Da, postoji drzavni koeficijent, gdje se svakoj drzavi saberu rezultati svih klubova koji su igrali u toj sezoni, a zatim se podijeli sa brojem klubova i to je drzavni koeficijent za tu sezonu. Sabere se posljednjih pet sezona i dobije se ukupni drzavni koeficijent u tom trenutku.izbjeglica_iz_besmisla wrote: ↑02/06/2025 16:07 Thanks za objasnjenje
A jel onda ima neki drugi koeficijent lige, koji dirigira koja zemlja u kojem takmicenju igra? Drugim rijecima, u cemu je korist za nas sto je Borac dogurao do osmine finala KL i Zrnjski do grupa lani?
Eh sad, u odnosu na klupski koeficijent, tu imas par razlika, prije svega u nacinu racunanja, a potom i u tome kada se primjenjuje.
Za razliku od klupskog, kod drzavnog se ne gleda u kojem je pretkolu koji klub ispao, nego se gleda broj pobjeda i remija. Svaka pobjeda u kvalifikacijama vrijedi 1.000 bodova, remi 0.500 bodova. U ligaskom dijelu i kasnije nokaut fazu, pobjeda vrijedi 2.000, a remi 1.000, plus postoje bonus bodovi za prolazak grupe, prolaske u nokaut fazi i u konacnici osvajanje jednog od tri takmicenja. Po cemunse razlikuje od klupskog? To mozemo vidjeti na primjeru recimo Partizana i Zrinjskog prosle sezone. Partizan je krenuo od drugog kola LP, pa ispao u trece kolo EL, pa u play-off ECL i ispao. Njihov klupski koeficijent za proslu sezonu je 2.500 jer su ispali u play-offu. Zrinjski je krenuo od drugog pretkola ECL, prosao i trece, prosao u play-off i ispao i isto dobio 2.500 za svoj klupski. Ali u racunanju drzavnog, Zrinjski je BiH donio puno vise bodova nego Partizan Srbiji. Kako? Zrinjski je i u drugom i u trecem imao po pobjedu i poraz, a u play-offu dva poraza i Bosni je donio 2.000 bodova, odnosno 0.500 za sezonu kad se podijeli na 4. Partizan je ispao iz LP s dva poraza, iz EL s dva poraza, a iz ECL uz remi i poraz i Srbiji je donio 0.500, a obzirom da su imali pet klubova u Evropi, to znaci da je drzavnom koeficijentu pridonio samo 0.100 bodova. Pet puta manje nego Zrinjski, a klupski koeficijent im isti. Teoretski, ta razlika je mogla biti i veca. Partizan je mogao tako ispadati u sve tri runde sa dva poraza (bez tog jedinog remija) i Srbiji ne bi donio nista, a Zrinjski je mogao proci Q2 i Q3 sa po dvije pobjede, a u plej-ofu ispasti sa pobjedom i porazom (na gol-razliku ili penale) ili sa dva remija (pa na penale) i donio bi Bosni i Hercegovini 5.000 bodova, odnosno podijeljeno sa 4 1.250 za ukupni koeficijent. Dakle, ogromna razlika u drzavnom, a u klupskom ne postoji, isto dobili i Zrinjski i Partizan.
Prije nego ti objasnim i drugu razliku, prvo da znas za sta sluzu drzavni koeficijent. Drzavni koeficijent, odnosno poredak po njemu, odredjuje tri stvari:
- broj klubova u Evropi (od 4 do 7)
- raspored po takmicenjima (koliko ih ide u LP, koliko u EL, koliko u ECL)
- runde iz kojih starta svaki od predstavnika (ko ide direktno u grupe, a ko krece iz kojeg pretkola).
Eh sad, druga razlika je da se drzavni koeficijent tek gleda u onoj tamo sezoni, a ne u prvoj sljedecoj, kao klupski. Sta to znaci? Na osnovu drzavnog koeficijenta zakljucno sa ovom sad sezonom 24/25, odredjuju se gore tri nabrojane stvari (broj i raspored predatavnika po takmicenjima i kolima) ali za evropsku sezonu 26/27, dok se kod klupskog koeficijenta, (koji se gleda za status nosioca) koeficijent zakljucno sa sezonom 24/25 gleda odmah u sezoni 25/26.
