HI FI - BiH Audiofil

[Radoje B.]

Zachatasmo temu. Znao sam ja , nemeres ti meni... Hajd otvaraj temu produkcija ili cu ja. Minimum moras imat crackovan cubase da ucestvujes

Kreativnost je chudo jest. Bjork se rodila napusena.

Kaze jedan nas muzicar - producent: Pokupio sam orkestar Sejata Fejdica, ili kako se vec zove sa svadbe direktno u studio. Zvucali su malo rastimano, ali ja sam tako htio

[nexo]

....

[newone]

U jednoj hi-end prodavnici audio opreme imao sam priliku nakratko, ali samo nakratko, cuti kako posao odradjuje par stereo zvucnika ciji je proizvodzac bio cini mi se Jordan. U pitanju su bili zvucnici izgradjeni na single line transmission principu. Bili su pogonjeni Classe pojacalom i top notch SACD/CD playerom istog proizvodjaca. Trazio sam da mi puste Bahove fuge. Veoma cudnog oblika zvucne kutije - pri dnu uske, a u visini se sire i prizmaticnog su oblika. Jedan jedini fullrange driver na kutiji od punog drveta. Zvuk koherentan i bez neke fazne interferencije, ali bas nedovoljno jak. Zato sam i trazio da ga cujem sa Bahom jer je njegova muzika najbolja za testiranje niskofrekventnog odziva zvucnika. Nema ni bas reflex otvora na kutijama vec je bio u pitanju enclosed zvucnicki sistem. Ali su kutije bile zaista odlicne na srednjim i visokim frekvencijama. Neka se valjda i posebna kapica ugradjuje na taj driver koja rasprsuje te tonove visoke frekvencije - valjda to nekako pojaca!
Sve u svemu jako su kutije bile skupe i za mnogo manje love moze se dobiti mnogo vise. Za mene su jos uvijek trosistemske bas refleks zvucne kutije najbolje i jos kada su odlicno izradjene. Doduse imaju taj elektronicki crossover koji unosi fazne pomjeraje, ali kazem, kvalitetno i pazljivo izradjene mnogo su bolje od ovih singl line transmission line loudspeakers.

Ove ribbonske nisam slusao, nema ih u prodaji, ili sam ih ja mimoisao, ali sam citao da imaju niz problema, od veoma malog ulaznog otpora, pa do fizicke krhtosti. Mora se koristiti step-down transformator da im se poveca ulazni otpor itd., itd. U Americi se mogu naruciti od par proizvodjaca i onda se namjenski izrade da fituju pojacalu ili receiveru koji ce ih pogoniti, akustici prostora itd. Ma citava procedura!!!

[Amazonka27]

ovo nije tema izgleda o HI - FI uredjajima nego o vasim super nadljudskim culima i profesionalnom naglabanju o tome ko bolje vlada terminima zajebanih rijeci. hajde postavite slike vasih komponenti i recite konkretno iskustva i sta bi voljeli da imate i zbog cega.

[newone]

A kada su u pitanju inace zvucne kutije mislim da JBL proizvodi najkvalitetnije kada je u pitanju dobra reprodukcija zvuka i to u svim klasama. Kad procitate recenzije kako u casopisima za audiophile tako i na internetu skoro pa da i nema nekih vecih zamjerki. Odnos cijena/kvalitet je the best you can get. To je i najstariji proizvodjac zvucnih kutija i imaju tradiciju i zestok research. Pioniri su u svom poslu od kucnih zvucnih sistema pa do koncertnih.

[newone]

ovo nije tema izgleda o HI - FI uredjajima nego o vasim super nadljudskim culima i profesionalnom naglabanju o tome ko bolje vlada terminima zajebanih rijeci. hajde postavite slike vasih komponenti i recite konkretno iskustva i sta bi voljeli da imate i zbog cega.

Amazonko27 pitaj konkretno sta te interesuje i mozda ti i odgovorimo!!!

[Amazonka27]

ovo nije tema izgleda o HI - FI uredjajima nego o vasim super nadljudskim culima i profesionalnom naglabanju o tome ko bolje vlada terminima zajebanih rijeci. hajde postavite slike vasih komponenti i recite konkretno iskustva i sta bi voljeli da imate i zbog cega.

