poput tebe i prica za razvlacenje pameti na kojoj opstajete.

channel10 wrote: ↑21/03/2022 20:43

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:29

Trenutno su glavna prijetnja i Drzavi i svima nama uhljebi poput tebe i prica za razvlacenje pameti na kojoj opstajete.

Imas li sta konkretno u korist popustanja dobronamjernom hdz ili nastavljas o uhljebizmu i renesansi?

Ti nemas pojma koliko mene zabavljaju ovi vasi postovi kojima "mutite" narod na forumu. Postali ste smijesni i mucenje vam je na nivou djeteta od par godina. Pricate takve price nama ovdje kao da smo.mi sad dosli iz ne znam ni ja odakle, recimo Etiopije i da uopste ne znamo sta se desavalo i sta se desava u zemlji.

Kolika budala moras biti pa pisati takve stvari, a vrlo dobro znas da su s druge strane ljudi koji prate sve zadnjih godina i prosipati im takvu pricu.

sehohari wrote: ↑21/03/2022 20:44

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:29

Trenutno su glavna prijetnja i Drzavi i svima nama uhljebi poput tebe i prica za razvlacenje pameti na kojoj opstajete.

Imaš li neki jači argument od napadanja na ličnoj osnovi?

neon-x wrote: ↑21/03/2022 20:55

sehohari wrote: ↑21/03/2022 20:44

Imaš li neki jači argument od napadanja na ličnoj osnovi?

Da sam vidio neki kontra-argument na moj post a ne licno etiketiranje, argumentom bih i odgovorio. Ne pisem ovog zbog ovih koji opstaju od politike razvlacenja pameti ljudima nego zbog onih koji stvarno vjeruju da su im takvi zastitinici dok ih sisaju decenijama.

L u c i f e r wrote: ↑21/03/2022 20:33
Objasnio

Marko Attila Hoare
Rođenje 1972. (dob: 49–50)
Državljanstvo UK
Polje historija, novinarstvo
Institucija Univerzitet Kembridž,
Univerzitet Kingston,
SSST
Alma mater Univerzitet Kembridž,
Univerzitet Jejl,
Koledž Robinson
Istaknute nagrade CNAB 2010
Marko Attila Hoare (rođen 1972) britanski je historičar bivše Jugoslavije, koji takođe piše o trenutnim dešavanjima – naročito u jugoistočnoj Evropi, uključujući Tursku i Kavkaz.

Piaty wrote: ↑21/03/2022 18:42 Ne znam...rastuzuje me ova situacija i kada je bilo ko nezadovoljan onda sam i ja

Nesto dumam sta uraditi pa mi na um pade da se recimo Federacija pocne zvati Federacija Herceg Bosna, ostalo ostaje sve isto? Bosnjaci i Hrvati bi disali isto na svakom pedlju naseg entiteta, pa jel? Mozda bi to relaksiralo odnose, evo ne znam...hm

federation [ fed-uh-rey-shuhn ]
noun
1. the act of federating or uniting in a league.

2. the formation of a political unity, with a central government, by a number of separate states, each of which retains control of its own internal affairs.

3.a league or confederacy.

4.a federated body formed by a number of nations, states, societies, unions, etc., each retaining control of its own internal affairs.

