n+1 wrote: ↑25/08/2023 17:29
konoplja wrote: ↑25/08/2023 17:08
Meni i dalje nema smisla ovo poređenje.
Na jednoj strani država u kojoj su kršćani premoćno činili većinu stotinama godina i gdje je uticaj drugih religija minimalan. Etnički skladna i homogena sredina i još pored toga etnička pripadnost razdvojena od religijske pripadnosti.
Na drugoj strani ova naša država.
Kad su ovi odlučili osnovati stranku sa nazivom kršćanska jer je politička ideologija bazirana na kršćanskoj etici, ljudi su slegli ramenima.
Danas je utjecaj kršćanstva minimalan i ljude generalno boli neka stvar za imenom.
Da se kod nas pokušav osnovati stranka sa religijskim predznakom diglo bi se pola države.
Ako religiju odvajamo od države, što bi bio sekularizam, po definiciji, to koliko su dugo kršćani činili većinu ne igra apsolutno nikakvu ulogu. Valjda je to jasno, pobogu. Po ovome što pišeš čini se da sekularizam shvataš kao svojevrsno solomonsko rješenje za zajednice u kojima živi više različitih konfesija, pa pošto se ne možemo dogovoriti hoćemo li u ustav ugraditi Kur'an ili Bibliju, bit ćemo sekularni. A pošto je Njemačka odvajkada kršćanska, onda je sasvim OK da u sekularni ustav turimo religijske reference i institute.
Dakle, svi mogu biti kršćani, svi do posljednjeg čovjeka, ali to će još uvijek značiti da u sekularnoj državi, njenim institucijama i zakonima, nema mjesta religiji.
I šta uopće znači ovo "ljudi su slegli ramenima". Slegli su ramenima i u Iranu 1979., ali to ne mijenja činjenicu je Iran prestao biti sekularna država. Dakle, indiferentnost prema političkoj stvarnosti ne mijenja političku stvarnost.
Aha, vidim da su ostali spominjali sekularizam. Sad mi je jasno gdje i sta te zulja. Nervira te sto ljudi pricaju o Njemackoj kao sekularnoj drzavi.
Pa, u pravu si nije sekularana i ako ljudi tvrde da jeste, onda su u krivu. Sigurno nije kao Francuska gdje u ustavu jasno pise da su sekularna drzava. A svima bi valjda trebalo biti jasno da ako se u ustav ture religijske reference i institucije da to nije sekularan ustav.
Moja poanta je, kad su Nijemci pisali ustav, nedugo poslje Drugog svjetskog rata, imali su puno pravo da se pozovu na svoju krscansku tradiciju i nasljedstvo, te da ture religijske reference i institute. Naravno, to automatski znaci da ustav nije sekularan. U njihovom ustavu ne pise da su sekularni ili da striktno odvajaju religiju od drzave, stoga nisu ni obavezni da se toga pridrzavaju. A kad se referiram na historijski kontekst, mislim na to da njima religija nije ogroman okidac za konflikt kao sto je nama. Oni su se uspjeli dogovoriti i progurati ustav s religijskim referencama i to je ovo "ljudi su slegli ramenima". Ocito je onda da ljudima u drzavi nije bilo toliko bitno da je ustav striktno sekularan.
Dakle, nisu sekularni i ljude boli neka stvar. Mnogo drugacije nego kod nas. Zato mi nije vazan historijski kontekst da se prije sto godina prva bosnjacka stranka zvala Muslimanska narodna organizacija i zato mi nema smisla hipotetsko pitanje. Kao sto nema ovo spominjanje revolucije u Iranu. Nama sekularan ustav donekle jeste solomonsko rjesenje.