Amazonko27 pitaj konkretno sta te interesuje i mozda ti i odgovorimo!!!

ma vise nista...iskreno...pokusala sam citati te vase duge postove o hiljadu nekih nerazumnih stvari koje su se mogle i jednostavno objasniti...nije ovo tema za mene...iako sam bolesna za Hi - Fi...

[newone]

Ne da sam bolesnik za hi-fi, vec smlatih sve dolare u to! Ne znam sta ima od hi-fi opreme u Sarajevu da se uopste kupi. Zadnji put kada sam bio situacija je bila jeziva,...,skoro da i nema nista. Ako ima neki uredjaj koji te interesuje dostavi model i proizvodjaca i pokusacu ti dati savjet koji bi ti i finansijski i tehnicki najbolje odgovarao.

[nexo]

.......

[nexo]

.........

[lab3352]

Posto sam ja pokreuno ovaj topic, moram reci da se slazem s AMAZONKOM 77. Cilj mi i jeste bio da vidimo sta od Hi Fi opreme ima ovdje u BiH. Mislim da nema smisla pisati neke duge komentare (izuzev recenzija zvucnika ili neke druge opreme).
Nema ovdje razloga ni za prepucavanja...samo diskutujemo oko opreme...

Ja sam vec x puta do sada postavio sta imam kod sebe...daj da vidimo sta drugi imaju ...

Lab3352

[lab3352]

77 = 27

evo jedan odlican link za malo pregledavanja hi fi sajma iz Budimpeste

http://www.audiofil.net/hifi_item.asp?NewsID=240

Lab3352

[ate]

Ma znaci mother fcker . Ali nisam htio da psujem naglas posto je dobra tema.

@ate, ne slazem se sa ovim sto si napisao, biti se bas iskoristavaju maksimalno. Jaci signal - bolja rezolucija (vise bita iskoristeno). Maksimalni signal u 16-bitnoj tehnici je 65,536, to ti je 0db i svi biti su iskoristeni.

Najveci problem digitalnog zvuka, (i ostalih medija) je u tihim pasazima, a tu se kod CD-a koriste razne noise shaping ili dithering tehnike za maskiranje suma koji nastaje bas zbog malog broja iskoristenih bita.

Opet da ne bude zabune, ne kompromituju svi dinamiku na racun jacine, ali velika vecina da, pogotovo u modernoj muzici.

Postiracu poslije primjer sa slikama, mozda bude jasnije.

ako cemo bas biti precizni 65535 posto se i nivo tisine nula mora moci zapisati. nevazno, nema veze.

za ono "svi biti su iskoristeni kod 0 dB" se ne bih slozio. to vazi ako si u tom sistemu. medjutim kao sto ste rekli ako je kompresorima dinamika toliko ubijena te se sve desava npr. izmedju 75% i 100% onda bi to znacilo da su 15. Bit i 16- Bit uvijek ukljuceni. Za tako nesto biti bilo dovoljno i 14 Bita. Ali to bi bio potpuno drugi sistem.

Zato ja vidim opasnost da ce i 24Bita biti malo jer ce se opet kompresorima ubiti dinamika.

steta je sto se glasnost u svim sistemima linearno kodirala. da su izabrali logaritamsko kodiranje (visa bita kod tisine a manje kod buke) moglo se i sa 16 Bita odlicna dinamika napraviti. koliko bi to bita ustedilo......
a nije nesto posebno tesko za napraviti.

ali kome treba dinamika, vazno je da je glasno

[ate]

A kada su u pitanju inace zvucne kutije mislim da JBL proizvodi najkvalitetnije kada je u pitanju dobra reprodukcija zvuka i to u svim klasama. Kad procitate recenzije kako u casopisima za audiophile tako i na internetu skoro pa da i nema nekih vecih zamjerki. Odnos cijena/kvalitet je the best you can get. To je i najstariji proizvodjac zvucnih kutija i imaju tradiciju i zestok research. Pioniri su u svom poslu od kucnih zvucnih sistema pa do koncertnih.

vidi se uticaj stampe
uzmes britanske novine ono B&W i Kef najbolji.
uzmes njemacke a ono Canton i Elac najbolji
uzmes francuske garant je Focal najbolji.
malo ko zna da je Onkyo u Japanu jedan od vodecih po zvucnicima.
Ovdje (Njemacka) se skoro i ne zna da oni prave zvucnike.