federacija (kasnolat. foederatio, od lat. foedus, genitiv foederis: savez, ugovor), oblik drž. uređenja. 
Pojam federacije ima dva temeljna značenja: 
1. U pov. poimanju, federacija označava odnos između dvaju ili više polit. entiteta koji radi ostvarenja određenoga zajedničkog interesa (sigurnosti, obrane i dr.) uspostavljaju jednu, zajedničku polit. cjelinu koja se naziva federacija, federativna ili savezna država. 
2. U suvremenom ustavnopravnom značenju, federacija označava posebne oblike složene države, među koje se ubrajaju i konfederacije. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija je ravnopravna asocijacija država članica, federacija je utemeljena na odnosima hijerarhije na dvjema razinama: na nižoj razini nalaze se države članice, odn. federalne jedinice. 
U SAD-u, Australiji i Indiji one nose naziv države, u Švicarskoj su to kantoni, u SR Njemačkoj nose naziv zemalja, a u bivšem SSSR-u i SFRJ nosile su naziv republike. 
Na višoj razini federalne države nalazi se novi etatistički kolektivitet koji se u teoriji federalizma naziva i superdržavom. Pravna je osnova federacije, izvor njezinih nadležnosti kao i nadležnosti federalnih jedinica ustav. 
Državnopravna konstrukcija federacije počiva na dijalektičkoj kombinaciji triju načela: načelu superpozicije, autonomije i participacije. 
Načelo superpozicije znači da u federaciji punim suverenitetom raspolaže samo savezna država kao posebna ustavnopolit. organizacija koja ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. 
Pravo koje stvaraju savezni organi nadređeno je pravu federalnih jedinica pa se primjenjuje izravno na pojedince. 
Načelo autonomije govori o podjeli nadležnosti između sastavnih dijelova federacije, a ona je u različitim federacijama različita. 
Pretpostavka nadležnosti može ustavom biti postavljena ili u korist savezne države ili u korist federalnih jedinica. 
U nekim je poslovima nadležno isključivo federalno zakonodavstvo, u nekima federalno zakonodavstvo i zakonodavstvo federalnih jedinica, a u nekima isključivo zakonodavstvo članica federacije. 
Isključiva nadležnost federacije najčešće se odnosi na vanjske poslove, oružanu silu, sredstva komunikacija i veza, izdavanje novca i kontrolu mjera, carina, financije i sudstvo. 
Sukobi nadležnosti između federacije i članica rješavaju se sudskim putem. 
Načelo participacije odnosi se na suradnju između savezne države i federalnih jedinica u životu federacije. 
Tomu posebno služi institucija drugoga doma federalnog parlamenta, u kojem se ostvaruje načelo jednake zastupljenosti nejednakih dijelova federacije. 
Federalni ustavi teže institucionalizaciji ravnoteže između drž. jedinstva i subnacionalnih različitosti, no u praksi, ustavnoj projekciji federalizma najčešće protuslovi centralizirani, autoritarni i faktički unitarni sustav vlasti. 
Federacija može biti organizirana na različite načine: kao monarhija (npr. Malezija) ili kao republika, što je danas češći slučaj (npr. SR Njemačka, Belgija, Austrija, SAD, Brazil, Argentina, Indija, Nigerija, Južnoafrička Republika i dr.). 
Prije stjecanja državne samostalnosti i neovisnosti 1990. Republika Hrvatska bila je u sastavu nekoliko složenih država: tijekom XIX. st. do 1918. u sastavu Habsburške Monarhije, a 1945–90. u sastavu jugosl. federacije.

noviforumas wrote: ↑21/03/2022 17:59 Sta i ko su "Bošnjavi"? Stalno ponavljas taj termin.

Humljanin wrote: ↑21/03/2022 21:13

Piaty wrote: ↑21/03/2022 18:42 Ne znam...rastuzuje me ova situacija i kada je bilo ko nezadovoljan onda sam i ja

Nesto dumam sta uraditi pa mi na um pade da se recimo Federacija pocne zvati Federacija Herceg Bosna, ostalo ostaje sve isto? Bosnjaci i Hrvati bi disali isto na svakom pedlju naseg entiteta, pa jel? Mozda bi to relaksiralo odnose, evo ne znam...hm

Prijatelju nije stvar u imenu ni u nazivu, nego u suštini.
Šta fali imenu Federacija?
Pa samo to ime je bošnjačkim nacionalistima sporno jer ukazuje da je to sastav dva politička tijela.
Evo iz rječnika:

federation [ fed-uh-rey-shuhn ]
noun
1. the act of federating or uniting in a league.