I na kraju, da se vratim na tvoje pitanje o Borcu. Da je Borac prosle sezone imao samo jos jednu pobjedu umjesto poraza ili dva remija umjesto sva poraza ili dvije pobjede umjesto dva remija (u grupi ili u nokaut fazi), drzavni koeficijent BiH bi bio veci za 2.000, odnosno za 0.500 kad se podijeli na 4, a taman toliko nam je trebalo da budemo 33. na listi (33. Island ima 13.520, 34. BiH 13.031).
Sta bi nam.donijelo to 33. mjesto? Uz uslov da ostane na snazi suspenzija Rusije, to bi nam donijelo da pobjednik Kupa BiH u sezoni 25/26. ne ide u Q2 ECL kao sad, nego u Q1 EL, pa ima priliku da kad ispadne iz EL, nastavi u ECL, tj. ima zagarantovane 4 evropske utakmice.
Ovo jos uvijek ne znaci da nemamo sanse za to, jer je evo recimo ove godine, Finska koja je lani bila 34. (kao mi sad) dobila to da im osvajac Kupa ove godine krece od Q1 EL, a ne od ECL, i to zahvaljujuci suspenziji Rusije, ali i jos par stvari koje su se poklopile, (npr. cinjenici da je Chelsea uzeo ECL, a i kroz Premijer ligu osigurao grupe LP ili da je Rijeka uzela Kup, a ne Belupo, pa Dinamo otisao direktno u grupe EL, ali da ti sad to undetalje objasnjavam je prekomplikovano, i ovako sam razvezao
). Dakle, ako se i nama poklopi par stvari, prije svega ako Rusija ostane suspendovana, te jos tih nekih sitnica, moze se desiti da osvajac Kup u ovoj sezoni koja nam predstoji krene u onoj tamo sezoni (26/27) iz Q1 EL, a ne kao Sarajevo ove godine iz Q2 ECL, ali to necemo znati prije maja iduce godine.I da, jos jedna stvar, to bildanje koeficijenta nekad zna biti mac sa dvije ostrice i nerijetko se zna obiti drzavama o glavu. Opet, najbolji primjer je Srbija koja je prije dvije godine napucala koeficijent da se uspjela probiti cak do 11. mjesta na listi drzava, sto im je donijelo.pet predstavnika u Evropi lani, dva u LP (prvak u plej-ofu), dva u EL i jedno u ECL. Sta je tu problem? Pa problem nastane kad je prevelika razlika izmedju klubova, tj. kad jedan klub sam vuce drzavni koeficijent, a ostali kaskaju. To je bio problem u Srbiji sa Zvezdom, koja im.je nabila koeficijent sa su dosli do tog 11. mjesta, ali onda su odjednom ostali bez silnih prvih pretkola gdje mogu dobijati ribare i konobare i tako odrzavati drzavni koeficijent, plus u Evropi se pojave klubovi sa slabim koeficijentom tipa TSC-a, koji zahvaljujuci tom drzavnom upadnu odmah u plej-of, a tamo ih sacekaju razne babaroge kao nosioci, plus im se desilo da je Partizan odigrao uzasno (0-1-5 skor) i onda po prhu, sve to dijele sa pet, a ne sa cetiri i dobijes fijasko, po kojem je prosle godine Srbija imala manji koeficijent za sezonu 24/25 nego BiH i po kojem su evo za same dvije godine s tog 11. mjesta skliznuli prvo na 19. prosle, a evo sad i na 22. mjesto. Jednostavno, sistem je osmisljen da nagradjuje drzave sa vise konkurentnih klubova, tipa Turske, Ceske, Grcke, Belgije, a da ovim drzavama u kojima jedan klub tegli sve ostale (tipa Dinama u Hrvatskoj ili Zvezde u Srbiji) s vremena na vrijeme pruzi sansu da se malo izdignu, ali ako nema kvalitete u ostalim klubovima, tj. kad se pokaze da Rijeka, Hajduk, Partizan, Vojvodina i ostali ne mogu pratiti ritam Dinama i Zvezde vrlo brzo im se to povecanje broja klubova u Evropi i prednost u kasnijem startanju obije o glavu i vrlo brzo se vrate nazad oko 20. mjesta na rang listi, gdje realno i pripadaju.