Naravno ne zelim reci da je JBL los. Imao sam za auto zvucnike od JBL (6"x9"). Bili su mrak-dobri samo sam ih razvalio jer sam na autoradiu mogo odvrnuti frekvencije i od 40Hz

Ja sam kritican prema svakoj novini koja zivi od reklame.
Dobro su neki primijetili: pozicija na top-listi nekog HiFi-casopisa je u direktnoj vezi sa brojem reklama.

[newone]

Hvala Newone! Ja imam drugacija iskustva. U ranijem postu sam spomenuo projekat na kojem radim, ali se bojim da ce sve malo pocekati jer mi je sezona u jeku. Kada sam cuo prvi TL dizain i nedugo zatim zvuznicke koje koriste ribbone za HF reprodukciju odlucio sam malo experimentisati u ovoj kombinaciji, Prvi utisci su jako dobri. Koristim 2x Seas CA 26 10" woofer i Swans RT2 ribon za HF.
Sto se tice JBL, slozit cu se samo u tome da u Hi-Fi programu imaju jako dobru ponudu i odnos placeno-dobiveno. U bioskopskom zvuku su, rekao bih, jos uvijek prvi, medjutim, njihove koncertne sisteme ne gotivim i ne bi ih uposte poredio sa D&B, L-acoustic, Meyer sound, Marin Audio, Nexo itd. Da ne nabrajam, jer bih najbolje u ponudi JBL-a, Vertec dosao nakon jos nekih 20-ak imena.

JBL za kucne upotrebe mene potpuno zadovoljava po svim parametrima. Dobra im je i studisjka oprema. Ovdje u Americi po svim diskotekama, stadionima i koncertnim halama je uglavnom instalirana JBL oprema. Mislim na zvucnike, naravno. E moj Nexo, imao sam ja priliku ovdje cuti kako zvuci i Nautilus od B & W, ali ti Newone nije mogao izletiti $35 000.To bi me i finansijski unistilo a ne znam ni gdje bih sa njima u dnevnoj sobi. Ne da cujes muziku u prostoriji vec u svom mozgu, zdrijelu i stomaku.
Provjerio sam to za ribbonske zvucnike. Ima par prodavnica u Callifornii gdje se mogu cuti, inace se moraju namjenski naruciti. Cijene da ti se zavrti u glavi!

[newone]

A kada su u pitanju inace zvucne kutije mislim da JBL proizvodi najkvalitetnije kada je u pitanju dobra reprodukcija zvuka i to u svim klasama. Kad procitate recenzije kako u casopisima za audiophile tako i na internetu skoro pa da i nema nekih vecih zamjerki. Odnos cijena/kvalitet je the best you can get. To je i najstariji proizvodjac zvucnih kutija i imaju tradiciju i zestok research. Pioniri su u svom poslu od kucnih zvucnih sistema pa do koncertnih.

vidi se uticaj stampe
uzmes britanske novine ono B&W i Kef najbolji.
uzmes njemacke a ono Canton i Elac najbolji
uzmes francuske garant je Focal najbolji.
malo ko zna da je Onkyo u Japanu jedan od vodecih po zvucnicima.
Ovdje (Njemacka) se skoro i ne zna da oni prave zvucnike.

Naravno ne zelim reci da je JBL los. Imao sam za auto zvucnike od JBL (6"x9"). Bili su mrak-dobri samo sam ih razvalio jer sam na autoradiu mogo odvrnuti frekvencije i od 40Hz

Ja sam kritican prema svakoj novini koja zivi od reklame.
Dobro su neki primijetili: pozicija na top-listi nekog HiFi-casopisa je u direktnoj vezi sa brojem reklama.