2. the formation of a political unity, with a central government, by a number of separate states, each of which retains control of its own internal affairs.

3.a league or confederacy.

4.a federated body formed by a number of nations, states, societies, unions, etc., each retaining control of its own internal affairs.

ili evo iz hrvatskog rječnika

Code: Select all

federacija (kasnolat. foederatio, od lat. foedus, genitiv foederis: savez, ugovor), oblik drž. uređenja. 
Pojam federacije ima dva temeljna značenja: 
1. U pov. poimanju, federacija označava odnos između dvaju ili više polit. entiteta koji radi ostvarenja određenoga zajedničkog interesa (sigurnosti, obrane i dr.) uspostavljaju jednu, zajedničku polit. cjelinu koja se naziva federacija, federativna ili savezna država. 
2. U suvremenom ustavnopravnom značenju, federacija označava posebne oblike složene države, među koje se ubrajaju i konfederacije. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija je ravnopravna asocijacija država članica, federacija je utemeljena na odnosima hijerarhije na dvjema razinama: na nižoj razini nalaze se države članice, odn. federalne jedinice. 
U SAD-u, Australiji i Indiji one nose naziv države, u Švicarskoj su to kantoni, u SR Njemačkoj nose naziv zemalja, a u bivšem SSSR-u i SFRJ nosile su naziv republike. 
Na višoj razini federalne države nalazi se novi etatistički kolektivitet koji se u teoriji federalizma naziva i superdržavom. Pravna je osnova federacije, izvor njezinih nadležnosti kao i nadležnosti federalnih jedinica ustav. 
Državnopravna konstrukcija federacije počiva na dijalektičkoj kombinaciji triju načela: načelu superpozicije, autonomije i participacije. 
Načelo superpozicije znači da u federaciji punim suverenitetom raspolaže samo savezna država kao posebna ustavnopolit. organizacija koja ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. 
Pravo koje stvaraju savezni organi nadređeno je pravu federalnih jedinica pa se primjenjuje izravno na pojedince. 
Načelo autonomije govori o podjeli nadležnosti između sastavnih dijelova federacije, a ona je u različitim federacijama različita. 
Pretpostavka nadležnosti može ustavom biti postavljena ili u korist savezne države ili u korist federalnih jedinica. 
U nekim je poslovima nadležno isključivo federalno zakonodavstvo, u nekima federalno zakonodavstvo i zakonodavstvo federalnih jedinica, a u nekima isključivo zakonodavstvo članica federacije. 
Isključiva nadležnost federacije najčešće se odnosi na vanjske poslove, oružanu silu, sredstva komunikacija i veza, izdavanje novca i kontrolu mjera, carina, financije i sudstvo. 
Sukobi nadležnosti između federacije i članica rješavaju se sudskim putem. 
Načelo participacije odnosi se na suradnju između savezne države i federalnih jedinica u životu federacije. 
Tomu posebno služi institucija drugoga doma federalnog parlamenta, u kojem se ostvaruje načelo jednake zastupljenosti nejednakih dijelova federacije. 
Federalni ustavi teže institucionalizaciji ravnoteže između drž. jedinstva i subnacionalnih različitosti, no u praksi, ustavnoj projekciji federalizma najčešće protuslovi centralizirani, autoritarni i faktički unitarni sustav vlasti. 
Federacija može biti organizirana na različite načine: kao monarhija (npr. Malezija) ili kao republika, što je danas češći slučaj (npr. SR Njemačka, Belgija, Austrija, SAD, Brazil, Argentina, Indija, Nigerija, Južnoafrička Republika i dr.). 
Prije stjecanja državne samostalnosti i neovisnosti 1990. Republika Hrvatska bila je u sastavu nekoliko složenih država: tijekom XIX. st. do 1918. u sastavu Habsburške Monarhije, a 1945–90. u sastavu jugosl. federacije.

I šta ovdje nekome nije jasno taman i da je prespavao prošli rat?