Ate citam ja i hi-fi magazine i clanke po internetu. Ne znam gdje sada zivis, ali i u najvecem supku od prodavnice elektronicke opreme u Americi imas listening rooms. Barem jednu. Isao sam i u jednu prodavnicu gdje je cini mi se bilo i dvadesetak tih listening rooms. U svakoj se nalaze pojacala, receiveri, cd i dvd playeri razlicitih proizvodjaca kao i stereo i do 7.2 sistemi zvucnika za kucno kino. Onda imas jedan komandni board preko kojeg sam po svom nahodjenju prespajas razlicite kombinacije sve te silne hi-fi opreme, a ti se lijepo zavalis u koznu fotelju i jos podignes noge na kozni tabure i slusas kako koji sistem zvuci. Mozes ponijeti i svoje nosace zvuka pa da osjetis kako tvoja najdraza muzika zvuci. Ne trebaju ti casopisi sa recenzijama da te ubijede sta je dobro a sta nije. Odes u prodavnice, koristis listening rooms, napravis research i od po nekoliko mjeseci dok ne ocjenis sta je to sto tvom srcu godi i to konacno i kupis. I nije ni to sve...imas period od najmanje 6 do 12 mjeseci i da vratis ono sto kupis ako se predomislis. Ovo je narocito vazno kada se kupuju zvucnici jer zvucnici koji dobro zvuce u nekoj od listening rooms ne moraju po automatizmu odgovarati i akustici tvoje dnevne sobe.

Sto se tice Japana, tamo ljudi zive u prostoru 2 x 2 kvadratna metra i bookshelf Onkyo zvucnici su im i vise nego dovoljni i odlicni. Ko te pita za kvalitet zvuka!!!

[newone]

77 = 27

evo jedan odlican link za malo pregledavanja hi fi sajma iz Budimpeste

http://www.audiofil.net/hifi_item.asp?NewsID=240

Lab3352

Hvala ti za ovaj url. Vidi Boga ti i Poljaci i Madjari se bacili u proizvodnju hi-fi opreme!!!! Svaka im cast, pravi poduzetnicki duh. Ma imaju ljudi tradiciju da slusaju dobru muziku. Sta ces, kod Bosanaca je uglavnom use, nase i podase

[lab3352]

Evo jednog veoma dobrog teksta o Dynaudio zvucnicima DM serije (preuzeto s audiofil.net). Mislim da nije lose za procitati:

Koliki su se audiofili načekali i kakve su sve bravure različitih vrsta morali izvoditi - pritom nerijetko podnoseći prijekore bližeg i daljnjeg socijalnog okruženja - da bi se dokopali željenog komada kvalitetne audioopreme. A među tim žuđenim komadima audioopreme zasigurno su bile i Dynaudijove zvučničke kutije.
Renomirana danska tvrtka specijalizirana za proizvodnju najkvalitetnijih zvučničkih kutija svoje brojne poklonike i sljedbenike svoje audifilozofije već odavna ima i u nas. Dynaudijove zvučničke kutije na našem tržištu imaju status sličan Volkswagenovim autombilima - cjenjene su zbog precizne izrade, radne pouzdanosti, držanja cijene. I zato, iako u kvalitativnim razredima u koje spadaju pojedine Dynaudijove zvučničke kutije ima modela koji koštaju manje od Dynaudijovih, većina onih koji su se ikada susreli s Dynaudiojovim kutijama ili ih posjedovali, odlučit će se za njih. Kao što će i većina ovdašnjih kupaca automobila rađe kupiti golfa nego, recimo, jeftiniju mazdu iste klase. Iako se o razlici u kvaliteti današnjih mazda i golfova može itekako raspravljati i iako golf neće iz usporedbe izaći kao nesporni pobjednik, kad se uspoređuju Dynaudijove zvučničke kutije i ostale u klasi, danski odličnici će izaći pobjednicima u srazu s većinom suparnika u svojem kvalitativnom razredu.

Brdo k Muhamedu
Međutim, dobar dio ljubitelja kvalitetno reproducirane glazbe nikada neće imati toliko novaca da si priušti Dynaudijove zvučničke kutije ili kutije sličnih kvalitetnih brandova. Baš kao što mnogi ljudi nikad neće imati novaca za golfa. Ili će jednostavno zaključiti da im se takva investicija "ne isplati". Znaju za to dobro i u Dynaudiju. I zato su svoje prilično kruto shvaćanje kvalitete - koja bi se sasvim dobro mogla opisati onom otrcanom frazom da je "samo najbolje dovoljno dobro" - odlučili na tren potisnuti i odstupiti za korak s čvrsto utabanog puta. Upravo zato DM 2/10 nećete naći ni u jednoj od Dynaudijovih standardnih serija (Audience, Focus, Contour, Confidence, Evidence...) već pod stavkom "Special Models" u kojoj se nalaze jubilarni modeli (poput Special Twenty Fivea), dizajnerski modeli (poput Saphirea), posebne inačice poznatih modela (poput Audiencea 52 SE i 72 SE) i napokon DM2/10, koje bi se mogle svrstati u podskupinu "Dynaudio za mase". Ovo "za mase" je, doduše, malo pleonastički rečeno, ali DM 2/10 su zaista najjeftinije zvučničke kutije u trenutnom Dynaudijvom programu, napravljane upravo da budu - jeftine. Što znači da su u Dynaudiju nastojali prići kupcu, a ne, kao do sada, čekati da on upre sve snage ne bi li se dokopao kojeg od njihovih proizvoda.
Jeftino kod Dynaudija, međutim, ne znači i slabije kvalitetno. Dobro se zna da se u izradi svakog audiouređaja može prilično uštedjeti, a da se pritom značajno ne naruši njegova konačna kvaliteta. Tako je kod izrade DM 2/10 najprije izostavljen skupi prirodni furnir na kabinetima čiji izostanak ni izdaleka ne djeluje toliko na pogoršanje zvukovnih kvaliteta koliko pridonosi smanjivanju cijene. Takva puno manje osjetljiva oplata, na drugu stranu, čini DM 2/10 uporabljivim u puno širem spektru ambijenata (instalacijskim sustavima, smještanju u regale ili na police, u kućnom kinu kao stražnji zvučnici, pa čak i u kafićima, trgovinama, uredima...), a ne samo u "strogo kontroliranim" uvjetima dnevne sobe i smeštanju na odgovarajuće stalke. I to bi, na prvi pogled, bilo sve ono lako uočljivo po čemu se DM 2/10 razlikuju od drugih, skupljih Dynaudijovih malolotražnih zvučničkih kutija. Međutim, i zvučničke jedinice su drugačije od svih onih koje se nalaze u skupljim modelima. Naravno, i u DM 2/10 su vlastite Dynaudijove jedinice prepoznatljiva izgleda i od kvalitetnih sastojaka, a ne neke kineske, tajvanske i sl.

Sastojci
DM 2/10 su, rečeno je, malolitražne, dvostazne zvučničke kutije izrađene po svim uzusima i standardima koji su Dynaudijove kutije doveli na današnju poziciju. Malolitražne možda i nije najbolja riječ za opisati veličinu zapraminu ovih kutija. Naime, po "bookshelf" mjerilima 28 litara je ipak dosta više od uobičajenog standarda. Prednjom pločom debelom 25 mm dominira neobično velika bas/srednjotonska (više bas nego srednjotnska, reklo bi se!) jedinica s MSP (magnezijski silikatni polimer) membranom promjera 254 mm. I membrana visokotonske jedinice, platnena, kupolasto oblikovana, s 28 mm nešto je veća od membrana jedinica obično nazočnih u zvučničkim kutijama manjih dimenzija. Bas refleksni kabinet protiv vibracija je ukrućen upornicama, a njegova je vanjština oblijepljena visokokvalitetnim umjernim furnirom nijanse mahagonija. Osim što lijepo izgleda, ovakav finiš je idealan da kutije zaštiti od upliva uvjeta u kojima bi (između ostakih) trebale raditi (kafići, trgovine, restorani...). Osjetljivost DM2/10 je solidna, 89 dB, a nazivna impedancija 4 ohma, ispod kojih nikada ne pada. Masa jedne kutije je 12.8 kg, a dimenzije 450 x 275 x 345 mm.