Dakle sam izraz "federacija" ukazuje na to da su dva politička subjekta iz nekih zajednickih interesa unijeli svoj subjektivitet u neku novu uniju i dali joj neke ovlasti zadržavajući neki nivo vlastite autonomije.

Dakle nije problem u imenu niti bi promjena imena išta rješila. Problem je suština i nečasne namjere jedne strane koja tu istu federaciju želi potpuno "poklopiti" oduzimajući drugoj strani pravo da je unijela u tu istu federaciju išta svog subjektiviteta i da ima pravo na zastupanje.

Humljanin wrote: ↑21/03/2022 21:13

Piaty wrote: ↑21/03/2022 18:42 Ne znam...rastuzuje me ova situacija i kada je bilo ko nezadovoljan onda sam i ja

Nesto dumam sta uraditi pa mi na um pade da se recimo Federacija pocne zvati Federacija Herceg Bosna, ostalo ostaje sve isto? Bosnjaci i Hrvati bi disali isto na svakom pedlju naseg entiteta, pa jel? Mozda bi to relaksiralo odnose, evo ne znam...hm

Prijatelju nije stvar u imenu ni u nazivu, nego u suštini.
Šta fali imenu Federacija?
Pa samo to ime je bošnjačkim nacionalistima sporno jer ukazuje da je to sastav dva politička tijela.
Evo iz rječnika:

federation [ fed-uh-rey-shuhn ]
noun
1. the act of federating or uniting in a league.

2. the formation of a political unity, with a central government, by a number of separate states, each of which retains control of its own internal affairs.

3.a league or confederacy.

4.a federated body formed by a number of nations, states, societies, unions, etc., each retaining control of its own internal affairs.

ili evo iz hrvatskog rječnika

Code: Select all

federacija (kasnolat. foederatio, od lat. foedus, genitiv foederis: savez, ugovor), oblik drž. uređenja. 
Pojam federacije ima dva temeljna značenja: 
1. U pov. poimanju, federacija označava odnos između dvaju ili više polit. entiteta koji radi ostvarenja određenoga zajedničkog interesa (sigurnosti, obrane i dr.) uspostavljaju jednu, zajedničku polit. cjelinu koja se naziva federacija, federativna ili savezna država. 
2. U suvremenom ustavnopravnom značenju, federacija označava posebne oblike složene države, među koje se ubrajaju i konfederacije. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija je ravnopravna asocijacija država članica, federacija je utemeljena na odnosima hijerarhije na dvjema razinama: na nižoj razini nalaze se države članice, odn. federalne jedinice. 
U SAD-u, Australiji i Indiji one nose naziv države, u Švicarskoj su to kantoni, u SR Njemačkoj nose naziv zemalja, a u bivšem SSSR-u i SFRJ nosile su naziv republike. 
Na višoj razini federalne države nalazi se novi etatistički kolektivitet koji se u teoriji federalizma naziva i superdržavom. Pravna je osnova federacije, izvor njezinih nadležnosti kao i nadležnosti federalnih jedinica ustav. 
Državnopravna konstrukcija federacije počiva na dijalektičkoj kombinaciji triju načela: načelu superpozicije, autonomije i participacije. 
Načelo superpozicije znači da u federaciji punim suverenitetom raspolaže samo savezna država kao posebna ustavnopolit. organizacija koja ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. 
Pravo koje stvaraju savezni organi nadređeno je pravu federalnih jedinica pa se primjenjuje izravno na pojedince. 
Načelo autonomije govori o podjeli nadležnosti između sastavnih dijelova federacije, a ona je u različitim federacijama različita. 
Pretpostavka nadležnosti može ustavom biti postavljena ili u korist savezne države ili u korist federalnih jedinica. 
U nekim je poslovima nadležno isključivo federalno zakonodavstvo, u nekima federalno zakonodavstvo i zakonodavstvo federalnih jedinica, a u nekima isključivo zakonodavstvo članica federacije. 
Isključiva nadležnost federacije najčešće se odnosi na vanjske poslove, oružanu silu, sredstva komunikacija i veza, izdavanje novca i kontrolu mjera, carina, financije i sudstvo. 
Sukobi nadležnosti između federacije i članica rješavaju se sudskim putem. 
Načelo participacije odnosi se na suradnju između savezne države i federalnih jedinica u životu federacije. 
Tomu posebno služi institucija drugoga doma federalnog parlamenta, u kojem se ostvaruje načelo jednake zastupljenosti nejednakih dijelova federacije. 
Federalni ustavi teže institucionalizaciji ravnoteže između drž. jedinstva i subnacionalnih različitosti, no u praksi, ustavnoj projekciji federalizma najčešće protuslovi centralizirani, autoritarni i faktički unitarni sustav vlasti. 
Federacija može biti organizirana na različite načine: kao monarhija (npr. Malezija) ili kao republika, što je danas češći slučaj (npr. SR Njemačka, Belgija, Austrija, SAD, Brazil, Argentina, Indija, Nigerija, Južnoafrička Republika i dr.). 
Prije stjecanja državne samostalnosti i neovisnosti 1990. Republika Hrvatska bila je u sastavu nekoliko složenih država: tijekom XIX. st. do 1918. u sastavu Habsburške Monarhije, a 1945–90. u sastavu jugosl. federacije.