Zvuk skuplji od cijene
Sva iskustva koja smo do sada imali s Dynaudijovim zvučničkim kutijama govore o tome da njihov uvodni tretman, postupak od vađenja iz neraspakirane ambalaže i početnog podešavanja, pa do konačnog ugađanja u prostoru i ozbiljnog slušanja, traje prilično dugo. Ni DM2/10 nije trebalo puno manje. No, ipak ne toliko koliko njihovim skupljim rođakinjama. Nakon dvadesetodnevnog razdoblja od po 10 sati neprekidnog rada dnevno, kutije su mogle biti podvrgnute pomnom ispitivanju zvukovnih dometa.
Premda se u audiu predumišljaja valja kloniti kao vrag tamjana, čak i slušatelji pripremljeni na to ostaju pomalo iznenađeni kad umjesto tehnicistički dotjeranog, analitički točnog i naglašeno preciznog zvuka, kakav inače karakterizira većinu Dynaudijovih zvučničkih kutija, začuju zvuk koji je u dobrom dijeku svojih osobina dosta drugačiji od "očekivanog". Bio je prilično taman, zagasit, naglašeno topao, ali i prozračan, nadasve rafiniran i u cijelosti precizno izbalansiran. Sasvim očekivano blago preziraženo niskotonsko područje - ali ravnomjerno, od vrha do dna - i sitna doza tople koloracije u vezi s time, zametnut će trag koji vodi k zaključku da se i ovdje radi od Dynaudijovim zvučničkim kutijama.
Dynaudijove se zvučničke kutije nikada nisu isticale raskošnom osjetljivošću, a ni DM 2/10 u tomu nisu drugačije. No, usprkos tomu, nije ih bilo teško pogoniti srednjejakim pojačalom (100 W na više), usprkos razmjerno niskoj nazivnoj impedanciji. A to se sigurno ima zahvaliti njezinoj postojanosti i ne padanju ispod nazivna vrijednosti. Zbog nešto naglašenijeg bas područja, ovim će kutijama najbolja odgovarati kvalitetno tranzistorsko pojačalo, koje i ne mora biti maestralno masivno u basu, ali mora biti precizno, imati profinjeno srednje i visokotonsko područje, odličnu uravnoteženost po cijelom opsegu i mogućnost rada na niskim impedancijama (ali ne nužno ispod 4 ohma!) uz potpunu kontrolu zbivanja na terenu. Sa slabijim pojačalima čija načelna kvaliteta nije upitna, DM2/10 mogu zazvučati nešto sporije, a javi li se osjetniji manjak snage, čak i lijeno, s prevelikim, pa i, pri reprodukciji masivnijih akorda i glasnijeg slušanja, nedefiniranim basom. Međutim, čak ni tada neće biti narušen sklad i filigranska cizeliranost srednjeg i visokotonskog dijela tonskog spektra. Taj dio palete možda ne može ponijeti epitet vrhunskoga i besprijekornog zbog sitnog nedostatka otvorenosti i prozračnosti u gornjem dijelu srednjeg i u najvišim područjima visokotonskog spektta, ali da se radi o reprodukciji kakva se rijetko sreće kod zvučnika te cijene, to je van svake sumnje. Srednje i visokotonsko područje kako ga iznose DM2/10 najbolje bi bilo okarakterizirati kao umirujuće, ali dovoljno uzbudljivo, uglađeno, ali ne dosadno ili zamorno, neutralno, ali ne bezlično. Da bi se osjetile sve mogućnosti DM2/10 u visokotonskom području, potrebno je da slušateljeva uha budu točno u razini visokotonaca. Iako se, zbog širokog rasapa visoktonca, informacije iz visokotonskog spaktra mogu čuti i kad zvučnici nisu apsolutno precizno postavljeni po visini u odnosi na slušatelja, ipak se samo tako može u cijelosti doživjeti punoća, preciznost, izrađenost i prezentnost svih elemenata visokotonskog područja i naglašena prozračnost. Usprkos globalno tamnoputom ili boljerečeno, zagasitom, neagzaltiranom, tonskom karakteru DM 2/10 zvučničkih kutija, zvuku što je iz njih dopirao nije manjkalo detelja. Potezi gudalom pri reprodukciji solo čela bili su krajnje rezolutni, tiranje žica pod malim koncertnim bubnjem naglašeno prirodno intenzitetom i koloritom, protok zraka preko ventila puhačkih instrumenata i njihov mehanički štropot (poglavito pri reprodukcijiclose mikeing snimaka) jasno čujan, udari batića po žicamna klavira prezentni, atak po zvonu precizan, a sraz nokata i žica na gitari energijom nabijen... Sve to, i još ponešto moglo se lako uočiti na svakoj dobroj snimci na kojoj je zabilježeno, uz naglašenu brzinu, atak i tajming kroz cijeli frekvencijski spektar.