I šta ovdje nekome nije jasno taman i da je prespavao prošli rat?

Dakle sam izraz "federacija" ukazuje na to da su dva politička subjekta iz nekih zajednickih interesa unijeli svoj subjektivitet u neku novu uniju i dali joj neke ovlasti zadržavajući neki nivo vlastite autonomije.

Dakle nije problem u imenu niti bi promjena imena išta rješila. Problem je suština i nečasne namjere jedne strane koja tu istu federaciju želi potpuno "poklopiti" oduzimajući drugoj strani pravo da je unijela u tu istu federaciju išta svog subjektiviteta i da ima pravo na zastupanje.

Anquilla wrote: ↑21/03/2022 21:13

L u c i f e r wrote: ↑21/03/2022 20:33
Objasnio

Marko Attila Hoare
Rođenje 1972. (dob: 49–50)
Državljanstvo UK
Polje historija, novinarstvo
Institucija Univerzitet Kembridž,
Univerzitet Kingston,
SSST
Alma mater Univerzitet Kembridž,
Univerzitet Jejl,
Koledž Robinson
Istaknute nagrade CNAB 2010
Marko Attila Hoare (rođen 1972) britanski je historičar bivše Jugoslavije, koji takođe piše o trenutnim dešavanjima – naročito u jugoistočnoj Evropi, uključujući Tursku i Kavkaz.

noviforumas wrote: ↑21/03/2022 19:49 Pa jeste korektan post i u stvarnosti bi moglo da bude tako, uz sva neslaganja. Samo sto je Covic do kraja radikalizirao svoju politiku, usao u saveznistvo s Dodikom i Vucicem, priklonio se Rusiji. I Zagreb je uradio slicno. Nije nam vise susjed Mesiceva Hrvatska, nego neka druga. Od dogovora te vrste vise nema nista. Hrvatska je odlucila da bi radije granicila sa Velikom Srbijom nego sa suverenom BiH. Malo je tragikomicno sto u Hrvatskoj na ovo najglasnije upozorava krajnja desnica, Bujanec, Hasanbegovic i ta ekipa. Ali to je vise njihov problem nego nas.