DM 2/10 vrlo rezolutno iznose sitne razlike između snimaka. Nije li snimka dobra, neće je, poput nepotkupiva suca, propusiti prokazati. Skrivanja i zataškivanja jednostavno nema. Još je ljepši doživaj kada se uoči lakoća s kojom ove zvučničke kutije ocrtavaju zvukovnu razliku između starih i novih instrumenata. Premda postoje vrhunske snimke sa starim instrumentima s kojih se i kroz srednjerezolutne sustave može dokučiti o čemu se radi, DM 2/10 će to omogućiti praktično sa svakom. A blago zagasiti tonski karekter DM 2/10 dat će tom arhaičnim ugođaju dodatnu notu svečanosti i nostalgije. I način iznošenja vokala spada u bolje osobine DM 2/10 zvučničkih kutija. Ma koliko glasno svirale, vokali nikad neće biti zagušeni vlastitim sibilantima, artikulacija će biti zavidno čista i precizna, timbar točan, a gradacija glasnoće realna. Osjeti li se ipak, pri glsnom sviranju, u vršnim trenucima blagi oblik (pre)zasićenosti, prije će za to biti kriva soba nego zvučničke kutije. A kad smo već kod glasnoće, DM 2/10 mogu svirati prilično glasno, ne gubeći profinjenost i preciznost ni u trenucima kada se mnoge zvučničke kutije počinju grčevito boriti da ostanu čitave. Odlično isisjavaju energiju i gotovo da je ne skladište pa su i kutijaste koloracije minimalne. Pri naletu masivnih akorda kabinet vrlo blago, i što je najvažnije, uniformno vibrira cijelom površinom, što također pridonosi vrlo prirodnoj eksplikaciji izvornog instrumentalnog i vokalnog tonskog kolorita. Postojanost kabineta i brzo oslobađanje energije pridonosi i brzini i ritmičnosti reprodukcije, a značajnu ulogu ima i pri slikanju mikrodinamičkih kontrasta.
Zvučna slika koju DM 2/10 podastiru pred slušatelja je široka, postojana, naglašene unutrašnje kohezije i homogena u svakom trenutku eksplikacije. Dubina nije tako raskošna kao kod nekih zvučnika te cijene, premda se ne može govoriti o bilo kakvom nedostatku u iznošenju te zvukovne dimenzije. Slika jednostavno nije bila ekstremno duboka i to je sve. Svi odnosi i interne distinkcije na tom planu bili su gotovo besprijekrono izneseni. Treća pak dimenzija, visinska, bila je izrazito naglašena, što DM 2/10 svrstava u razmjerno maleni broj zvučničkih kutija u tom cjenovnom razredu s kojima se ta prostorna komponenta ne naslućuje nego jasno i točno čuje. Naravno, samo na rijektkim snimkama na kojima je visinska perspektiva zabilježena. Cjelokupna slika bila je slojevita na iznimno prirodan način, s vrlo jasno izraženom reljefnom strukturom. Pri reprodukciji solo instrumeneta, dua ili trija, sve do malih sastava, kvarteta ili kvinteta, zbivanja i interni odnosi što se događali između zvučnika imali su gotovo stvarne proporcije. Slika je bila postojana i izvan sweet sopta tako da se sjedeći i izvan središnje pozicije lako mogla uočiti sjajna separacija unutar slike.
DM 2/10 nisu preosjetljive na pojačalo snage s kojim su spregunute, kao ni kablažu, pa čak ni na osobine sobne akustike. Međutim, kao i uvijek, sinergija puno znači. O nersakidivoj povezanosti zvučničkog sustava, amplifikacije, izvora zvuka i kabela te akustičkih osobina sobe i o presudnom utjecaju njihove usklađenosti na konačni zvukovni rezultat, na treba trošiti riječi. Time se jednostavno treba (poza)baviti.