Humljanin wrote: ↑21/03/2022 21:13

Piaty wrote: ↑21/03/2022 18:42 Ne znam...rastuzuje me ova situacija i kada je bilo ko nezadovoljan onda sam i ja

Nesto dumam sta uraditi pa mi na um pade da se recimo Federacija pocne zvati Federacija Herceg Bosna, ostalo ostaje sve isto? Bosnjaci i Hrvati bi disali isto na svakom pedlju naseg entiteta, pa jel? Mozda bi to relaksiralo odnose, evo ne znam...hm

Prijatelju nije stvar u imenu ni u nazivu, nego u suštini.
Šta fali imenu Federacija?
Pa samo to ime je bošnjačkim nacionalistima sporno jer ukazuje da je to sastav dva politička tijela.
Evo iz rječnika:

federation [ fed-uh-rey-shuhn ]
noun
1. the act of federating or uniting in a league.

2. the formation of a political unity, with a central government, by a number of separate states, each of which retains control of its own internal affairs.

3.a league or confederacy.

4.a federated body formed by a number of nations, states, societies, unions, etc., each retaining control of its own internal affairs.

ili evo iz hrvatskog rječnika

Code: Select all

federacija (kasnolat. foederatio, od lat. foedus, genitiv foederis: savez, ugovor), oblik drž. uređenja. 
Pojam federacije ima dva temeljna značenja: 
1. U pov. poimanju, federacija označava odnos između dvaju ili više polit. entiteta koji radi ostvarenja određenoga zajedničkog interesa (sigurnosti, obrane i dr.) uspostavljaju jednu, zajedničku polit. cjelinu koja se naziva federacija, federativna ili savezna država. 
2. U suvremenom ustavnopravnom značenju, federacija označava posebne oblike složene države, među koje se ubrajaju i konfederacije. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija je ravnopravna asocijacija država članica, federacija je utemeljena na odnosima hijerarhije na dvjema razinama: na nižoj razini nalaze se države članice, odn. federalne jedinice. 
U SAD-u, Australiji i Indiji one nose naziv države, u Švicarskoj su to kantoni, u SR Njemačkoj nose naziv zemalja, a u bivšem SSSR-u i SFRJ nosile su naziv republike. 
Na višoj razini federalne države nalazi se novi etatistički kolektivitet koji se u teoriji federalizma naziva i superdržavom. Pravna je osnova federacije, izvor njezinih nadležnosti kao i nadležnosti federalnih jedinica ustav. 
Državnopravna konstrukcija federacije počiva na dijalektičkoj kombinaciji triju načela: načelu superpozicije, autonomije i participacije. 
Načelo superpozicije znači da u federaciji punim suverenitetom raspolaže samo savezna država kao posebna ustavnopolit. organizacija koja ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. 
Pravo koje stvaraju savezni organi nadređeno je pravu federalnih jedinica pa se primjenjuje izravno na pojedince. 
Načelo autonomije govori o podjeli nadležnosti između sastavnih dijelova federacije, a ona je u različitim federacijama različita. 
Pretpostavka nadležnosti može ustavom biti postavljena ili u korist savezne države ili u korist federalnih jedinica. 
U nekim je poslovima nadležno isključivo federalno zakonodavstvo, u nekima federalno zakonodavstvo i zakonodavstvo federalnih jedinica, a u nekima isključivo zakonodavstvo članica federacije. 
Isključiva nadležnost federacije najčešće se odnosi na vanjske poslove, oružanu silu, sredstva komunikacija i veza, izdavanje novca i kontrolu mjera, carina, financije i sudstvo. 
Sukobi nadležnosti između federacije i članica rješavaju se sudskim putem. 
Načelo participacije odnosi se na suradnju između savezne države i federalnih jedinica u životu federacije. 
Tomu posebno služi institucija drugoga doma federalnog parlamenta, u kojem se ostvaruje načelo jednake zastupljenosti nejednakih dijelova federacije. 
Federalni ustavi teže institucionalizaciji ravnoteže između drž. jedinstva i subnacionalnih različitosti, no u praksi, ustavnoj projekciji federalizma najčešće protuslovi centralizirani, autoritarni i faktički unitarni sustav vlasti. 
Federacija može biti organizirana na različite načine: kao monarhija (npr. Malezija) ili kao republika, što je danas češći slučaj (npr. SR Njemačka, Belgija, Austrija, SAD, Brazil, Argentina, Indija, Nigerija, Južnoafrička Republika i dr.). 
Prije stjecanja državne samostalnosti i neovisnosti 1990. Republika Hrvatska bila je u sastavu nekoliko složenih država: tijekom XIX. st. do 1918. u sastavu Habsburške Monarhije, a 1945–90. u sastavu jugosl. federacije.