Lab3352

[nexo]

.......

[tatoo]

Ljudi pomoc. Piega ili Elac zvucnici, otprilike kostaju isto para?

[nexo]

........

[ate]

X-over tacka je na 2,6kHz, i kompleksni Linkwitz-Riley x-over 4-tog reda je koristen u dizajnu.

Znas li slucajno je li X-over tacka realizirana u pretpojacalu ili posle izlaznih pojacala (kao u klasicnim HiFi kutijama) ?

Sta koristis kao pretpojacalo ? Ili imas samo jedan izvor signala ?
Ja trenutno na pojacalu imam 4 izvora (CD/DVD/TV/Radio)

[ate]

Ljudi pomoc. Piega ili Elac zvucnici, otprilike kostaju isto para?

ja jedino mogu reci da visokotonce koje sam cuo na ELAC-ovim zvucnicima nisam nista bolje cuo

[nexo]

X-over tacka je na 2,6kHz, i kompleksni Linkwitz-Riley x-over 4-tog reda je koristen u dizajnu.

Znas li slucajno je li X-over tacka realizirana u pretpojacalu ili posle izlaznih pojacala (kao u klasicnim HiFi kutijama) ?

Sta koristis kao pretpojacalo ? Ili imas samo jedan izvor signala ?
Ja trenutno na pojacalu imam 4 izvora (CD/DVD/TV/Radio)

X-over je na ulazu, dakle prije pojacala. Kao predpojacalo koristim Digidesign M-Box. Kutije imaju jednu ulaznu liniju i tri vrste ulaznih konektora od kioji su XLR i TRS balansirani, a RCA nebalansirani ulazi i moguce je direktno kopcat profesionalnu, +4 dBu i poluprofesionalnu, -10dBu, tj. potrosaku klasu, uredjaja.

Inace sam uvijek za aktivni X-over i ono sto trenutno dizajniram, a i u buducnosti ce biti samo i iskljucivo sa aktivnim X-overom, tj. digitalnim procesorom. Danas se procesori solidnog kvaliteta mogu kupiti za razumne pare.

[ate]

X-over tacka je na 2,6kHz, i kompleksni Linkwitz-Riley x-over 4-tog reda je koristen u dizajnu.

Znas li slucajno je li X-over tacka realizirana u pretpojacalu ili posle izlaznih pojacala (kao u klasicnim HiFi kutijama) ?

Sta koristis kao pretpojacalo ? Ili imas samo jedan izvor signala ?
Ja trenutno na pojacalu imam 4 izvora (CD/DVD/TV/Radio)

X-over je na ulazu, dakle prije pojacala. Kao predpojacalo koristim Digidesign M-Box. Kutije imaju jednu ulaznu liniju i tri vrste ulaznih konektora od kioji su XLR i TRS balansirani, a RCA nebalansirani ulazi i moguce je direktno kopcat profesionalnu, +4 dBu i poluprofesionalnu, -10dBu, tj. potrosaku klasu, uredjaja.

Inace sam uvijek za aktivni X-over i ono sto trenutno dizajniram, a i u buducnosti ce biti samo i iskljucivo sa aktivnim X-overom, tj. digitalnim procesorom. Danas se procesori solidnog kvaliteta mogu kupiti za razumne pare.

ako imas lose jedinice onda moras imati aktivni X-Over
Sala.

Gdje zivis i radis ?

Ja sam samo pitao posto planiram preci na aktivne zvucnike, jer i ja msilim da bez aktivne skretnice (moguca samo na ulazu) nema linearnog zvucnika, mada ce akustika svaki linearni zvucnik pokvariti.

po meni je vaznije da se sva snaga sa pojacala prenese diketno na jedinicu pa tako mozes i sa 30W imati dubok i jak bas.

inace radim nesto sasvim trece (razvoj i testiranje softvera)