I šta ovdje nekome nije jasno taman i da je prespavao prošli rat?

Dakle sam izraz "federacija" ukazuje na to da su dva politička subjekta iz nekih zajednickih interesa unijeli svoj subjektivitet u neku novu uniju i dali joj neke ovlasti zadržavajući neki nivo vlastite autonomije.

Dakle nije problem u imenu niti bi promjena imena išta rješila. Problem je suština i nečasne namjere jedne strane koja tu istu federaciju želi potpuno "poklopiti" oduzimajući drugoj strani pravo da je unijela u tu istu federaciju išta svog subjektiviteta i da ima pravo na zastupanje.

ledeni_caj wrote: ↑21/03/2022 18:51

Humljanin wrote: ↑21/03/2022 18:31

Ne vidim kako zamisljate život zajedno kad je i budali jasno da je krajnja namjera bošnjačke politike brisanje Hrvata i stvaranje "Bosnjakistana".
Takva politika nema niti ce imati sugovornika kod Hrvata. Mislim da je to suludo i očekivati.

Inace kod komšijski odnosa, ako imaš posla sa lažovom i lopovom naučiš se postaviti i ne ići niz dlaku inače ćeš ostati i bez gaća. Ići niz dlaku nekome tko te konstantno pokušava prevariti i otetiti ti "iz oka" je kontraproduktivno.

A reći da hrvatski korpus nije nikada bio za suradnju bi bila neistina. Međutim ponešto se od tada promijenilo. I očekivati sada od Hrvata da naprave nekakav ustupak koji bi im lako došao glave je infantilno.

Šta je tvoj prijedlog za "relaksiranje odnosa" kako to politicari reknu

Pa doslovno sve sto si rekao se odnosi i na tvoj tabor. Ni Bosnjaci nece praviti nikakve ustupke nekome ko prica o nekakvoj herceg bosni.

Relaksiranja odnosa nema dok Bosnjaci ne skinu sda prvenstveno zbog sebe pa onda zbog neke normalizacije jer hdz nije zainteresovan za tu pricu. Mozda onda i kod vas dodje do nekog zaokreta pa normalnije glave pocnu voditi razgovore.

Bangalore_ wrote: ↑21/03/2022 21:21

Humljanin wrote: ↑21/03/2022 21:13

Prijatelju nije stvar u imenu ni u nazivu, nego u suštini.
Šta fali imenu Federacija?
Pa samo to ime je bošnjačkim nacionalistima sporno jer ukazuje da je to sastav dva politička tijela.
Evo iz rječnika:


ili evo iz hrvatskog rječnika

Code: Select all

federacija (kasnolat. foederatio, od lat. foedus, genitiv foederis: savez, ugovor), oblik drž. uređenja. 
Pojam federacije ima dva temeljna značenja: 
1. U pov. poimanju, federacija označava odnos između dvaju ili više polit. entiteta koji radi ostvarenja određenoga zajedničkog interesa (sigurnosti, obrane i dr.) uspostavljaju jednu, zajedničku polit. cjelinu koja se naziva federacija, federativna ili savezna država. 
2. U suvremenom ustavnopravnom značenju, federacija označava posebne oblike složene države, među koje se ubrajaju i konfederacije. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija kao asocijacija država, u smislu međunar. prava, ne teži stvaranju određene superiorne etatističke volje. 
Federacija kao unija država, u smislu unutarnjeg ustavnog prava, novostvoreni je etatistički kolektivitet nadređen državama koje se nalaze u uniji. 
Suverene države koje postaju članicama federacije odriču se dijela svojih suverenih nadležnosti. 
Konfederacija je ravnopravna asocijacija država članica, federacija je utemeljena na odnosima hijerarhije na dvjema razinama: na nižoj razini nalaze se države članice, odn. federalne jedinice. 
U SAD-u, Australiji i Indiji one nose naziv države, u Švicarskoj su to kantoni, u SR Njemačkoj nose naziv zemalja, a u bivšem SSSR-u i SFRJ nosile su naziv republike. 
Na višoj razini federalne države nalazi se novi etatistički kolektivitet koji se u teoriji federalizma naziva i superdržavom. Pravna je osnova federacije, izvor njezinih nadležnosti kao i nadležnosti federalnih jedinica ustav. 
Državnopravna konstrukcija federacije počiva na dijalektičkoj kombinaciji triju načela: načelu superpozicije, autonomije i participacije. 
Načelo superpozicije znači da u federaciji punim suverenitetom raspolaže samo savezna država kao posebna ustavnopolit. organizacija koja ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. 
Pravo koje stvaraju savezni organi nadređeno je pravu federalnih jedinica pa se primjenjuje izravno na pojedince. 
Načelo autonomije govori o podjeli nadležnosti između sastavnih dijelova federacije, a ona je u različitim federacijama različita. 
Pretpostavka nadležnosti može ustavom biti postavljena ili u korist savezne države ili u korist federalnih jedinica. 
U nekim je poslovima nadležno isključivo federalno zakonodavstvo, u nekima federalno zakonodavstvo i zakonodavstvo federalnih jedinica, a u nekima isključivo zakonodavstvo članica federacije. 
Isključiva nadležnost federacije najčešće se odnosi na vanjske poslove, oružanu silu, sredstva komunikacija i veza, izdavanje novca i kontrolu mjera, carina, financije i sudstvo. 
Sukobi nadležnosti između federacije i članica rješavaju se sudskim putem. 
Načelo participacije odnosi se na suradnju između savezne države i federalnih jedinica u životu federacije. 
Tomu posebno služi institucija drugoga doma federalnog parlamenta, u kojem se ostvaruje načelo jednake zastupljenosti nejednakih dijelova federacije. 
Federalni ustavi teže institucionalizaciji ravnoteže između drž. jedinstva i subnacionalnih različitosti, no u praksi, ustavnoj projekciji federalizma najčešće protuslovi centralizirani, autoritarni i faktički unitarni sustav vlasti. 
Federacija može biti organizirana na različite načine: kao monarhija (npr. Malezija) ili kao republika, što je danas češći slučaj (npr. SR Njemačka, Belgija, Austrija, SAD, Brazil, Argentina, Indija, Nigerija, Južnoafrička Republika i dr.). 
Prije stjecanja državne samostalnosti i neovisnosti 1990. Republika Hrvatska bila je u sastavu nekoliko složenih država: tijekom XIX. st. do 1918. u sastavu Habsburške Monarhije, a 1945–90. u sastavu jugosl. federacije.

I šta ovdje nekome nije jasno taman i da je prespavao prošli rat?

Dakle sam izraz "federacija" ukazuje na to da su dva politička subjekta iz nekih zajednickih interesa unijeli svoj subjektivitet u neku novu uniju i dali joj neke ovlasti zadržavajući neki nivo vlastite autonomije.

Dakle nije problem u imenu niti bi promjena imena išta rješila. Problem je suština i nečasne namjere jedne strane koja tu istu federaciju želi potpuno "poklopiti" oduzimajući drugoj strani pravo da je unijela u tu istu federaciju išta svog subjektiviteta i da ima pravo na zastupanje.

Ništa vi niste "unijeli" bili ste separatisti koje je Sranjo iztrgovao za cijelovitu Hrvatsku bez Srpskog elementa a sad hoćete i jare i pare.